TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 4.7.2022.
Aleksandra Klačar je dama koja se još 2013. preselila u Milano gdje je krenula njena karijera modelinga.
Nakon 7 godina rada za neke od najvećih imena modne scena te mnogih putovanja po Europi i Americi, odlučila se vratiti u BiH i početi novu karijeru. Modeling je zamijenila modnim dizajnom te je prije godinu dana pokrenula svoj brend pod nazivom 'Aleksandra'. Za prvu godišnjicu postojanja brenda odlučila je kreirati kolekciju, koju sama dizajnira, kroji i šije, a riječ je o kolekciji svečanih haljina.
Uslijed velike serijske proizvodnje i trendova iz high street brendova, Aleksandra je odlučila svojim klijentima ponuditi jedno posebnije iskustvo. Naime, svi komadi su unikatni, rade se zasebno, po mjeri klijenta kako bi oni mogli ispoljiti svoj vlastiti stil. Kolekciju svečanih haljina 'Aleksandra' bismo opisali kao otmjenu, elegantnu i ženstvenu. Haljine su idealne za vjenčanja, svečane evente i proslave, pa ih lako možemo zamisliti i na crvenom tepihu. Za sve vas koje jedva čekate priuštiti si ovo iskustvo, kolekcija je dostupna na Instagram profilu @alexandra_moderntailor.
* * *
Fotografije: Natalija Simović
TEKST: Ada Ćeremida
Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.
Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.
Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo.
Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.
Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?
Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.
Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.
Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.
Tri tijela tri načina čitanja mode
Tema se tumači kroz tri vrste tijela:
Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.
Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.
Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.
Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.
Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.
Šta možemo očekivati ovog maja?
Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela.
Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu.
Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
