Cvijeće u nama budi najtoplije emocije, a u svaki dom unose mir, vedrinu i poseban ugođaj.

Ono može biti upečatljiv ukras i dati poseban prizvuk pojedinim prostorijama, a uz poman odabir vaze, dobivate pravo malo umjetničko djelo.

To će vam dokazati i Adana Čelik, kreativna dama iz Sarajeva s kojom smo se upoznali sasvim slučajno putem društvenih mreža, a onda i surađivali kroz projekt FEEL GOOD majica kada je na setu snimanja njen buket s cvijećem postao šarmantan ukras, ali i dodatni motivator za pozitivne emocije.

Adana svoje cvjetne čarolije, ali i kadrove iz vlastitog vrta gdje i bere svo cvijeće za izradu buketa dijeli upravo na svom Instagram profilu @forestnative koji će svojom estetikom odmah ukrasti vaše simpatije. Adresa je to i na kojoj ćete moći naručiti svoj buket, a Adana će svojim vještinama i ljubavi prema cvijeću uljepšati i olakšati vaš dan.
Kroz razgovor s Adanom saznali smo kako se rodila njena ljubav prema cvijetu, ali i dobili inspiraciju za najljepše jesenske dekoracije u domu.

***

Pregledavajući tvoj Instagram profil, odmah se primijeti ljubav prema prirodi. Kako se rodila strast prema aranžiranju cvijeća? Gdje pronalaziš inspiraciju i kako najviše učiš o hobiju koji polako prerasta u dodatan posao?

Imala sam sreću da sam odrastala u raskoši Nacionalnog parka Sutjeska, pa je privrženost prirodi postajala dio mog bića od najranijeg djetinjstva. Pokušavam isto ponoviti sa svojom djecom i stoga kao porodica prioritiziramo redovne odlaske u prirodu. Koliko vidim i dječaci iskreno uživaju.

Ljubav prema cvijeću probudila se spontano. Uvijek sam nastojala kreirati toplu atmosferu u našem domu, i za mene cvijeće i biljke u tome igraju veliku ulogu. Prije nego sam sama počela sijati cvijeće, suprug bi nam kupovao vrtno cvijeće koje bi sporadično bilo u ponudi na pijacama i tržnicama (iskreno, u početku sam ga na to morala napominjati). Međutim, nisam bila u potpunosti zadovoljna ponudom, pa sam sama krenula u nabavku sjemena i lukovica onog cvijeća koje se meni najviše dopadalo. Istovremeno sam putem društvenih medija otkrivala fantastične i inspirativne pojedince koji diljem svijeta uzgajaju zaista prekrasno i raznovrsno cvijeće. Nesebično su dijelili svoje znanje i njih smatram svojim prvim učiteljima. Naravno, moja velika ljubav su i knjige, i koristim svaku priliku da dodatno obogatim svoju malu, ali rastuću cvijetnu biblioteku. Najviše me motiviše želja da naučim i probam nešto novo i nepoznato.
Učim mnogo i kroz iskustva kolega i kolegica u regionu. Skupa gradimo jednu veselu, cvjetnu zajednicu. Ohrabruje me i to što mi uzgajanje cvijeća pruža priliku i povod da provedem mnogo vremena vani, na suncu i zraku. Uzgajajući lokalno i sezonsko cvijeće kojim se hrane pčele u našem vrtu, činimo i mali, ali važan, doprinos našoj planeti.

Cvijeće koje je najpoželjniji gost u tvom dnevnom boravku?

Ako bih morala da biram, onda su to David Austin ruže Desdemona, Roald Dahl i James Galway koje sam prošle jeseni posadila skupa sa mojim ocem. Elegantne su, blagog mirisa i šarmantne čak i dok venu. Ali, teško je odabrati. Radujem se svakom cvijeću koje je u sezoni, a posebno mjesto u mom srcu rezervisano je za divlje cvijeće, te jestivo i ljekovito bilje.

Cvijeće koje će biti najslađi gost našeg dnevnog boravka u jesenskom periodu?

Srčano podržavam koncept sezonskog i lokalnog cvijeća te bih vašim čitaocima i čitateljkama predložila da pogledaju oko sebe i nađu inspiraciju u bojama koje prate trenutnu sezonu.
Na samom početku jeseni, želim još malo produžiti obilje koje nam nudi ljeto te koristim svaku priliku da u svom domu imam dalije.

Drage su mi u nježnim, pastelnim tonovima i volim ih kombinovati s bijelim kosmosima te grančicama nedozrelih kupina ili drugih drvenastih biljaka na kojima bobice još nisu dobile svoju punu, jesenju boju.
Obzirom da je sezona cvjetanja ruža također na zalasku, one su neizbježne na našem stolu. Njima, uglavnom, nije potrebna dodatna pratnja.

Naravno, jesen je nemoguće zamisliti bez suncokreta. Ove godine prvi put sam uzgajala više različitih sorti suncokreta, a često ga u vazi kombinujem s cvjetovima rudbekije.

Dom je moguće oživjeti i grančicama šipka hirovito naslaganim u velikoj vazi te raznovrsnim voćem i povrćem koje sada dospijeva, poput jabuka i ukrasne tikve.
Jesen za nas znači mnogo rada na održavanju vrta i pripremanju za proljeće, ali i to da je kratki odmor na horizontu. U kišnim danima moći ćemo sumirati naučeno i s uzbuđenjem praviti nove cvjetne planove.

U ovom stanu u Starom gradu toplina nije dekoracija, nego pažljivo izgrađena atmosfera koja počinje od poda i završava u svjetlu.

Stan u Sarajevu smješten nekoliko minuta hoda od Baščaršije mogao je vrlo lako krenuti u smjeru neutralnog, sigurnog rješenja. Umjesto toga, ovaj interijer bira toplinu kao centralni koncept. 

Drvo, zemljani tonovi, slojevita rasvjeta i taktilne teksture grade prostor koji ne djeluje “uređeno”, nego nastanjeno. Upravo ta nenametljiva koherentnost čini ovaj stan primjerom kako se toplina planira, a ne improvizira.




Drvo kao temelj atmosfere

Prva stvar koju primijetite jeste kontinuitet drveta od parketa, preko kuhinjskih radnih ploha, do polica i ormara u spavaćoj sobi. Topli tonovi hrasta i prirodnih furnira uvode stabilnost i vizualnu povezanost između zona. 

Čak i kada su zidovi bijeli, drvo preuzima ulogu nosioca karaktera. U dnevnom boravku ono balansira narandžaste i smeđe tonove sofe i tepiha, dok u kuhinji omekšava čiste linije elemenata. Ovo je primjer kako materijal može biti snažniji od boje u stvaranju topline.

Inspiracija: Ako želite topliji dom, krenite od podova i većih komada namještaja u prirodnim tonovima prije nego dodate dekor.





Rasvjeta koja imitira zalazak sunca

Toplina u ovom stanu dolazi i iz pažljivo birane rasvjete. Nema hladnog, bijelog svjetla koje “pere” zidove. Umjesto toga, tu su ambijentalne lampe, podne svjetiljke i kuglaste noćne lampe koje stvaraju meke svjetlosne zone. 

U dnevnom boravku kombinacija visilice i ambijentalne lampe stvara osjećaj intime, dok u spavaćoj sobi difuzno svjetlo briše oštre sjene.

Rasvjeta ovdje nije samo funkcionalna, ona je emocionalni alat. Upravo to čini razliku između stana i doma.

Savjet: Uvedite barem tri izvora svjetla po prostoriji centralni, ambijentalni i dekorativni.





Teksture koje brišu sterilnost

Kravlja koža kao tepih, taktilne jastučnice, ratan fotelja, mekana sofa i slojevitost materijala daje prostoru dubinu. Iako je tlocrt jednostavan i otvoren, teksture razbijaju monotoniju. Kombinacija glatkog staklenog stolića, meke tkanine i grubog drveta stvara balans koji je vizualno zanimljiv, ali ne napadan.

Toplina se često krije upravo u tim kontrastima glatko naspram hrapavog, sjajno naspram mat. Ovdje je to postignuto bez viška detalja, samo kroz promišljen odabir.





Boje koje ostaju u spektru zemlje

Paleta ovog stana kreće se od bijele, preko medenih tonova drveta, do zagasitih narandžastih i smeđih nijansi. Čak i akcenti poput jastuka ili dekorativnih elemenata ostaju u toplom spektru. To znači da prostor nema vizualne “hladne prekide” koji bi narušili atmosferu.

U kuhinji i trpezariji bijeli elementi služe kao podloga, dok drvo i toplo svjetlo preuzimaju glavnu riječ. U dnevnoj zoni narandžasta sofa postaje fokus, ali bez agresije. Ova dosljednost u boji čini da stan djeluje skladno i povezano.





Ovaj stan u Starom gradu pokazuje da toplina nije rezultat jednog komada namještaja ili jedne boje. Ona nastaje iz kontinuiteta materijala, pažljivo planirane rasvjete i tekstura koje uvode osjećaj prisutnosti.

Ako razmišljate o osvježavanju vlastitog doma, možda rješenje nije u većim promjenama, nego u suptilnim slojevima koji zajedno grade atmosferu. Jer toplina se, kao i dobar dizajn, uvijek osjeti prije nego što se objasni.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb