MODAMO.kreARTiva: Kako ćemo pokrenuti bh. industriju?     Danas su u sklopu Festivala dizajna i umjetnosti MODAMO.kreARTiva održana dva okrugla stola, čiji sudionici su razgovarali o itekako značajnim temama kada su u pitanju kretanja ka ponovnom pokretanju bh. modne industrije.Tema prvog okruglog stola je bila modna scena u Bosni i Hercegovini. Svoja iskustva i mišljenja o ovoj temi sa

S obzirom na trenutno sveopće stanje u Bosni i Hercegovini, dizajnerice su se našle pred teškim zadatkom - izdvojiti pozitivne strane bh. modne scene. Dame su s prisutnima podijelile svoja iskustva vezana rad u modi, te pritom usporedile domaću scenu s inozemnom, istaknuvši da je globalna kriza utjecala i na brojne strane brandove. No to nipošto ne priznaju kao opravdanje za očigledno nazadovanje bh. modne scene i industrije. Izlaz iz teškog stanja u kojem su se našli modni djelatnici i radnici tekstilne industrije vide u udruživanju zajedničkih snaga, s jasnom porukom - vrijeme je da probudimo svijest o vrijednosti domaćeg proizvoda!

U stvaranju pozitivne atmosfere značajna je i uloga države, koja često izostaje. Naglašena je i potreba za osnivanjem krovne organizacije koja bi podupirala domaće dizajnere u njihovim nastojanjima da bh. modnu scenu učine konkurentnom i na stranom tržištu.

Naposljetku, bez obzira na isticanje negativnih strana, prisutni su naglasili da postoji nada u bolju budućnost, sve dok je predanog rada i truda modnih djelatnika.

Drugi okrugli stol prisutnima je dao priliku da iz prve ruke od Midhada Šehića, tajnika Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanske županije i Domagoja Andrijanića, kao predstavnika Federalne obrtničke komore, saznaju sve informacije vezane za pokretanje vlastitog obrta. Okrugli stol je započet s pitanjima vezanim za samu suradnju Županijske obrtničke komore i nekih od prošlogodišnjih MODAMO.kreARTivaca, a onda se gdin. Midhad osvrnuo na samu proceduru, ali i prednosti i mane pokretanja vlastitog obrta. Gdin. Domagoj se nastavio na priču o položaju samih obrtnika, ali i naglasio da Obrtničke komore nerijetko podupiru razne projekte, te izdaju različite poticaje i ostvaruju suradnje s drugim komorama, no, najveći problem je premala informiranost bh. kreARTivaca o istima. Naposljetku su iz obje Komore preporučili da svatko tko želi registrirati obrt, saznati više o projektima samih Obrtničkih komora, kao i poticajima, redovito prate njihove stranice, ali i oko svih nesuglasica i pitanja, svakako dođu u prostorije Obrtničkih komora kako bi saznali sve potrebne informacije.

Zajedničkim snagama i malim koracima smiješi se svijetla budućnost svim bh. obrtnicima, naposljetku su poručili govornici.

{gallery}2012_10/os{/gallery}


A.S./D.P.
^{Foto: Helena Bilić}

Dani komunikacija i ove su godine okupili veliki broj stručnjaka iz svijeta marketinga, medija, kreativne industrije i tehnologije, otvarajući prostor za razgovore o temama koje trenutno oblikuju komunikacijsku scenu.

Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na takmičenja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor obilježili su dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. maja u rovinjskom hotelu Lone. 
 

Kroz festival je prošlo nekoliko hiljada učesnika, a fokus je i ove godine bio na razmjeni iskustava, stručnim razgovorima i temama koje trenutno definišu industriju.
 

Glavna dvorana kao mjesto različitih perspektiva  
 

Program u glavnoj dvorani okupio je govornike iz različitih dijelova industrije, s predavanjima koja su se bavila umjetnom inteligencijom, strategijom brendova, kreativnim procesima i komunikacijom u savremenom medijskom prostoru. 

Jürgen Schmidhuber govorio je o razvoju umjetne inteligencije iz perspektive dugogodišnjeg rada na toj tehnologiji, Julie Supan o izgradnji brendova i dugoročnoj strategiji, dok su Mark Pollard i Chris Do otvorili pitanja načina razmišljanja i tržišne vrijednosti kreativnog rada.

Steve Keller govorio je o zvuku kao komunikacijskom kanalu, a Dora Pekeč o iskustvu rada u političkom kontekstu i izazovima komunikacije u takvom okruženju. 
 

Različiti pristupi i teme dali su širu sliku industrije koja se brzo mijenja i sve češće povezuje različite discipline.

„Ponosna sam što smo kroz godine razvili festival koji je prerastao okvire događanja i postao platforma koja aktivno razvija struku, potiče suradnje i otvara teme koje će obilježiti industriju. Upravo to se i ove godine vidjelo kroz reakcije publike koja nije samo slušala, nego razmišljala i nosila to dalje”, izjavila je Dunja Ivana Ballon, direktorica festivala i programa.
 

Relevantni radovi i kvaliteta u prvom planu  
 

Takmičarski dio festivala ponovo je ponudio pregled projekata iz regionalne komunikacijske industrije. Ukupno 791 prijava kroz BalCannes, IdejaX, MIXX Awards Croatia powered by Admixer Media, Effie Awards Croatia i Young Lions Croatia pokazuje kontinuiran interes za takmičarski dio programa i važnost stručne evaluacije radova.

Proces ocjenjivanja uključuje više krugova i veliki broj domaćih i regionalnih stručnjaka, a fokus je bio na idejama, izvedbi i rezultatima kampanja. 

Radovi koji su prošli dalje otkrivaju jasne obrasce, ideje koje imaju uporište, izvedbu koja odgovara kontekstu i rezultate koji se mogu argumentirati – sve izvan toga teško zadržava pažnju.   
 

U tom smislu, takmičenja nisu samo pregled najboljih radova, nego i mehanizam kroz koji struka definira vlastite standarde.  
 

Teme koje se ne mogu zaobići i ignorisati    
 

Program se bavio temama poput umjetne inteligencije, regulative, odnosa kreativnosti i poslovnih rezultata, promjena u ponašanju publike i utjecaja digitalnih platformi. 

Poseban fokus bio je na komunikaciji u realnom vremenu, donošenju odluka u složenim sistemima i pritiscima s kojima se industrija danas suočava.
 

Publika je posebno reagovala na sadržaje koji su nudili konkretne uvide i praktična iskustva, dok su različite perspektive govornika dodatno otvorile prostor za diskusiju o smjeru u kojem se komunikacijska scena razvija.

Dio festivala izvan predavanja  
 

Uz službeni program, festival je uključivao i jutarnje aktivnosti, večernje koncerte i neformalna druženja koja su učesnicima omogućila dodatno povezivanje i razgovore izvan predavanja. Trčanje i joga ujutro, DKlub navečer, Porto Morto uz more, vožnja helikopterom, escape room, flash tetoviranje, sve to zajedno čini prostor u kojem se razgovori nastavljaju i kada se mikrofon ugasi. Upravo tamo nastaju odnosi i ideje koje se kasnije formaliziraju kroz projekte, suradnje i odluke koje oblikuju tržište. 
 

DK2026 završio je u trenutku kada je bilo jasno da industrija više nema luksuz pojednostavljivanja vlastitog rada – ono što ostaje iza festivala nisu samo dojmovi, nego i kriteriji koji će se vrlo brzo primijeniti na sve što dolazi nakon njega.

Dani komunikacija u svojoj srži služe kao okvir kroz koji se struka kontinuirano razvija.

Više informacija o festivalu saznajte na  www.danikomunikacija.com .  
 

Foto: PR