TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 13.10.2012.
MODAMO.kreARTiva: Kako ćemo pokrenuti bh. industriju? Danas su u sklopu Festivala dizajna i umjetnosti MODAMO.kreARTiva održana dva okrugla stola, čiji sudionici su razgovarali o itekako značajnim temama kada su u pitanju kretanja ka ponovnom pokretanju bh. modne industrije.Tema prvog okruglog stola je bila modna scena u Bosni i Hercegovini. Svoja iskustva i mišljenja o ovoj temi sa
S obzirom na trenutno sveopće stanje u Bosni i Hercegovini, dizajnerice su se našle pred teškim zadatkom - izdvojiti pozitivne strane bh. modne scene. Dame su s prisutnima podijelile svoja iskustva vezana rad u modi, te pritom usporedile domaću scenu s inozemnom, istaknuvši da je globalna kriza utjecala i na brojne strane brandove. No to nipošto ne priznaju kao opravdanje za očigledno nazadovanje bh. modne scene i industrije. Izlaz iz teškog stanja u kojem su se našli modni djelatnici i radnici tekstilne industrije vide u udruživanju zajedničkih snaga, s jasnom porukom - vrijeme je da probudimo svijest o vrijednosti domaćeg proizvoda!
U stvaranju pozitivne atmosfere značajna je i uloga države, koja često izostaje. Naglašena je i potreba za osnivanjem krovne organizacije koja bi podupirala domaće dizajnere u njihovim nastojanjima da bh. modnu scenu učine konkurentnom i na stranom tržištu.
Naposljetku, bez obzira na isticanje negativnih strana, prisutni su naglasili da postoji nada u bolju budućnost, sve dok je predanog rada i truda modnih djelatnika.
Drugi okrugli stol prisutnima je dao priliku da iz prve ruke od Midhada Šehića, tajnika Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanske županije i Domagoja Andrijanića, kao predstavnika Federalne obrtničke komore, saznaju sve informacije vezane za pokretanje vlastitog obrta. Okrugli stol je započet s pitanjima vezanim za samu suradnju Županijske obrtničke komore i nekih od prošlogodišnjih MODAMO.kreARTivaca, a onda se gdin. Midhad osvrnuo na samu proceduru, ali i prednosti i mane pokretanja vlastitog obrta. Gdin. Domagoj se nastavio na priču o položaju samih obrtnika, ali i naglasio da Obrtničke komore nerijetko podupiru razne projekte, te izdaju različite poticaje i ostvaruju suradnje s drugim komorama, no, najveći problem je premala informiranost bh. kreARTivaca o istima. Naposljetku su iz obje Komore preporučili da svatko tko želi registrirati obrt, saznati više o projektima samih Obrtničkih komora, kao i poticajima, redovito prate njihove stranice, ali i oko svih nesuglasica i pitanja, svakako dođu u prostorije Obrtničkih komora kako bi saznali sve potrebne informacije.
Zajedničkim snagama i malim koracima smiješi se svijetla budućnost svim bh. obrtnicima, naposljetku su poručili govornici.
{gallery}2012_10/os{/gallery}
A.S./D.P.
Foto: Helena Bilić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na Festivalskom trgu ovih dana jutro rijetko prođe bez nekog dobrog susreta.
Jedno jutro za susjednim stolom sjedi glumac, drugo reditelj, treće neko lice koje smo prethodne večeri gledali na velikom platnu.
Tako je bilo i ovog jutra.
Na Festivalski trg svratili smo zbog Grand kafe, a onda za jednim stolom ugledali Ariju Rizvić.
Arija Rizvić, glumica i pozorišna redateljica
Publika ju je gledala u serijama San snova , Sjene prošlosti i Divlje pčele , u kojoj je igrala Teodoru Vukas, a iza sebe već ima više od 500 snimljenih televizijskih epizoda. Istovremeno ostaje snažno vezana za pozorište i režiju, a među predstavama koje potpisuje je i Da sam ptica .
Njena biografija zapravo prilično dobro objašnjava i jedan odgovor koji ćemo dobiti nekoliko minuta kasnije: prije Akademije završila je klasični balet i školu solo pjevanja, a zatim na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu studirala pozorišnu režiju, paralelno ostajući vezana za glumu.
Drugim riječima, kada Arija svoj život opiše kao mjuzikl, to uopće ne djeluje slučajno.
Spontani susret pretvorili smo u pet brzih filmskih pitanja.
Sasvim dovoljno da jutarnji susret vrlo brzo dobije filmski scenarij.
Koji bi film voljela ponovo pogledati prvi put?
Arija: Chicago.
Odgovor koji vrlo brzo dobije dodatni smisao čim čujete sljedeći.
Koji žanr najbolje opisuje tvoj život?
Arija: Mjuzikl.
Okay, consistency.
Da tvoj život trenutno ima filmski naslov, koji bi bio?
Arija: „Život u autu.“
Kratko, jasno i dovoljno vizualno da već vidimo opening scene.
Koji je tvoj najdraži filmski ritual?
Arija: Druženje s ljudima.
I, s obzirom na ono što se ovih dana dešava po gradu, odgovor koji baš dobro razumijemo.
Ko bi bio idealan sagovornik za Grand kafu?
Arija: Penélope Cruz.
Tu bismo vrlo rado rezervisali i mjesto za susjednim stolom.
Upravo su ovakvi susreti jedan od razloga zbog kojih se Festivalski trg ovih dana stalno vraća na našu dnevnu rutu.
Grand kafa svoju dugogodišnju podršku filmskoj industriji nastavlja upravo tamo gdje se ona ovih dana najviše osjeti među publikom, autorima, glumcima i ljudima koji Sarajevo pune filmskim pričama.
Uz prisustvo na festivalskim lokacijama, Grand ove godine dio fokusa usmjerava i prema novoj generaciji kreativaca.
Raspisan je konkurs za najbolji scenarij za reklamu Grand kafe na temu „Sve nas spaja“ koja je dio Grand kampanje za Sarajevo Film Festival 2027. godine.
Mladi autori iz regiona tako dobijaju priliku osmisliti vlastitu filmsku priču za brend.
Svratiti na Grand kafu.
Sresti Ariju Rizvić.
Za jedno jutro sasvim dobar plot.
I vrlo dobar podsjetnik na ovogodišnju Grand poruku:
„Sve nas spaja i miris i ukus i uživanje u dobrom filmu.“
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
