MODAMO.kreARTiva: Kako ćemo pokrenuti bh. industriju?     Danas su u sklopu Festivala dizajna i umjetnosti MODAMO.kreARTiva održana dva okrugla stola, čiji sudionici su razgovarali o itekako značajnim temama kada su u pitanju kretanja ka ponovnom pokretanju bh. modne industrije.Tema prvog okruglog stola je bila modna scena u Bosni i Hercegovini. Svoja iskustva i mišljenja o ovoj temi sa

S obzirom na trenutno sveopće stanje u Bosni i Hercegovini, dizajnerice su se našle pred teškim zadatkom - izdvojiti pozitivne strane bh. modne scene. Dame su s prisutnima podijelile svoja iskustva vezana rad u modi, te pritom usporedile domaću scenu s inozemnom, istaknuvši da je globalna kriza utjecala i na brojne strane brandove. No to nipošto ne priznaju kao opravdanje za očigledno nazadovanje bh. modne scene i industrije. Izlaz iz teškog stanja u kojem su se našli modni djelatnici i radnici tekstilne industrije vide u udruživanju zajedničkih snaga, s jasnom porukom - vrijeme je da probudimo svijest o vrijednosti domaćeg proizvoda!

U stvaranju pozitivne atmosfere značajna je i uloga države, koja često izostaje. Naglašena je i potreba za osnivanjem krovne organizacije koja bi podupirala domaće dizajnere u njihovim nastojanjima da bh. modnu scenu učine konkurentnom i na stranom tržištu.

Naposljetku, bez obzira na isticanje negativnih strana, prisutni su naglasili da postoji nada u bolju budućnost, sve dok je predanog rada i truda modnih djelatnika.

Drugi okrugli stol prisutnima je dao priliku da iz prve ruke od Midhada Šehića, tajnika Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanske županije i Domagoja Andrijanića, kao predstavnika Federalne obrtničke komore, saznaju sve informacije vezane za pokretanje vlastitog obrta. Okrugli stol je započet s pitanjima vezanim za samu suradnju Županijske obrtničke komore i nekih od prošlogodišnjih MODAMO.kreARTivaca, a onda se gdin. Midhad osvrnuo na samu proceduru, ali i prednosti i mane pokretanja vlastitog obrta. Gdin. Domagoj se nastavio na priču o položaju samih obrtnika, ali i naglasio da Obrtničke komore nerijetko podupiru razne projekte, te izdaju različite poticaje i ostvaruju suradnje s drugim komorama, no, najveći problem je premala informiranost bh. kreARTivaca o istima. Naposljetku su iz obje Komore preporučili da svatko tko želi registrirati obrt, saznati više o projektima samih Obrtničkih komora, kao i poticajima, redovito prate njihove stranice, ali i oko svih nesuglasica i pitanja, svakako dođu u prostorije Obrtničkih komora kako bi saznali sve potrebne informacije.

Zajedničkim snagama i malim koracima smiješi se svijetla budućnost svim bh. obrtnicima, naposljetku su poručili govornici.

{gallery}2012_10/os{/gallery}


A.S./D.P.
^{Foto: Helena Bilić}

Tri dana programa, više od 1500 učesnika i više od 100 govornika – četvrto izdanje Women’s Weekenda i ove je godine okupilo brojne sudionike u Rijeci.
 

Program je donio širok raspon tema – od financijske neovisnosti, liderstva i tehnologije do pop-kulturnih fenomena poput digitalnog „brainrota“, ali i ozbiljnih društvenih pitanja poput femicida i nasilja nad ženama. 

Veliko zanimanje izazvala je i nova programska cjelina – interaktivne radionice.
 

Bez filtera i bez šutnje: sram, tijelo i odgovornost društva  
 

Jedna od najvažnijih rasprava festivala otvorila je pitanje femicida i odgovornosti društva. 

Na panelu „Zakazali smo! – Femicid: gdje smo zakazali i što društvo mora učiniti“ govorile su odvjetnica Una Zečević, pozorišna redateljica i profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Anica Tomić te Ana Pecotić, terapeutkinja, aktivistica, autorica i vlasnica agencije House of Branding. 
 

U razgovoru s novinarom Hrvojem Krešićem upozorile kako su narativi koji romantiziraju nasilje duboko ukorijenjeni u kulturi i društvu, ali i da sustav često ne reagira dovoljno odlučno.

 „Kultura i književnost stoljećima romantiziraju ljubomoru i opsesiju, prikazujući nasilje kao ‘zločin iz strasti’, čime se takvi obrasci normaliziraju u društvu“, istaknula je Anica Tomić. 

Na zabrinjavajuće društvene stavove upozorila je Ana Pecotić, navodeći podatke prema kojima 31 posto muškaraca iz generacije Z smatra da žena mora slušati muškarca, dok čak 43 posto djevojaka iste generacije misli da je normalno da ih muškarac jednom ošamari. 

Zaključno je poručeno kako promjena počinje od osobne i društvene odgovornosti – od načina na koji odgajamo nove generacije.

Riječi koje mediji biraju kada kada izvještavaju o nasilju nad ženama, može izravno oblikovati način na koji društvo razumije femicid – bila je ključna poruka panela „Susjed je rekao da je bio fin i pristojan“. 
 

O toj su temi govorile Ema Branica (Nova TV), Karla Pudar (Zaklada SOLIDARNA), Tamara Stojanović (N1 Srbija) i Jelena Veljača (Elle Hrvatska), uz moderiranje Ilije Jandrića. „Uredništvo uvijek može odlučiti kojim putem će ići – nije nužno posezati za senzacionalizmom, moguće je o ovim temama izvještavati dostojanstveno i odgovorno“, istaknula je Ema Branica, dok je Karla Pudar podsjetila kako „femicid nije samo broj u statistici jer iza svake žrtve stoje obitelj i zajednica“.

Na panelu „Glitter, Gambling and Grace“ terapeutkinja za traumu, napredna učiteljica joge i trenerica Carolyn Cowan otvoreno je govorila o osobnim iskustvima koja su oblikovala njezin život i profesionalni rad. 
 

Dotaknula se ovisnosti, identiteta i srama – emocije koja često ostaje skrivena, ali snažno utječe na način na koji doživljavamo sebe i svijet oko sebe. „Sram nikada nije samo jedan događaj – on se širi poput valova u vodi i počinje oblikovati način na koji živimo i doživljavamo sebe“, istaknula je Cowan, upozorivši kako se takvi obrasci često prenose kroz obitelj i društvo.
 

„Ponekad nesvjesno počnemo gledati sebe onako kako su to činili naši roditelji – i tako sram prenosimo dalje.“

Koliko društvene mreže oblikuju način na koji danas doživljavamo vlastito tijelo bila je tema panela „Trendovi prolaze, a korekcije ostaju: ljepota, filteri i stvarne odluke“ powered by EDC MOTIVA. 
 

O odnosu između digitalnih trendova, percepcije ljepote i medicinske odgovornosti govorili su Filip Bosna, general manager za EMEA distributerska tržišta, dr. med. Rebeka Held, plastična i estetska kirurginja i osnivačica Poliklinike dr. Rebeka Held, te Lena Mrđen, Business Unit Manager u tvrtki Orbico Croatia i voditeljica podcasta GEN B. 

U razgovoru s Antonijom Blaće, upozorili su kako društvene mreže stvaraju nerealna očekivanja o izgledu i potiču stalnu potragu za novim estetskim idealima. 
 

„Na društvenim mrežama svaki tjedan pojavi se novi estetski trend – stvara se prava kakofonija očekivanja“, istaknula je Lena Mrđen, a dr. Rebeka Held dodala je kako taj pritisak posebno pogađa mlađe generacije: „Velik je raskorak između slike koju vidimo na ekranu i onoga što vidimo u ogledalu – i upravo tu nastaje frustracija.“

Završni panel ovogodišnjeg Women’s Weekenda, „Pustite me na miru!“, okupio je influencericu Meri Goldašić i televizijske voditeljice Antoniju Blaće i Miju Kovačić u otvorenom razgovoru o pritisku savršenstva, kulturi komentiranja žena i potrebi za postavljanjem jasnih osobnih granica.

 Na pozornici festivala, uz moderatoricu Nevenu Rendeli Vejzović, sudionice su otvoreno progovorile o očekivanjima koja se ženama nameću iz društva, medija i svakodnevice te o važnosti autentičnosti i vlastitog izbora.
 

„Društveni pritisak dolazi sa svih strana – od obitelji i prijatelja do medija i društvenih mreža“, istaknula je Mia Kovačić, prisjećajući se situacije u kojoj se njezino ime iznenada pojavilo u naslovima medija povezanima s međunarodnom aferom „Epstein Files“, bez da ju je itko prethodno kontaktirao ili provjerio informacije.

Učesnice su se složile kako mnoge žene godinama pokušavaju ispuniti tuđa očekivanja – partnera, obitelji ili društva – često nauštrb vlastite autentičnosti. „Kad sam prestala pokušavati biti ono što drugi očekuju od mene, tek tada sam postala stvarno sretna“, zaključila je Meri Goldašić.
 

Tri dana razgovora, ideja i inspirativnih trenutaka  
 

Festival je tijekom tri dana donio niz snažnih razgovora, inspirativnih priča i trenutaka.

Posebnu pažnju privukla je Emmyjem nagrađena chefica Lidia Bastianich, koja je u razgovoru s Antonijom Blaće govorila o svom životnom putu od Istre do Sjedinjenih Američkih Država, ali i o snazi hrane kao univerzalnog jezika povezivanja. „Moje djetinjstvo bilo je ispunjeno mirisima i okusima života na selu, a upravo su me ta sjećanja kasnije odvela prema kuhanju“, poručila je Bastianich, dodajući kako nas hrana uvijek vraća onome najvažnijem – zajedništvu.
 

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke dr. sc. Sandra Švaljek gostovala je na panelu „Što (ne) znamo o ulaganjima? – Kako žene oblikuju dugoročnu financijsku sigurnost“, gdje je zajedno s dr. sc. Evom Horvat, članicom Uprave Raiffeisen mirovinskog društva, govorila o štednji, mirovinama i ulaganjima u vremenu inflacije i tržišnih neizvjesnosti.
 

„Financijska sigurnost ne dolazi slučajno – ona je rezultat informiranih odluka, dugoročnog planiranja i razumijevanja rizika“, istaknula je Švaljek.

Jedan od najupečatljivijih razgovora festivala bio je panel „Six–Seven“, posvećen generaciji Z i digitalnoj prezasićenosti. 

O utjecaju algoritama, beskonačnog skrolanja i digitalnih trendova razgovarali su Jakov Jozinović, predstavnik generacije Z, Iva Ančić iz A1 Hrvatska, dr. med. Hrvoje Handl, specijalist psihijatar i subspecijalist psihoterapije, te Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu. 
 

„Internet sve češće postaje svojevrsni treći roditelj jer algoritmi snažno utječu na emocije i ponašanje mladih“, upozorio je dr. Handl. 

Uz snažne panele i otvorene rasprave, Women’s Weekend i ove je godine u riječki Art kvart donio energiju koja se nije zaustavljala završetkom dnevnog programa. Razgovori su se nastavljali u hodnicima, na druženjima i večernjim događanjima, potvrđujući da je festival postao mjesto susreta, razmjene ideja i stvaranja novih suradnji. 

Večernji program zaključen je Women’s Weekend Partyjem u riječkom Pogonu kulture, gdje su nastupili ToMa i njegova posebna gošća Ružica Maurus.
 

Četvrto izdanje Women’s Weekenda još je jednom pokazalo važnost ovog događaja kao regionalne platforme koja u fokus stavlja žene, ali i otvara prostor za širi društveni dijalog o ravnopravnosti, poslovanju i budućnosti.

Još nekoliko fotografija atmosfere donosimo u nastavku.

Foto: PR