TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 19.3.2014.
Tko stoji iza imena Angelica Photography? Ako ste korisnik Facebooka, u proteklih par mjeseci na vašem pregledu vijesti se zasigurno ukazala fotografija prekrasne crvenokose djevojke s pjegicama i prodornim plavim očima potpisana s "Angelica Photography". Premda biste pomislili da se iza tog imena krije kakva profesionalna fotografkinja iz Amerike, ustvari se radi o samoukoj djevojci
Je li fotografija za nju hobi ili poziv, što je inspirira i koji je najbolji savjet koji je dobila od kolege fotografa, pročitajte u nastavku.
Kako se dogodilo da je da jedna djevojka iz Bihaća, koja studira matematiku, otkrije dar za fotografiju?
Fotografijom sam se počela baviti kad sam dobila svoj prvi digitalni aparat. Dobila sam ga preko foruma na poklon od osobe koja je željela nagraditi rad i ljubav prema fotografiji jedne mlade osobe, a ta osoba sam njegovim odabirom bila baš ja. Još nisam upoznala osobu koja mi ga je poklonila, ali mi je uljepšala život, i od tada je fotografija postala moja velika ljubav. Oduvijek sam željela studirati nešto vezano za umjetnost, ali nisam bila u mogućnosti da studiram van Bihaća gdje živim, pa sam se odlučila za matematiku i informatiku jer te dvije nauke podjednako volim. To sam i završila, i sada radim kao nastavnik informatike. Ali, ipak razmišljam da upišem studij fotografije na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Dotad se nadam nekoj stipendiji. :)
Sve to rezultiralo je suradnjom s Vogueom i agencijom Art+Commerce?
Da, moj prvi ugovor je bio sa Vogue Italia i kompanijom Art+Commerce iz New Yorka. Nedugo zatim sam potpisala ugovor sa Trevillion Images iz Velike Britanije s kojima sarađujem svaki mjesec. Preko njih sam prodala mnogo fotografija za naslovnice knjiga širom svijeta.
Neke od naslovnica knjiga s fotografijama Maje Topčagić
Je li fotografija za tebe posao, hobi ili poziv?
Ja bih voljela da se profesionalno bavim fotografijom, ali je to teško postići u Bosni i Hercegovini. Za sada, fotografija mi je 'samo' hobi. Odnosno, fotografija je moja ljubav koja će, nadam se, jednog dana postati i profesija.
Ono što volimo kod tvojih fotografija jest to da nas uvlače u svijet fantazije, romantike, katkad i nadrealnog. Čini nam se da bi se oko gotovo svake od njih mogla osmisliti kakva bajka. Kako ti opisuješ svoj stil?
Da, ja volim da stvaram pomalo nadrealne fotografije. To ne mora uvijek biti nešto lijepo, ali je bitno da izazove bilo kakvu emociju. Onda znaš da si dobro uradio posao. Svako ima svoj stil, nešto po čemu se prepoznaje. Zbog toga svaka fotografija u sebi krije i djelić fotografa...
Što ti je omiljena tema, što te pokreće, inspirira?
Inspirira me život. Sve oko mene. Svake godine spoznam nešto novo što me može potaknuti da stvaram fotografije iz novih uglova. Interesantno je koliko čovjek spoznaje svijet oko sebe kada gleda kroz objektiv. Također zapisujem svoje snove, pa neke od njih kasnije realiziram. Ja gledam svijet oko sebe kroz svoje oči. To što nas čini posebnim je različita percepcija te stvarnosti i to tako da se slika u oku koja se preslika u fotografiju odrazi drugačije kod svake osobe.
Kakva su tvoja iskustva s modnom fotogafijom?
Iako sam više krenula pravcem umjetničke/fine art fotografije, volim da fotkam i modnu fotografiju. Surađivala sam s nekoliko dizajnera i radila s par poznatih modela, kao npr. s Iddom van Munster (vintage model i make up/hair artist).

Kada su u pitanju svjetski modni fotografi, čiji rad te posebno oduševljava?
Oduševljava me najviše Kirsty Mitchell. Ona stvarno fotografiju dovodi do skroz drugog nivoa. She thinks out of the box! Izdvojila bih još i Rosie Hardy, Lara Jade, Katerina Plotnikova...
Misliš li da je za dobrog fotografa bitnija oprema koju koristi ili talent za primjećivanje pravih trenutaka?
Naravno da je najbitniji talent, jer danas srećem ljude koji se ne bave fotografijom, ali imaju bolju fotografsku opremu od mene. Tehnologija je toliko napredovala da danas skoro svako ima barem poluprofesionalni aparat. Da svi koji imaju dobar fotoaparat imaju talent, ne bi se niko isticao. A ipak, ističe se.

Kako vidiš sveopću pomamu za Instagramom i sveprisutnim besplatnim alatima za obradu fotografija? Je li po tebi takva demokratizacija u fotografiji dobrodošla stvar?
Naravno. Uporedo sa razvojem tehnologije ide i razvoj društvenih mreža, pa i Instagrama i sl. Ljudi su razvili osjećaj za fotografiju, što je jako bitno. Prije 50 godina samo oni ljudi koji su imali aparate (znači bili su bogati) su se mogli baviti fotografijom. Sada se fotografijom može baviti bilo ko, što je odlična stvar. Da sam rođena 1950., ne bih sigurno mogla sebi da priuštim aparat. :D Ja to gledam ovako: ako si dobar, neko će te primijetiti. I ta varijabla je nezavisna od razvoja fotospoznaje i digitalizacije oko tebe.
Koji je najbolji savjet koji ti je dao netko od kolega fotografa?
Izrađuj fotke. Virtualne fotografije nisu fotografije.
A najbolji komentar na neku od tvojih fotografija?
Najbolji komentar je u stvari bio mail koji sam dobila i opisivao je, između ostalog, način na koji sam promijenila osobu koja je gledala moje fotografije. Najljepše nešto što ti neko može reći je da si mu inspiracija. :)

Imaš li savjet za one koji se tek upuštaju u avanturu s fotografijom?
Nosite fotoaparat svaki dan. Neka postane dio vas. Prava fotografija će doći sama. Ona govori sama za sebe, priča neku priču. Autor ne mora ništa da kaže, a ona govori 1000 riječi. Kada ljudi prepoznaju i osjete emociju kroz jednu fotografiju, to je onda prava fotografija. Fotografija treba da bude nešto jednostavno što će zainteresirati ljude, nešto magično što će im probuditi maštu jer živimo u jednoličnom surovom svijetu u kojem je potrebno malo bijega od stvarnosti. Ali, najbitnije od svega je da fotografija ispriča priču, najbolju moguću priču.
{gallery}2014_03/mt{/gallery}
Ako vas je zaintrigiralo ono što ste vidjeli, Majin rad možete pratiti putem Facebook stranice Angelica Photography.
Razgovarala: Anja Stojkić
Foto: Maja Topčagić
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.
Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.
Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 

Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.
Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.
Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.
„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“
Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.
„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“
Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.
„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“
Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.
„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“
Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.
„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“
Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.
„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“
A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.
„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“
Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.
Algoritam može prepoznati obrazac.
Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek. 




Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!