TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 6.3.2013.
Sjajan završetak omiljenog nam tjedna mode Marc Jacobs je jutros u dvorištu muzeja Louvre predstavio svoju viziju iduće jeseni u potpisu kuće Louis Vuitton i (doslovno) zatvorio vrata pariškog tjedna mode. Pod šatorom je kreirao scenu koju je činio hotelski hodnik sa pedeset vrata, po jedna za svaku njegovu godinu, a kroz koja su modeli stupali i nestajali sa piste. Savršeno uštimana
Odjeća se pak činila kao nastavak priče iz kolekcije kuće koja nosi njegovo ime. Pidžame i spavaćice provlačile su se kao light motiv kroz cijelu kolekciju. Seksipilni negližei niz koje su se spuštale niti najfinije čipke nošeni su ispod krznenih bundi i kaputa muškog kroja. Sve se činilo nalik na kakvu situaciju u kojoj je djevojka pobjegla iz sobe, iza sebe ostavivši ljubavnika, a usput se pregrnula njegovim kaputom.
Kratki razbarušeni bob, smokey eye i tamni ruž pritom su dozivali Hollywood tridesetih, koji je i sam dizajner naveo kao jednu od inspiracija. Glamurozni grunge također se našao na toj listi.
Premda je odjeća odisala boudoir elementima i pozivala na novo doba dekadencije, kroz samu scenu i ponašanje modela dobila je određenu dozu romantike.
Pistom je, naravno, prošetala i Kate Moss, koju je dizajner istaknuo kao svoju vječitu muzu. "Za kolekciju su me inspirirale i noći provedene u hotelima s Kate. Mnogi su se pitali što smo tada radili, a sada smo vam pokazali djelić", rekao je dizajner dok je u naručju čvrsto držao Kate, koju je potom počastio sočnim poljupcem.
Bila je ovo još jedna uspješnica Marca Jacobsa kao kreativnog direktora kuće. S obzirom na njegovu trenutnu situaciju i pregovore o produženju ugovora sa LVMH-om, činilo se sugestivno to što je i sam po završetku revije na scenu stupio u pidžami iz posljednje muške kolekcije kuće. Dizajner kao da je htio poslati poruku da ga cijela situacija umara i da mu je silno potrebno opuštanje i bijeg u toplinu doma. Bit ćemo sebični i reći da bi nam nedostajao njegov genij za kormilom kuće Louis Vuitton.
{gallery}2013_03/lv{/gallery}
Elie Saab se pri izradi kolekcije za sezonu jesen/zima 2013./2014. odlučio usredotočiti na stvaranje odjeće za svaki dan. To, u njegovom jeziku, naravno ne podrazumijeva traperice i pamučne majice. Saabova žena ne uživa u pozornosti samo na crvenom tepihu, ona ju zahtijeva i tijekom dana. Komadi iz nove kolekcije to garantiraju.
Bilo je tu uskih haljina i suknji olovka kroja, sa kukovima katkad naglašenim blagim peplumom. Široke hlače nošene su uz prozirne svilene košulje i prekrasne duge bijele kapute.
Dizajner naravno nije zanemario ni večernje i koktel kreacije, od kojih se posebno ističu one rađene od čipke.
{gallery}2013_03/elie{/gallery}
Anja Stojkić
Foto: wwd.com, vogue.com, style.com
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 

Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 

Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!