TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Sarajevo je već bilo u punom festivalskom ritmu, a jutro na Festivalskom trgu počelo je uz kafu, doručak i guest list koji nam je odmah dao razlog da ostanemo malo duže.
Tradicionalni Grand kafa doručak ponovo je okupio goste za istim stolom, ali jutro se nije završilo nakon prve šoljice.
Mi smo, naravno, bili dio toga i, da, ovako bismo vrlo rado započinjali još festivalskih jutara.
Grand kafa doručak već je postao jedno od tradicionalnih augustovskih okupljanja novinara, predstavnika medija i festivalskih gostiju u Sarajevu.
Termin je dovoljno rano postavljen da se ljudi još ne mimoilaze u žurbi između obaveza, a dovoljno kasno da prva kafa tog jutra može trajati duže od nekoliko gutljaja na brzinu.
Ovoga puta oko nje se dešavalo i dosta toga.
Jedan zid čekao je poruke gostiju, photobooth njihove fotografije, a Grand je predstavio i aktivnosti koje će obilježiti naredne festivalske dane.
Među njima je i novi konkurs za mlade autore koji ove godine trebaju osmisliti scenarij za Grand reklamu na temu „Sve nas spaja“.
Naravno, za stolom je glavnu riječ ipak imala kafa.
U fokusu je bio Grand Gold, napravljen od pažljivo odabranih, srednje prženih zrna, s punim okusom, bogatom pjenom i intenzivnom aromom.
Baš ona kafa uz koju „samo da popijemo jednu“ vrlo lako postane još jedan razgovor, još jedna fotografija i još malo ostajanja za stolom.
Što se, sudeći po ovom jutru, dešavalo poprilično često.
Doručak je donio i nastavak jedne priče koja je počela prošle godine.
Predstavljeno je pobjedničko rješenje festivalske šoljice autorice Jane Krstić, kojoj je ovom prilikom uručena nagrada.
Foto: PR
Njen dizajn sada krasi limitiranu ediciju Grand festivalske šoljice, pa je ideja koja je prije godinu dana bila tek kreativni prijedlog ovog augusta postala dio stvarne festivalske priče.
Kad već za istim stolom imate ljude koje ovih dana srećemo na projekcijama, eventima i po gradu, šteta bi bila držati se small talka.
I tu su filmovi preuzeli razgovor.
Zvezdana Stojaković nam je otkrila da joj se posljednji dugo zadržao u mislima film Koncentriši se, baba , svoj život trenutno opisuje kao avanturističku komediju s elementima fantastike, a filmski naslov njenog sadašnjeg perioda bio bi jednostavno: „Oh là là“.
Zvezdana Stojaković
Na pitanje s kim bi rado sjela na kafu odgovor je bio Kerim Čutuna , dok bi od svih filmova najradije ponovo prvi put pogledala Titanic .
A onda smo isto prepustili Kerimu.
Kerim Čutuna
Njegov trenutni filmski naslov? „Nebitno.“
Žanr? Drama-komedija.
Film koji mu se posljednji dugo vrtio po glavi? Obsession.
Na kafu bi poveo Lebowskog, The Dudea, a mali ritual kojim usporava tokom festivalskih dana možda je i najrealniji odgovor jutra:
Odlazak kući na vrijeme.
Fair.
A onda je red došao na Dejanu Rosuljaš.
Film koji bi voljela ponovo pogledati prvi put? „Ničija zemlja“.
A kada smo je pitali koji žanr trenutno najbolje opisuje njen život, odgovor je bio još bolji:
„Voljela bih reći romantika, ali trenutno nije ni drama ni triler… Dokumentarac.“
Dejana Rosuljaš
Možete unaprijed isplanirati kafu, hranu i aktivnosti.
Teže je isplanirati ko će završiti za istim stolom i gdje će razgovor otići.
A upravo tu ovakva jutra postanu zanimljiva.
Neko ostavlja poruku na zidu.
Neko hvata photobooth kadar.
Neko je došao samo na kratku Grand kafu, pa još uvijek sjedi.
To su kadrovi koji najbolje objašnjavaju ovogodišnju Grand poruku „Sve nas spaja i miris i ukus i uživanje u dobrom filmu.“
Doručak je bio samo jedan dio programa koji je Grand pripremio za augustovske dane u Sarajevu.
Tokom cijele sedmice Grand je prisutan na Festivalskom trgu i nekoliko gradskih lokacija, a iste večeri bio je i domaćin projekcije u Kinu Metalac.
Drugim riječima, ovogodišnja priča ne završava ovim doručkom.
Pred nama su još susreti, razgovori i nekoliko trenutaka koje ćemo vam tek pokazati.
Ali ako bismo birali kako započeti jedan užurbani augustovski dan u Sarajevu, ovaj raspored nam djeluje sasvim dobro:
Grand kafa, doručak, nekoliko neočekivanih filmskih odgovora i tek onda ostatak grada.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
