TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Ada Ćeremida
Oktobar završava u punom ritmu, Sarajevo je spremno za vikend u kojem se teatar, muzika i maskenbali stapaju u jedan zajednički puls.
Jesen u Sarajevu nikada ne znači kraj sezone, nego početak one najživlje — one u kojoj se ulice pune svjetlima, scene pozivima, a galerije novim pogledima.
Ovaj vikend grad diše između umjetnosti i zabave: od izložbi koje slave generacije stvaralaca do plesnih podija koji čekaju prve maske i prve ritmove.
8 događaja posljednjeg oktobarskog vikenda:
Na mapi su i oni prostori koje volimo upravo zbog toga što iznenade od Jazzbine do Historijskog muzeja. Ako tražite razlog da ostanete u gradu, ne brinite, ovog puta Sarajevo je samo jedan veliki kostimirani performans.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
Historijski muzej BiH: „Naša žena“ – priče o snazi i naslijeđu
U petak, 31. oktobra u 19 sati, Historijski muzej BiH otvara izložbu „Naša žena“, posvećenu ženskom naslijeđu, sjećanju i ulozi u očuvanju mira.
Izložba, realizovana u saradnji s UN Women BiH, kroz fotografije i svjedočanstva povezuje prošlost i sadašnjost, stvarajući prostor za dijalog o identitetu, dostojanstvu i istoriji koja se prepisuje glasom žena.
Manifesto: izložba koja propituje čežnju
Galerija Manifesto otvorili su vrata samostalnoj izložbi Mirze Čizmića i Adnana Šopovića do 31. oktobra, pod intrigantnim nazivom “Bogu čežnju, on je neće”. Dok Šopovićeva reduciranost palete boja priziva melanholiju, Čizmićeve dinamične i oštre kompozicije seciraju svakodnevicu uz notu cinizma.
Dva različita rukopisa u istom prostoru postavljaju pitanje: za čim uopće čeznemo i gdje nas ta čežnja vodi?
“Čista umjetnost” između tehnologije i ekologije
U prostoru Europe House Sarajevo, u ulici Maršala Tita 62, otvorena je izložba „Čista umjetnost“ umjetnika Aldina Mustafija, koja istražuje granice između digitalnog otpada, umjetnosti i održivosti.
Kroz kombinaciju recikliranih materijala i vizualne interpretacije e-otpada, Mustafi propituje koliko su tehnologija i čovjek zapravo povezani i koliko nas ta veza košta. Izložba ostaje otvorena do 10. novembra, od ponedjeljka do petka, između 9 i 17 sati.
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti: „Ples noći“
U istom terminu, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti otvara izložbu studenata Akademije likovnih umjetnosti pod nazivom „Ples noći“.
Kroz slikarstvo, grafiku i kiparstvo, mladi autori oživljavaju motive tame, plesa i maski, stvarajući atmosferu koja spaja klasični izraz s duhom Noći vještica. Ulaz je slobodan, a izložba traje do 7. novembra.
The Haunted Warehouse 2: Matinée u hangaru Automehanike
Za one koji žele nešto drugačije, Matinée ekipa vraća se s drugim izdanjem „The Haunted Warehouse“, smještenim u hangaru Automehanike.
Uz setove Alaina, Coema, Eele, Not Yet i 2odd-a, noć traje do ranih sati, a dekori brišu granicu između performansa i elektronskog spektakla.
Najbolji kostim osvaja 1.000 KM i mnogo više od toga: status legende večeri.
Jazzbina Halloween Tribute: Chainsaw Eaters sviraju Ramones
Za ljubitelje živog zvuka, Jazzbina (Maršala Tita 38) u petak, 31. oktobra, donosi Ramones tribute bend „Chainsaw Eaters“ iz Banjaluke.
Ulaz je besplatan, atmosfera garantovana, a punk duh vraća Sarajevo u energiju sedamdesetih – tamo gdje je sve počelo.
Noć vještica u Meeting Pointu
Meeting Point i Akademija scenskih umjetnosti organizuju Halloween party s početkom u 18:00, uz projekciju filma „Sinners“ u 20:00.
Očekuje vas spoj filma, muzike i performansa u prepoznatljivoj atmosferi kina koje svaka generacija Sarajlija zove svojim.
Ako tražite nešto između alternativnog i filmskog, ovo je pravi izbor.
Kino Bosna: Kappadolle Halloween Party
Kino Bosna 31. oktobra ponovo postaje epicentar maskirane energije. Kappadolle ekipa, uz DJ-eve Mr. Rager, NjobeX i Mr. Rejdžer, vodi najživlju Halloween zabavu u gradu.
Nagrade za najbolje kostime i posebno uređen prostor čine ovaj party nezaobilaznim mjestom za ljubitelje ritma RnB-a, trapa i urbane scene.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
