TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Znate one komade za koje vas svi pitaju gdje ste ih pronašle? OREA Art Market vraća se u Sarajevo, a mi već znamo gdje ćemo tražiti sljedeće otkriće.
Koliko vam se puta dogodilo da na nekom kreativnom marketu zastanete pred komadom nakita, keramikom ili ilustracijom i poželite saznati ko stoji iza njih? Upravo su takva otkrića jedan od razloga zbog kojih se rado vraćamo događajima koji na jednom mjestu okupljaju male, nezavisne brendove.
Ove nedjelje, 8. novembra, imamo još jedan dobar razlog za odlazak u Dom mladih. Trinaesto izdanje OREA Art Marketa okuplja 41 izlagača iz Bosne i Hercegovine i regiona, od dizajnera nakita i odjeće do autora keramike, ilustracija i detalja za dom.
Iza svakog od tih brendova stoji neko ko je vlastitu ideju odlučio pretvoriti u posao. Neki su krenuli iz ljubavi prema dizajnu i ručnom radu, drugi iz želje da naprave proizvod koji nisu mogli pronaći na tržištu. A ono što ovakve događaje čini posebno privlačnim jeste prilika da njihove radove vidimo uživo, ali i upoznamo ljude koji ih stvaraju.
Iza nezavisnih kreativnih brendova često stoje vrlo lične ideje. Nekada je to ljubav prema dizajnu, umjetnosti ili ručnom radu koja je s vremenom prerasla u posao, a nekada želja da se napravi proizvod koji njegov autor nije mogao pronaći na tržištu.
Ono što ih izdvaja najčešće se vidi u detaljima, izboru materijala, načinu izrade i prepoznatljivom autorskom potpisu.
Na jednom mjestu tako možemo otkriti različite izraze kreativnosti, od nakita, odjeće i modnih dodataka, preko keramike, ilustracija i dekoracija za dom, do kozmetike i drugih autorskih proizvoda.
Posebno volimo mogućnost da razgovaramo direktno s ljudima koji stoje iza tih brendova. Da saznamo kako izgleda njihov proces rada, odakle dolaze ideje i koliko je vremena potrebno da jedan proizvod dobije svoj konačni oblik.
Uostalom, upravo su to detalji zbog kojih ćemo neki brend nastaviti pratiti i dugo nakon završetka marketa.
Trinaesto izdanje OREA Art Marketa okupit će 41 izlagača, među kojima je 16 brendova iz regiona. Tokom sedam sati posjetitelji će imati priliku istražiti njihovu ponudu, upoznati autore i pronaći nešto što se teško može kupiti u uobičajenim trgovinama.
Ovogodišnje izdanje donosi i poseban program za djecu.
U dječijem kutku predstavit će se šest dječijih izlagača, dok će kroz sedam kreativnih radionica najmlađi moći stvarati, istraživati različite tehnike i kroz igru se upoznati sa svijetom kreativnosti i poduzetništva.
Za one koji planiraju provesti nešto više vremena na marketu, bit će organizovan i gastro kutak Crvena jabuka marketa, uz Manuel kafu, zvaničnu Leda vodu i Telemach internet.
Posjetitelje očekuju i iznenađenja, pokloni i nagrade, kao i 30% popusta na kartične kupovine putem UniCredit Mastercard kartica.
Podrška malim brendovima važna je i zbog ljudi koji stoje iza njih. Kupovinom njihovih proizvoda direktno podržavamo razvoj nezavisnih poslova, domaće kreativne scene i ideja koje tek pronalaze svoje mjesto na tržištu.
OREA Art Market već godinama okuplja upravo takve autore, a uz promociju kreativnog poduzetništva ima i važnu humanitarnu ulogu.
Kroz dosadašnja izdanja prikupljeno je više od 124.000 KM za podršku Udruženju „Srce za djecu oboljelu od raka“ i Roditeljskoj kući.
I ove godine sav prihod od ulaznica, kao i dio prihoda od prodaje, bit će namijenjeni istoj svrsi.
Dodatno, Škoda powered by Porsche nastavlja podržavati ekološki odgovorno poslovanje kroz novčanu nagradu za izlagača koji se posebno ističe svojim pristupom održivosti.
Bilo da tražite poseban poklon, novi detalj za dom ili jednostavno volite otkrivati nezavisne dizajnerske brendove, OREA Art Market mogao bi biti dobar izbor za nedjeljni izlazak.
Trinaesti OREA Art Market održava se u nedjelju, 8. novembra 2026. godine, od 11 do 18 sati u Domu mladih Sarajevo.
Ulaznice po cijeni od 2 KM dostupne su putem platforme Fiesta Lama, a moći će se kupiti i na sam dan događaja.
A ako se s marketa vratite s novim omiljenim brendom, utoliko bolje. Upravo zbog takvih otkrića volimo događaje koji domaćim kreativcima daju priliku da svoj rad predstave uživo.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: OREA Art Market PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
