Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.

Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Josefine Vogt (@josefinevogt)

Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.

Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade. 

Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.

Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.

 

Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti

Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.

 

Zašto ovaj datum?

Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.

Borba koja je nastavila rasti

1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.

Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.

 

Prvo pravo glasa za žene

Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.

U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.

 

Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.

8. mart danas nije cvijet

Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.

 

Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života. 


Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?

Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.

 

„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.

Ni una menos!

 

* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com

Danski maloprodajni lanac JYSK proveo je nacionalno kvantitativno istraživanje na reprezentativnom uzorku građana Bosne i Hercegovine kako bi ispitao nivo zadovoljstva kvalitetom života i osjećaja sreće. 

Rezultati pokazuju da stanovnici Bosne i Hercegovine sve više teže ravnoteži, miru i osjećaju zadovoljstva u svom domu, a vrijednosti koje stoje iza Hygge filozofije već su snažno prisutne u njihovom svakodnevnom životu.

Hygge (izgovara se „hu-ga“) je danska životna filozofija koja naglašava udobnost, blagostanje, toplinu, sigurnost i uživanje u malim, svakodnevnim trenucima – u toplini doma, druženju sa bliskim osobama, kvalitetnom snu i boravku u prirodi. Također, Hygge pomaže ljudima uspostaviti bolju ravnotežu između obaveza i odmora te doprinosi višem nivou sreće i kvaliteta života.

„Iako je Hygge danski pojam, vrijednosti koje on predstavlja vrlo su bliske i građanima Bosne i Hercegovine. U svakodnevnom životu prepoznajemo ga kroz pojmove poput merak, ćejf, blagostanje, bezbrižnost, opuštanje, mir i prisutnost u trenutku. Upravo ti elementi čine temelj kvalitetnog života i sreće, što je potvrdilo i naše istraživanje“, istakla je Zvjezdana Sirk Novak, Communications menadžerica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju u JYSKu.
 

Zvjezdana Sirk Novak, Communications menadžerica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju u JYSKu

Ključni rezultati istraživanja  
 

• Samo 47 % građana BiH smatra se sretnima.
• 36% ispitanika ubraja siguran i udoban dom, a 33% dovoljno sna među pet najvećih izvora sreće.
• Čak 70 %građana BiH vjeruje da bi uvođenje Hygge koncepta moglo pozitivno utjecati na podizanje kvaliteta života u BiH.

Istraživanje pokazuje da je nivo sreće snažno povezan sa percepcijom kvaliteta života, a trećina ispitanika kojima je Hygge važan navodi da rijetko uspijevaju pronaći vrijeme za istinsko opuštanje, što ukazuje na potrebu za konkretnim rješenjima koja pomažu u postizanju ravnoteže i odmora.

Sreća se u Bosni i Hercegovini najčešće povezuje sa zdravljem, porodičnim odnosima, ljubavlju i osjećajem sigurnog i udobnog doma, dok kvalitetan san ima važnu ulogu za gotovo trećinu ispitanika. Upravo ti elementi čine osnovu Hygge filozofije – život bez žurbe, sa više pažnje prema sebi i drugima.
 

Značaj tih trenutaka ističe i psihologinja Borjana Bogićević, koja naglašava da se savremeno društvo sve češće suočava sa hroničnim umorom i nedostatkom osjećaja sigurnosti. „Živimo u kulturi stalne stimulacije (posao, telefon, obaveze), uvijek smo na oprezu, pa smo i odmor počeli doživljavati kao zadatak. Za psihofizičko zdravlje je potreban odmor, noćni san, opuštanje, što predstavlja biološku potrebu organizma da se oporavi, restartuje, a ne luksuz koji si ne možemo priuštiti. 

Kada kažemo „sreća“, većina nas pomisli na nešto veliko i na odsustvo negativnih emocija. Trebamo znati da i negativne emocije imaju zaštitnu ulogu u našim životima. Hygge koncept i psihologija imaju istu osnovu, a to je da naše blagostanje nije određeno samo intenzitetom pozitivnih emocija, već sadrži osjećaj pripadnosti, sigurnosti, povezanosti sa drugima, mogućnost odmora i sposobnost da smo zadovoljni u sadašnjem trenutku. 

Sreću možemo svjesno graditi iz malih stvari u trenutnim okolnostima. Važno je smatrati se sretnim i ne treba željeti biti „sretniji“ od drugih“ – poručuje Bogićević.
 

Borjana Bogićević, psihologinja 

Svoju ulogu u tome prepoznaje i JYSK. 

Kroz pažljivo dizajnirane proizvode, udobne i kvalitetne materijale, tekstil i dekoracije koje stvaraju toplinu doma, kao i kroz JYSK školu spavanja i stručnu podršku pri odabiru madraca, jastuka i jorgana, JYSK pomaže ljudima unaprijediti kvalitet sna i svakodnevnog života.

Kao osnovne životne vrijednosti, stanovnici Bosne i Hercegovine izdvojili su kvalitetno vrijeme provedeno sa porodicom, život bez žurbe i stresa te udobno uređenje doma.

Rezultati istraživanja jasno potvrđuju da su Hygge, sreća i kvalitet života snažno povezani. Sretniji ljudi češće primjenjuju Hygge principe, pronalaze radost u jednostavnim ritualima, zajedničkim trenucima i stvaranju ugodnog doma.

JYSK ostaje posvećen unapređenju vrijednosti koje doprinose zdravijem, sretnijem i uravnoteženijem životu, nudeći proizvode i stručnu podršku za kvalitetan san i dom u kojem se svako može osjećati „kao kod kuće“.
 

Foto: PR