TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.

Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.

Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.

Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.

Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.

Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.

„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Ilda Lihić-Isović
Četiri prošlogodišnje polaznice akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba podijelile su savjete koje bi danas dale ženama koje tek razmišljaju o svom sljedećem poslovnom koraku. Od prvih odluka do poznanstava koja vrijedi njegovati, njihova iskustva donose nekoliko korisnih lekcija.
Kada smo ih pitali šta bi poručile budućim polaznicama, odgovori su bili vrlo konkretni.
Govorile su o poslovnim idejama koje treba razvijati, znanju koje vrijedi primijeniti i poznanstvima koja se mogu nastaviti i nakon događaja.
Njihovi savjeti otkrivaju i jednu od važnih vrijednosti akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba : priliku da žene uče iz različitih poslovnih iskustava, postavljaju pitanja i pronađu podršku za vlastite ideje.


Zato smo izdvojile četiri savjeta koja vrijedi čuti prije ovogodišnjeg izdanja akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba.
„Moj savjet je da ne čekate savršeni trenutak. Mislim da je bitno da napravite taj prvi korak i da ne odustajete nakon prvih prepreka.“
Mirela Stojić , vlasnica Mirelliumart Studio i Wala Concept, podsjeća na situaciju koju će prepoznati mnoge žene koje razmišljaju o pokretanju vlastitog posla. Ideja je tu, možda je i plan već razrađen, ali uvijek se pojavi još nešto što bismo željele pripremiti prije početka.

Mirela Stojić, vlasnica Mirelliumart Studio i Wala Concept
Prvi korak ne mora značiti pokretanje cijelog biznisa. Nekada je to razgovor s potencijalnim kupcem, istraživanje tržišta ili pitanje upućeno nekome ko već ima iskustva u oblasti koja vas zanima.

Kroz akademiju by dm drogerie markt & Bonjour.ba polaznice imaju priliku čuti različite profesionalne perspektive, razgovarati o poslovnim izazovima i pronaći informacije koje im mogu pomoći da jasnije sagledaju svoje mogućnosti.
„Iz svog iskustva, nakon dvije završene akademije, da iskoriste akademiju da unaprijede svoje biznis ideje i da notesi zapisani ne završe u fioci.“

Jasmina Mujagić, osnivačica brenda Infinity Aroma, već je dva puta bila dio akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba. Njena poruka je jednostavna: znanje koje ste stekle vrijedi mnogo više kada ga pokušate primijeniti.

Jasmina Mujagić, osnivačica brenda Infinity Aroma
Zato vrijedi već tokom susreta razmišljati o konkretnim pitanjima. Koji savjet mogu primijeniti u svom poslu? Šta bih mogla drugačije uraditi? Koju ideju želim dodatno istražiti?
Program akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba pruža prostor za takva razmišljanja kroz poslovne teme, iskustva govornica i razgovore koji mogu pomoći polaznicama u razvoju vlastitih ideja.

„Poduzmi prvi korak odmah. Jako je bitno da je to odmah.“
Valerija Ereš, marketing direktorica, dala je i nekoliko vrlo konkretnih primjera. Taj korak može biti kratka objava, zahvala nakon prezentacije ili povezivanje s nekim na Instagramu.

Valerija Ereš, marketing direktorica
Naizgled male stvari, ali upravo takve odluke često odgađamo. Upoznamo nekoga s kim bismo voljele nastaviti razgovor, čujemo savjet koji želimo primijeniti ili dobijemo ideju za nešto novo, a onda sve ostavimo za kasnije.
Valerijin savjet je da ne čekamo predugo. Ako vas je nečija prezentacija potaknula na razmišljanje, pošaljite poruku. Ako ste upoznale ženu čija vam je poslovna priča zanimljiva, ostanite u kontaktu.

Takvi koraci mogu biti početak novih razgovora, a akademija by dm drogerie markt & Bonjour.ba otvara prostor za povezivanje žena koje dijele interes za poslovni razvoj.

„Dođite spremne da upoznate žene sa različitim iskustvima i perspektivama od vaših. Upravo tako sam ja došla i nisam požalila.“
Tea Hlavaček, grafička dizajnerica, skrenula je pažnju na dio događaja koji se ne može u potpunosti prenijeti kroz program predavanja: razgovore s drugim ženama.

Tea Hlavaček, grafička dizajnerica
Četiri savjeta, a zajednička im je jedna stvar: ono što polaznice nauče i ljudi koje upoznaju mogu imati vrijednost i nakon završetka događaja.
Od prve poslovne odluke do kontakta koji vrijedi sačuvati, svaka od njih izdvojila je nešto što može primijeniti i druga žena.

Naredno izdanje akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba održat će se 1. decembra 2026. godine u hotelu Bosmal Arjaan by Rotana u Sarajevu od 9h do 17h, a predviđeno je 120 mjesta za žene iz cijele Bosne i Hercegovine.
Sudjelovanje je omogućeno bez naknade, a sve informacije o programu i organizaciji ovogodišnjeg izdanja pročitajte ovdje .
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!