TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Gdje je kultura, tu je i Bonjour.ba.
Posebno tokom Sarajevo Film Festivala, kada filmske priče pratimo od prvih projekcija i crvenog tepiha do večernjih susreta koji otkrivaju još jedan dio scene.
Jedan od takvih susreta već godinama je ZONA party, tradicionalno okupljanje Talent agencije ZONA koje na jednom mjestu spaja glumce, reditelje, producente i druge filmske profesionalce iz BiH, regije i svijeta.
Ovogodišnje izdanje odvelo nas je na adresu Maršala Tita 7, gdje su se iste večeri susreli glumci koje gledamo na ekranu i ljudi čija imena čitamo na odjavnim špicama.
Tokom večeri gostima se pridružio Woody Harrelson, ovogodišnji dobitnik Počasnog Srca Sarajeva, a među zvanicama bio je i Goran Višnjić.
Prije gotovo tri decenije igrali su u filmu Welcome to Sarajevo Michaela Winterbottoma, koji je ponovo prikazan u programu ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Jedna fotografija tako je spojila filmsku 1997. i Sarajevo danas.
Formalni pozdravi brzo su ustupili mjesto opuštenijem festivalskom ritmu. Razgovori su se selili od stola do stola, fotografije nastajale usput, a nova poznanstva miješala se sa susretima kolega koji se dugo nisu vidjeli.
Dio te atmosfere bili su Dragan Bjelogrlić, Rene Bitorajac, Goran Navojec, Tarik Filipović i Lazar Dragojević, dok je bh. glumačka scena imala posebno brojnu postavu.
Među gostima su bili Alban Ukaj, Izudin i Dino Bajrović, Maja Izetbegović, Selma Alispahić, Džana Pinjo, Amila Terzimehić, Alena Džebo, Mediha Musliović, Mona Muratović, Nadine Mičić, Hana Zrno, Emir Fejzić, Ida Keškić i Elma Juković.
Za istim stolovima susretali su se glumci i ljudi čija imena češće čitamo na odjavnim špicama. Večeri su prisustvovali reditelji Ademir Kenović, Elmir Jukić, Srđan Vuletić, Hari Šečić i Visar Morina, kao i selektorica Sarajevo Film Festivala Elma Tataragić.
Između muzike, fotografisanja i razgovora nastavljaju se saradnje započete na setovima, susreću se ekipe različitih generacija i polako otvaraju teme nekih budućih filmskih priča.
Kako je večer odmicala, razgovori su se selili od stola do stola, a fotografije nastajale između dva pozdrava. U taj opušteniji ritam uklopila se i ledena Grand kafa, koja je bila među partnerima ovogodišnjeg ZONA partyja.
Naziv ovogodišnjeg koncepta dobio je sasvim konkretno značenje kada su na party stigle Ivona Baković iz Minhena i Merjem Šiljak iz Istanbula. Obje direktno sa snimanja.
Njihov dolazak lijepo je sažeo ideju večeri posvećene glumicama, majkama i ženama čiji rad sve češće prelazi granice domaće filmske i televizijske scene. Vizuelni koncept potpisao je bh. dizajner Haris Jusović.
„Ovogodišnji akcent stavili smo na glumice koje su imale sjajnu godinu. Posebno me raduje što su na party stigle direktno sa snimanja Ivona Baković iz Minhena i Merjem Šiljak iz Istanbula“, poručila je osnivačica Talent agencije ZONA Anila Gajević.
Anila Gajević, osnivačica Talent agencije ZONA
Dok su se među gostima susretale kolege s različitih setova, na ekranu su se smjenjivale uloge koje su obilježile prethodnu godinu. Među njima su bili međunarodni projekti The Night Manager, Blade Runner 2099 i Ride or Die, ali i domaće i regionalne serije Kotlina 2, Komar i Frust.
Takav spoj velikih međunarodnih produkcija i priča koje nastaju u BiH i regiji najbolje pokazuje širinu mreže koju ZONA gradi već 18 godina. Agencija je osnovana 2008. u Sarajevu, a danas zastupa više od 150 glumaca iz BiH, regije i drugih dijelova Evrope.
ZONA party zato svake godine postaje svojevrsni susret prethodne i naredne filmske sezone: slave se uloge koje su završene, prepričavaju dani sa snimanja i otvaraju razgovori o projektima čije ćemo naslove tek upoznati.
Fotografije u nastavku hvataju taj ritam večeri: dolaske sa setova, ponovne susrete kolega i zajedničke kadrove koje Sarajevo dobije samo tokom festivalskih dana.
ZONA party održan je uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a partneri ovogodišnjeg izdanja bili su Grand kafa, Poliklinika Svjetlost, Hyundai i Emporia Winery.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
