Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.

Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Josefine Vogt (@josefinevogt)

Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.

Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade. 

Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.

Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.

 

Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti

Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.

 

Zašto ovaj datum?

Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.

Borba koja je nastavila rasti

1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.

Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.

 

Prvo pravo glasa za žene

Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.

U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.

 

Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.

8. mart danas nije cvijet

Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.

 

Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života. 


Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?

Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.

 

„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.

Ni una menos!

 

* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com

Četvrto izdanje dm stručne konferencije posvećene zdravlju žena pod sloganom Bring your bestie u Sarajevu okupilo je gotovo 600 učesnica zainteresiranih za teme zdravlja, prevencije i kvaliteta života pružajući priliku da vrijedna znanja, inspirativne razgovore i iskustvo konferencije podijele s osobom koja im je važna. 

Upravo iz tog razloga jedna je ulaznica vrijedila za dvije osobe naglašavajući važnost međusobne podrške i zajedničke brige o zdravlju.

„Ovo je četvrto izdanje konferencije o zdravlju žena koju organiziramo u Sarajevu, a kojom iz godine u godinu omogućavamo zainteresiranim dm kupcima da za, zaista simboličnu cijenu ulaznice, slušaju vrhunske stručnjake iz oblasti fizičkog i mentalnog zdravlja, postave im pitanje i razgovaraju s njima. 

Gotovo 600 učesnica ovogodišnje konferencije potvrđuje upravo to: da su ovakve prilike i druženja potrebni. Pored kontinuiranog savjetovanja i edukacije, nama u dm-u je važno kupcima nuditi i kompetentnu ponudu proizvoda kroz naš asortiman, koji mogu poduprijeti njihovu zdraviju svakodnevnicu: organsku hranu, dodatke prehrani i prirodnu kozmetiku“, izjavila je Ajla Hadžić, menadžerica marketinga u dm BiH.

U fokusu programa stručnih predavanja bile su teme koje prate različite faze života žene, od menstrualnog i hormonskog zdravlja, preko mentalne dobrobiti i menopauze, do uloge mikrobioma kao važnog saveznika ženskog zdravlja. 

O ovim i drugim aktuelnim pitanjima govorili su dr. sci. Vahidin Katica, specijalista ginekologije i akušerstva, primarijus i doktor medicinskih nauka, direktor Discipline za ginekologiju i porodiljstvo; doc. dr. sci. Selma Jusufović, specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije; dr. Mirela Arnautović-Tahirović, specijalistica psihijatrije, porodično-sistemska psihoterapeutkinja i doktorantica biomedicinskih nauka; prof. dr. sci. Lana Lekić, magistrica farmacije i stručnjakinja u oblasti kliničke farmacije i farmaceutske njege te Marija Ćulafić, osnivačica Yellow Brick edukativnog centra, HR konsultantica i edukatorica.
 

Na temu "Menopauza i ostala iznenađenja između" govorio je dr. sci. Vahidin Katica koji je istakao da je menopauza tema o kojoj se mora govoriti javno te koju svaka žena doživljava individualno. 
 

dr. sci. Vahidin Katica, specijalista ginekologije i akušerstva, primarijus i doktor medicinskih nauka, direktor Discipline za ginekologiju i porodiljstvo  
 

„Perimenopauza i menopauza nisu bolest, već prirodan životni period žene koji sa sobom donosi brojne promjene o kojima moramo govoriti otvoreno, bez tabua i predrasuda. Žena ne treba da trpi simptome i da ih prihvata kao nešto što je „normalno i neizbježno“, jer danas imamo znanje, mogućnosti prevencije i savremene načine liječenja koji mogu značajno unaprijediti kvalitet njenog života. 

U svom razgovoru želim ženama približiti šta se zaista događa u ovom periodu, kada je vrijeme za konsultaciju sa ljekarom i koje su mogućnosti savremene medicine. Cilj nije samo da žena duže živi, već da kroz menopauzu živi zdravo, aktivno, dostojanstveno i kvalitetno", izjavio je dr. sci. Vahidin Katica, specijalista ginekologije i akušerstva, primarijus i doktor medicinskih nauka te direktor Discipline za ginekologiju i porodiljstvo.
 

Govoreći o značaju pravovremene edukacije i preventivnih pregleda, stručnjaci su istaknuli kako provjerene informacije i otvoren razgovor mogu doprinijeti ranijem prepoznavanju zdravstvenih izazova te donošenju odluka koje unapređuju kvalitet života žena. 

U potrazi za odgovorima na promjene koje osjećaju, žene često prolaze kroz niz pregleda i konsultacija s različitim specijalistima, pokušavajući razumjeti šta se događa s njihovim tijelom. Upravo zato je važno govoriti o povezanosti različitih zdravstvenih stanja i o tome koliko je za pravovremeno prepoznavanje problema važan cjelovit pristup zdravlju žene. O ovoj temi, kroz predavanje „Nisam ja, to su moji hormoni“, govorila je doc. dr. sc. Selma Jusufović.
 

doc. dr. sc. Selma Jusufović, specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije  
 

„Kada žena primijeti promjene u raspoloženju, energiji, tjelesnoj težini ili menstrualnom ciklusu, lako je sve pripisati hormonima. Međutim, iako hormoni mogu imati značajan utjecaj na naše zdravlje i kvalitet života, važno je ne pretpostavljati da su oni uzrok svakog simptoma. Hashimoto tireoiditis, hipotireoza, inzulinska rezistencija, gojaznost i perimenopauza mogu imati preklapajuće simptome, zbog čega je važno sagledati cjelokupno zdravstveno stanje žene, a ne liječiti samo pojedinačne tegobe. Simptomi koje žena osjeća su stvarni i zaslužuju pažnju, ali je jednako važno pronaći njihov pravi uzrok. 

Cilj nam ne treba biti da svaku promjenu pripišemo hormonima, nego da razumijemo šta se zaista događa u organizmu i ženi omogućimo odgovarajuću podršku i liječenje“, istakla je doc. dr. sc. Selma Jusufović, specijalistica interne medicine i subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije i stručna koordinatorica prvog centra za menopauzu i metaboličko zdravlje BiH u ASA bolnici. 

Uz korisna i inspirativna predavanja i razgovore, konferencija je ponudila i sadržaje osmišljene za druženje, razgovor i opuštanje.

Učesnice su vrijeme između predavanja provodile u Girls Talk Lounge-u i prostoru Bestie Moments, dok je Compliment Wall bio mjesto za razmjenu ohrabrujućih poruka i komplimenata. 

Predstavljeni su proizvodi dm marki: Mivolis dodaci prehrani i dmBio organska hrana, kao i bogata ponuda proizvoda partnera konferencije: Eliksir, Nacomi, Nivea, Yasenka, di-go, Lifeline, Nature's i Violeta. 

Posebnu pažnju privukla je radionica pripreme matcha čaja koja je spojila edukativni i praktični aspekt osviještenih životnih navika.

U protekle četiri godine i ukupno četiri izdanja konferencije, više od 2.000 žena imalo je priliku da kroz stručne sadržaje, razmjenu iskustava i druženje usvoje nova znanja i posvete dan brzi o sebi. 

Ovogodišnje izdanje dm stručne konferencije u Sarajevu potvrdilo je značaj edukacije, otvorene komunikacije i međusobne podrške u očuvanju zdravlja žena istovremeno ističući vrijednost podrške koju pronalazimo u bliskim odnosima.

Foto: PR