TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.

Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.

Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.

Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.

Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.

Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.

„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Ilda Lihić-Isović
Dok se spremamo za izlazak, nakit često biramo tek kada je ostatak kombinacije već gotov. Na Swarovski večeri u restoranu Amber u Sarajevu dio uzvanica taj je završni izbor prepustio modnom stilisti Robertu Proliću.
Dress code „Elevated Fashion – No Jewellery“ pozvao je uzvanice da dođu bez nakita, kako bi njihove kombinacije postale polazište za izbor Swarovski komada tokom večeri, a upravo je Robert Prolić uz njihove kombinacije predlagao nakit.

Robert Prolić, modni stilist

Bonjour.ba je bio tamo i pratili smo kako modni stilist pristupa njihovim modnim izborima, uz preporuke koje su mogle ponijeti i kući.

Dijana Ćavar, marketing direktorica Bonjour.ba i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba
Dio gošći nakratko je preuzeo i ulogu modela, dok je svaku čekao poseban magazin pripremljen baš za nju.
Večer je organizovao Swarovski Official Retailer BiH , okupivši goste iz svijeta mode i lifestylea, a u ime organizacijskog tima uzvanicama se obratila Ivona Sušac Ostojić, Brand Communications Manager Swarovski Official Retailer BiH.

Ivona Sušac Ostojić, Brand Communications Manager Swarovski Official Retailer BiH
Uz stiliziranje se razgovaralo o ličnom stilu, a druženje je uključivalo i fine dining meni koji je za ovu večer sa svojim timom osmislio i kreirao Mario Mandarić, chef restorana Amber.
Svaka uzvanica dobila je magazin pripremljen baš za nju. Koliko je sadržaj bio individualan pokazuje jedan od primjeraka, u kojem se stilista uzvanici obratio porukom o njenom stilu. Uz prijedlog odjevne kombinacije preporučio je i Swarovski nakit koji bi uz nju nosio.




Posebno nam se svidjelo što su preporuke bile osmišljene za konkretnu osobu.
Zanimljivo je otkriti koji bi komad za nas izabrao stilista, naročito kada se njegov prijedlog razlikuje od onoga za čim možda obično posežemo.




Magazin je ostao uzvanicama i nakon druženja.
Preporuke tako mogu ponovo pogledati kod kuće i isprobati ih s odjećom iz vlastitog ormara. Upravo je ta priprema za svaku gošću pojedinačno pokazala koliko su organizatori pažnje uložili u večer.
Tokom prezentacije pratile smo kako Prolić bira Swarovski nakit za uzvanice. Njihove kombinacije postale su polazište za razgovor o tome šta nakit može promijeniti i kako ga prilagoditi različitim prilikama.


Pokazao je raspon od diskretnijih komada za dnevna izdanja do izraženijeg nakita koji može usmjeriti cijeli večernji styling. Gosti su pritom mogli pratiti kako nakit izgleda uz osobu koja ga nosi, u odnosu na njenu kosu i kroj odjeće.
Upravo su takvi primjeri približili temu svakodnevnom odijevanju. Ogrlicu možemo posmatrati uz otvoren ovratnik košulje ili preko zatvorenog pletiva i odmah vidjeti koja nam se verzija više sviđa.


Isti komad tako otvara više mogućnosti za kombinovanje.

O nakitu se te večeri razgovaralo i kroz aktuelne modne krojeve.
Uzvanice su učestvovale u prezentaciji u odjeći koju su same izabrale, pa su preporuke bile povezane s njihovim načinom odijevanja.


Druženje se nastavilo za stolom, uz posebno osmišljen meni u četiri slijeda. Večera je bila ravnopravan dio programa, s vremenom za razgovor između posluživanja.
Kuhinju Ambera vodi Mario Mandarić, chef koji je iskustvo stjecao i u britanskom The Fat Ducku, restoranu s tri Michelinove zvjezdice. Taj profesionalni put daje dodatni kontekst gastronomskom iskustvu ove adrese.

Mario Mandarić, chef restorana Amber

Meni je otvorio beef tartare, a među slijedovima bio je i portobello steak s raguom od gljiva. Za završetak večere poslužena je domaća reform torta s orasima i čokoladom.
Tokom večeri pjevala je Darija Ramljak uz pratnju Gabrijela Prusine na klaviru, a za uzvanice su bili pripremljeni i pokloni.


Foto: Natalija Simović
Darija Ramlja nosi Aleksandra Klačar dizajn


S ove večeri izdvajamo ideju da uz odjeću koju često nosimo isprobamo drugačiji Swarovski komad.
Prsten s kristalima u boji nosile bismo uz crni sako, kao na fotografijama s druženja. Broš bismo isprobale na košulji zakopčanoj do vrha ili na reveru sakoa, pa pred ogledalom odabrale položaj koji nam se više sviđa.
Prije nego što uz omiljenu košulju posegnemo za istim naušnicama, vrijedi uz nju probati i drugi komad. Možda će nam baš drugačiji izbor nakita dati razlog da je češće nosimo.

Kako je izgledala Swarovski večer u Amberu, pogledajte na fotografijama u nastavku.






Foto: Natalija Simović






Organizacija: Swarovski Retailer BiH
Koncept i organizacija: Ivona Sušac Ostojić, Brand Communications Manager
Foto & video: Esmin Sabljić, Ivano Ostojić i Bonjour.ba privatna arhiva
Grafičarka i asistentica: Iva Milićević
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!