TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Bonjour.ba
U kuhinji često nastaju i najljepše i najnepredvidivije priče. Svi znamo onaj trenutak kada deseti put pokušavamo izravnati šlag, a on i dalje živi svoj život. Jer, koliko god se trudili, ponekad nam kuhinja pošalje jasnu poruku: izgled neće uvijek slušati, ali okus, on je već na našoj strani.
Upravo tu filozofiju Dolcela decenijama gradi u svojim proizvodima i olakšava slatke rituale brzim, provjerenim miksovima i okusima na koje se možemo osloniti.
Zato je Bonjour.ba, zajedno s Dolcelom, okupio malu grupu učesnica na radionici dekoracije torti kako bismo pokazali da slastice nisu samo rezultat, nego i proces u kojem kreativnost pronalazi svoj put.
Nakon kratkog upoznavanja i prvih osmijeha, učesnice su pozdravili Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba, i Haris Arnautović, direktor marketinga Podravke BiH.
Haris Arnautović, direktor marketinga Podravka BiH
Prije same radionice, učesnice su ispunile kratki upitnik, mali ritual koji ih je povezao s najdražim uspomenama iz djetinjstva, ukusima koje su voljele i slasticama koje ih prate godinama. Bio je to nježan uvod u sve što će tek nastati…
Radionicu je vodila Ivana Divljan, čiji je pristup učinio da sve izgleda jednostavno, čak i onima koje šlag inače drži “taocima”. Umjesto uputa koje se moraju slijediti do slova, dala je slobodu da se isprobava, istražuje, miješa i mijenja baš onako kako kuhinja zna biti kada zaboravimo na stroga pravila.
Vrlo brzo nastao je poznati slatki flow. Kecelje su se zavezale, krema je išla svojim putem, ukrasi svojim, a torte su postajale male verzije onih koji ih prave.
Uz pet prijavljenih čitateljica, radionici su se pridružile i Dolcela ambasadorice Naida Kadić Klico, Maja Topčagić i Ena Avdić čija prisutnost uvijek unese onu laganu, inspirativnu energiju zbog koje se prostor osjeti toplijim.
Atmosfera se spontano pretvorila u prijateljsko druženje: savjeti su prelijetali preko stola, a poneki “ups” trenutak pretvarao se u najšarmantniji dio dekoracije.
U tim malim scenama najjasnije se osjetila poruka kampanje “Jedino za izgled ne možemo garantirati” jer sve ono što se ne vidi na fotografijama, od raspoloženja do topline u prostoru, bilo je već savršeno.
Najljepši trenutak radionice nastao je onog časa kada su svi već zaboravili da prave tortu, a počeli da stvaraju nešto što nosi njihov potpuni, mali potpis. Boje su se miješale, ideje mijenjale iz minute u minutu, Ivana se smješkala dok je obilazila radne stolove, a svaki komentar bio je više ohrabrenje nego instrukcija.
Nije bilo tačnog načina, nije bilo pogrešnog poteza. Bilo je samo: “Hajde da vidimo šta će ispasti.” Upravo u tome je ležala čar ove radionice. A sve su bile preukusne jer okusu se vjeruje. Izgledu… pa, tu Dolcela ionako nikad ne garantira.
A onda… trenutak iznenađenja. U svakoj Dolcela kutiji gdje su se pakovale slastice nalazila se fotografija iz djetinjstva koju su nam učesnice prethodno poslale, kao i kartica s pitanjem: „Koja je tvoja želja za 2026. godinu?“
Uz malu svijeću i tihi dogovor da je zajednički puhnemo, prostor je na trenutak postao podsjetnik na to da slastice prate naše priče puno duže nego što mislimo.
Ovaj događaj nas je još jednom podsjetio na suštinu Dolcela kampanje: ne garantiramo izgled, ali garantiramo trenutke koji se pamte. I baš zato svaka torta koja je tog jutra nastala ima svoju priču, ne savršenu, nego stvarnu.
Nakon što su tortice dobile svoje finalne dekoracije, najviše pitanja vrtjelo se oko jedne stvari: koja je to baza koja sve drži zajedno?
Zato dijelimo jednostavnu verziju recepta inspirisanog radionicom, onog koji daje strukturu, ali ostavlja puno prostora za improvizaciju.
SASTOJCI:
Za kore:
- Jaja
- Šećer
- Brašno
Za kremu:
- Dolcela puding vanilija, skuhan u mlijeku
- Šećer
- Dolcela Gussnel za dodatnu stabilnost i podatnost
Za dekoraciju:
- Dolcela šlag krema vanilija (ili neki drugi okus po želji)
- Ukrasi po želji
PRIPREMA:
Ispecite jednostavnu koru i izrežite je u krugove. Skuhajte Dolcela puding vanilija ili koji volite, dodajte šećer i Dolcela Gussnel kako biste dobili glatku, stabilnu kremu. Složite mini tortice: kora - krema - kora. Završite šlagom.
Recept je jednostavan, brz i zahvalan za sve koji vole kreativni proces više od savršene linije šlaga.
Bonus savjeti: Ako volite varijacije, puding od vanilije lako možete zamijeniti Dolcela pudingom čokolada, a dekoraciju napraviti sa Dolcela šlag pjenom (Dolcela šlag priprema sa vodom) ili Dolcela šlag kremom koju volite: Dolcela šlag krema čokolada, karamela, jagoda ili nugat i pustite da upravo okus odluči kakav će biti izgled.
Za brzu, bogatu podlogu tu su i Dolcela Chocolate Muffins ili Dolcela Lava Muffins, mješavine koje su idealne kad želite efektnu tortu bez dugog pripremanja. Sve su to male prečice koje daju više prostora kreativnosti.
Inspiraciju ste, vjerujemo, već pronašli. Šlag, puding, ukrase i miksove birate sami. A rezultat? Ma šta god ispalo, bit će vaša Dolcela kreativna priča, ukusna i zanimljiva.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
