TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.

Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.

Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.

Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.

Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.

Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.

„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Ilda Lihić-Isović
Prošlogodišnje polaznice akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba već su nam otkrile koje bi savjete dale ženama koje tek započinju svoj poslovni put. Ovog puta odlučile smo ih malo zaposliti: zamolile smo ih da kreiraju #sasvimja vision board i kroz fotografije, riječi i poruke pokažu šta žele ostvariti dalje.
Kraj godine dobar je trenutak da razmislimo o svemu što smo ostvarile, ali i o onome što želimo u narednoj. Tu nam vision board može biti zanimljiv saveznik.
Kada svoje želje, ideje i ciljeve pretvorimo u fotografije i riječi, lakše ih možemo sagledati, odrediti prioritete i razmisliti o koracima koji nas vode prema njima.


Kroz #sas vim ja vision board željele smo saznati šta je danas važno Mireli Stojić, Jasmini Mujagić, Valeriji Ereš i Tei Hlavaček, polaznicama akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba.

Zanimalo nas je koja znanja danas koriste, šta su naučile o vlastitim mogućnostima i kako zamišljaju svoje naredne korake.

Za Mirelu Stojić, vlasnica Mirelliumart Studio i Wala Concept, jedna fotografija s vision boarda posebno je važna jer je podsjeća na početak njene kreativne priče.
„Meni je ova slika posebno draga jer me toliko podsjeća na moje slikarstvo i ljubav prema slikarstvu, zbog čega je sve upravo i počelo. Što se tiče mojih brendova.“

Mirela je svoju ljubav prema slikarstvu pretvorila u kreativni posao, a kroz akademiju by dm drogerie markt & Bonjour.ba pronašla je i znanja koja joj pomažu u njegovom razvoju.

„Pa rekla bih da je to najviše znanje vezano za marketing i izradu samog biznis plana. akademija mi je puno pomogla da svoju kreativnu ideju prikažem publici na malo drugačiji način.“
U Mirelinoj priči #sasvimja možemo prepoznati kroz spoj kreativnosti i poslovnog razvoja. Ono što voli raditi ostaje polazište, dok joj nova znanja pomažu da svoje ideje predstavi publici.
Jasmina Mujagić, osnivačica brenda Infinity Aroma, na svom vision boardu izdvojila je fotografiju laboratorije, a kroz razgovor nam je otkrila i poslovnu viziju koju želi nastaviti razvijati.

„#sasvimja izražava moju viziju, a to je da aromatizacija prostora ne bude nešto što je strano našem tržištu.“
„Možda u trenutku sam malo bila i ovaj u procesu dvoumljenja da li sam na pravom putu. akademija vas osvijesti i da vam hrabrost da krenete dalje.“

Za Jasminu se #sasvimja povezuje s vlastitom poslovnom idejom, ali i hrabrošću da nastavi razvijati ono u šta vjeruje, čak i kada se pojave dileme.
Na vision boardu Valerije Ereš, marketing direktorice, našla se fotografija djevojčice s aparatićem za zube.
Valerija je odabrala fotografiju koja je podsjeća na jednu sasvim ličnu i važnu poruku.

„Meni jedna bliska i draga slika, pošto je ovo djevojčica s aparatićem, ja imam aparatić i nekako bih voljela da to ostane kao poruka da nikada nije ni rano ni kasno da uradite ono što želite da uradite, bilo da pokrenete biznis, bilo da se preselite u drugu državu. Sve ono što vas čini sretnima, ni rano ni kasno.“
Njen izbor podsjeća nas da vlastite želje ne moramo vezati za određene godine ili trenutak u životu. Nekada je dovoljno prepoznati šta nam je važno i odlučiti da tome damo priliku.
Valerija nam je otkrila i šta danas radi drugačije nakon akademija by dm drogerie markt & Bonjour.ba.


„Puno hrabrije donosim odluke jer sam nekako naučila da kada uradimo akciju, onda dobijemo neke podatke pa možemo znati je li bila dobra odluka ili ne.“
Tea Hlavaček, grafička dizajnerica, svoj profesionalni cilj povezuje s kreativnošću i ženama koje je upoznala tokom akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba.


„Moj profesionalni cilj je da nastavim svoj kreativni put, budući da je na akademiji bilo dosta kreativnih žena i nekako su još više podigle tu moju kreativnost i taj potencijal i sam put taj da nastavim kako sam i krenula.“
Na njenom vision boardu našao se i citat o tome da je magnet za prilike. Tea ga je povezala s jednom od lekcija koje je ponijela s akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba .
„Bio mi je baš zanimljiv ovaj citat, budući da kaže da sam ja magnet za prilike, a ja bih rekla da je mene akademija naučila da ne čekam prilike, nego da ih sama kreiram.“

Za Teu #sasvimja znači nastaviti graditi vlastiti kreativni put, ali i preuzeti inicijativu kada su u pitanju nove profesionalne mogućnosti.
Mirelu njena vizija vraća ljubavi prema slikarstvu, Jasminu podsjeća na poslovni smjer koji želi razvijati, Valeriju ohrabruje da donosi odluke bez čekanja savršenog trenutka, a Teu potiče da sama stvara prilike.
Iako su njihovi ciljevi različiti, kroz sve četiri priče provlači se jedna važna ideja: svaka žena ima pravo odrediti šta za nju znači uspjeh i kojim putem želi doći do njega.

To je i razlog zbog kojeg kroz zajednički projekt dm drogerie markt i Bonjour.ba želimo nastaviti razgovarati s polaznicama nakon završetka akademije. Zanima nas kako koriste stečena znanja, koje su odluke donijele i šta žele ostvariti dalje.
A sada jedno pitanje i za vas: Šta biste stavile na svoj #sasvimja vision board?
Možda fotografiju mjesta na koje želite otputovati, ideju za vlastiti posao, vještinu koju želite naučiti ili rečenicu koja će vas podsjećati da ne odgađate svoje planove.


Za početak su dovoljni papir, nekoliko fotografija i malo vremena da razmislite šta vam je važno. Vision board neće sam ostvariti vaše želje, ali vam može pomoći da ih jasnije definišete i pretvorite u konkretne ciljeve.
Ako ste propustile prethodni razgovor s našim polaznicama, pročitajte i četiri savjeta koja su podijelile s budućim polaznicama akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba.
Naredno izdanje akademije by dm drogerie markt & Bonjour.ba održat će se 1. decembra 2026. godine u hotelu Bosmal Arjaan by Rotana u Sarajevu, od 9h do 17h uz 120 mjesta za žene iz cijele Bosne i Hercegovine.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!