TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Bonjour.ba/PR
Na konferenciji Snaga komunikacije jedan od najvažnijih razgovora vođen je s učenicima i učenicama škole Edhem Mulabdić, koji su dobili ono što je dugo nedostajalo, a to su prostor, mirnoća i prave riječi.
Radionica Menstruacija - normalna stvar! održana je 14. oktobra, uz podršku Libressea i Kantona Sarajevo, Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade.
Okupila je djevojčice i dječake u dobi od 12 i 13 godina. Ta slika govori više od mnogih riječi, jer menstruacija nije tema koja se tiče samo djevojčica. Radionica je uključila i djevojčice i dječake, s ciljem otvorenijeg razgovora o menstruaciji.
Radionicu su vodile Petra Kejla, liječnica i specijalistica ginekologije i opstetricije, i Iva Stefanovski Horvatić, Customer Marketing Manager ADR.
Petra Kejla je donijela stručno znanje i iskustvo iz prakse, a Iva Stefanovski Horvatić dugogodišnje iskustvo u razvoju projekata iz oblasti marketinga, održivosti i društvenog utjecaja, s posebnim fokusom na žensko zdravlje i dobrobit.
Posvećena je inicijativama koje na jasan i podržavajući način otvaraju teme o kojima se još uvijek ne razgovara dovoljno.
„Bila mi je iznimna čast i istinsko zadovoljstvo upoznati i družiti se s mladim ljudima u Sarajevu. Njihov entuzijazam, iskrenost i želja za učenjem podsjetili su nas koliko su upravo oni najveća snaga i nada za budućnost. Od srca se nadam da im je ova edukacija donijela nova znanja, korisne uvide i dodatnu motivaciju za daljnji razvoj te da je na njih ostavila pozitivan trag, jednako snažan kao što je nama ovo druženje ispunilo srca radošću, inspiracijom i vjerom u budućnost.“ Izjavila je dr. Petra Kejla
„Neki trenuci ostaju s vama dugo nakon što događaj završi. Dana 14. listopada, Libresse je svoju edukativnu radionicu za učenike osnovnih škola doveo izvan granica Hrvatske, u sarajevsku Vijećnicu, u sklopu konferencije Woman.Comm. Zajedno s dr. Petrom Kejlom družili smo se sa znatiželjnim i inspirativnim dvanaestogodišnjacima i trinaestogodišnjacima, čije su nas znanje, promišljena pitanja i entuzijazam iskreno oduševili. Kroz interaktivno učenje, osmijehe i zagrljaje na kraju radionice, još jednom smo se podsjetili zašto su edukacija, otvoren dijalog i osnaživanje mladih toliko važni. Otišle smo punog srca, zahvalni na ovoj prilici i nadahnuti novom generacijom.“ Izjavila je Iva Stefanovski Horvatić.
Poruka radionice bila je jednostavna, a vrijedna ponavljanja: o menstrualnom zdravlju može se razgovarati otvoreno, bez stigme i bez ustručavanja.
Cilj radionice bio je pružiti učenicima razumljive informacije o menstrualnom zdravlju i prostor za pitanja.
Woman.Comm Club okuplja uspješne poslovne žene koje kroz edukacije, druženja i povezivanje podupiru mlade žene na njihovom profesionalnom putu i zajednički rade na unapređenju komunikacijske industrije u regiji. Jednako važno je i ono što ta industrija ima moć da radi: da oblikuje narativ. Zato Klub želi da se u javnom prostoru govori o temama koje su važne nama danas i generacijama koje dolaze, a koje su predugo ostajale po strani.
Radionica s učenicima i učenicama škole Edhem Mulabdić dio je tog puta. Komunikacija nije samo način da se nešto proda ili objavi, nego i način da se promijeni ono što se godinama podrazumijevalo. Kada o menstruaciji pričamo kao o normalnoj stvari, dajemo djeci primjer kako se razgovara o svemu ostalom: iskreno, s poštovanjem i bez straha.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
