TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Bonjour.ba
U svijetu uređenja enterijera postoji jedna dilema koja se stalno vraća: kako pronaći rasvjetu koja neće biti samo lijep detalj, nego dio rješenja koje mijenja funkciju, atmosferu i doživljaj prostora? Većina ljudi se izgubi između stilova, brendova i tehničkih zahtjeva i upravo tu nastaje stvarni izazov.
M Rasvjeta taj izazov pretvara u proces koji je mnogo jednostavniji i, što je još važnije, personaliziran. Od prvog dana, od kada su sestre Amina Malagić Šukalo i Edina Malagić pokrenule priču koja spaja dizajn, stručnost i žensku energiju, ideja je bila jasna: kupovina rasvjete ne smije biti brz izbor, nego iskustvo koje vodi do rješenja prilagođenog svakom enterijeru i svakoj osobi.
Amina Malagić Šukalo
Edina Malagić
Kroz godine su u BiH donijeli neke od najpoznatijih svjetskih brendova rasvjete, uključujući Slamp, Luceplan, Flos, Nemo Lighting, Nordlux, Zambelis, Viokef i mnoge druge čime su domaću scenu približili globalnim standardima.
Zato njihov salon nije zamišljen kao klasična prodavnica, nego kao prostor u kojem se projekti prolaze 1 na 1, uz podršku arhitektice Samre Memić Demirović i tima elektroinžinjera koji stoje iza stručnog projektovanja, fotometrijskih analiza i sistema „ključ u ruke”.
Samra Memić Demirović
Event “Let’s glow together” bio je upravo ta filozofija prikazana uživo.
Amina i Edina su se obratile gostima uz kratku zahvalnicu, podsjećajući da svaki projekat, od privatnih domova do velikih hotela i javnih prostora, počinje istim korakom, a to je dobrim razumijevanjem svjetla.
Kawa je ove večeri imala atmosferu koja je rasla iz minute u minutu: toplo osvjetljenje, pažljivo odabrani kutovi, tihi žamor i energija ljudi koji vole prostor jednako koliko i posao kojim se bave.
Nordlux prezentacija otvorila je priče o savremenim enterijerima, dok je glow corner postao spontano okupljalište. Tu su se smjenjivali osmijesi, fotografije i komentari o tome kako svjetlo u pravom trenutku mijenja cijelu percepciju prostora.
Signature kokteli, kreirani posebno za ovu noć, nosili su sličan potpis: lagani, estetski dotjerani, savršeni za atmosferu koja ne žuri. DJ je pratio ritam događaja nenametljivo, ostavljajući prostor da razgovori vode glavnu riječ.
Arhitekti, dizajneri i partneri s kojima M Rasvjeta godinama gradi projekte, od privatnih vila do hotela, restorana i javnih prostora, ispunili su prostor pričama iz prakse. U kratkim Q&A trenucima, vodeći arhitektonski studiji za Bonjour.ba odgovorili su na pitanja koja će mnoge inspirirati.
Jean Louis iz Nordlux tima istakao je koliko je važno graditi saradnje koje nadilaze klasično partnerstvo. Kao brend koji dolazi iz Danske, naglašava da: “Naša snaga je u pronalasku lokalnih heroja partnera koji su veoma jaki na lokalnom tržištu. Smatramo da je ovo savršen početak za nas da razvijemo naše ime, brend i proizvode. Među nama postoji prijateljstvo i poštovanje.”
Blanka Dujić iz studija ARTERIOR ispričala nam je kako u njenim projektima postoji jedan jednostavan princip: pravi kutak postane omiljeni tek kada ga obasja svjetlo koje ima karakter. Pitali smo je koje svjetlo to najbrže postigne, a njen odgovor je bio: "LED traka na pravom mjestu.”
Blanka Dujić
U razgovoru s Belindom Pušić iz Belinda Design saznali smo koji bi komad M Rasvjete ponijela kući odmah te večeri i odgovor je bio jednako iskren koliko i estetski očekivan: “Glossy, to je stolna lampa u pink varijanti.”
Belinda Pušić
Govoreći o rasvjeti koja pravi najveću razliku, Nermina Zagora nas je podsjetila na jednu važnu stvar da enterijere, baš kao i ljude, pamtimo po osjećaju koji u nama izazovu. Upravo tu, kaže, rasvjeta ima ključnu ulogu: “Još bolje je ukoliko rasvjetna tijela imaju tu mogućnost da se njihova temperatura, odnosno boja, podešava kroz dizajn rasvjete i mi možemo transformirati jedan tipični prostor i dati mu više karaktera i više atmosfera.”
Nermina Zagora
Kada je riječ o trendovima, upravo je tim M Rasvjete bio onaj čije smo mišljenje posebno željeli čuti. Pitali smo ih šta u 2026. odlazi u veliko “NE”, a šta će obilježiti novo “DA” u rasvjeti.
Samra Memić Demirović: "U 2026. godini što se tiče trendova napuštamo hladnu boju svjetla i nametljive oblike rasvjetnih tijela. Veliko "da" su prirodni materijali, najviše kamen, travertin i alabaster. Na velika vrata se u 2026. godini vraća i srebrna finitura rasvjetnih tijela."
Samra Memić Demirović
Razgovor smo zaključili pitanjem koje najbolje otkriva njihovu filozofiju: šta je to najvažnije što žele da svi znaju o dobroj rasvjeti? Odgovor je bio onaj koji dolazi iz iskustva, terena i stotina realizovanih projekata, onaj koji mijenja način na koji posmatramo prostor: “Rasvjeta uopće nije detalj u prostoru, ona je ključni element koji oblikuje funkcionalnost i atmosferu svakog prostora.”
Večer “Let’s glow together” završila je upravo onako kako je i počela… razgovorima, idejama i svjetlom koje je u Kawi stvaralo male trenutke koji ostaju zapamćeni. U opuštenoj atmosferi, uz koktele i muziku, postalo je jasno zašto M Rasvjeta godinama gradi povjerenje arhitekata, dizajnera i klijenata širom BiH.
Ovaj event nije bio klasično predstavljanje brenda, nego pokazna vježba njihove filozofije: da svaka prostorija ima potencijal, da se rješenja ne kopiraju nego stvaraju i da dobra rasvjeta nije dodatak već vrlo često srce ambijenta.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
