TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Lamija Muratagić
Kad grad uđe u svoju najživlju sedmicu, pitanje nije hoćemo li izaći, nego gdje. Izdvojili smo sarajevske adrese na kojima vrijedi nastaviti večer.
U Sarajevu postoji posebna sedmica u augustu kada se večera ne zakazuje bez rezervacije, „samo jedno piće“ rijetko ostane jedno, a plan za večer ima rok trajanja od otprilike dva sata. Grad je pun, svi su negdje i gotovo je nemoguće ostati kod kuće bez osjećaja da se nešto dobro upravo dešava bez vas.
Zato ovih dana nije pitanje hoćemo li izaći, nego gdje ćemo prvo.
Od mjesta koja su za naredne večeri složila ozbiljan muzički program do provjerenih sarajevskih adresa koje ne trebaju poseban povod da budu pune, izdvojili smo one koje vrijedi imati sačuvane. Za prvo piće, posljednje piće i sve neplanirano između.
Kawa je dovoljno blizu centru da do nje stignete pješke, ali dovoljno sklonjena od glavne gužve da ne djeluje kao još jedna stanica usput.
Ovog augusta KAWA REMIXed donosi program kroz cijelu sedmicu, pa mjesto koje preko dana poznajemo po kafi navečer poprilično mijenja tempo.
Najbolje radi za ono „samo jedno piće prije izlaska“. Taj plan ovdje rijetko ostane baš takav.
Za Delikatesnu Radnju ovih dana vrijedi pogledati raspored prije nego krenete.
Program kroz više večeri donosi BLVCK PANTA, Peppe Le Funk, Omni & Mandozica, Kirby te Stellar, De Funk & Baka, a lokacija na Obali radi ostatak posla.
I onda Knez. Da, Knez. Dovoljno da 20. august odmah zaokružimo.
Dovoljno ste blizu svega da možete ostati, ali i promijeniti plan bez previše razmišljanja.
Blind Tiger je dobra adresa za početak večeri, posebno kada ostatak plana još nije sasvim definisan.
Dalmatinska ga drži blizu centra, ali ipak malo izvan najveće gužve, dok kombinacija hrane i koktela ostavlja dovoljno prostora da večer krene lagano i nastavi se gdje god poželite.
Odavde je gotovo sve što slijedi na nekoliko minuta hoda.
Zelenih beretki je jedan od onih dijelova centra gdje nema potrebe unaprijed birati samo jednu adresu.
Nekoliko lokala i terasa niže se jedno uz drugo, pa je dovoljno prošetati ulicom i vidjeti gdje vam atmosfera tog trenutka najviše odgovara.
Deco Bar izdvajamo kao dobru početnu tačku, ali najveća prednost ovog poteza upravo je sloboda da večer nastavite nekoliko vrata dalje.
Prostor oko Narodnog pozorišta narednih dana prirodno postaje jedno od glavnih mjesta susreta u centru.
Branilaca Sarajeva, Obala i okolne ulice dovoljno su blizu jedna drugoj da se između projekcije, pića i nastavka večeri krećete pješke, bez previše planiranja.
Ako želite ostati u centru dešavanja i odlučivati usput, teško je pogriješiti s ovim dijelom grada.
Za nešto mirniju večer vrijedi skrenuti prema Kundurdžiluku.
La Cava je intimnija vinska adresa koja jednako dobro funkcionira za prvo piće i za kasniji nastavak večeri. Baščaršija nakon što prođe najveća dnevna gužva ovdje daje posebno dobar okvir za vino i duži razgovor.
Dobra promjena tempa kada želite ostati vani, ali večer nastaviti nešto sporije.
Kino Bosna pripada onim sarajevskim adresama čiji karakter teško možete zamijeniti nekim drugim mjestom.
Velika sala nekadašnjeg kina, muzika uživo i publika koja se ovdje godinama vraća čine je jednim od prepoznatljivijih izlazaka u gradu. Nema mnogo scenografije ni potrebe da prati trenutne nightlife formule, što joj je zapravo najveća prednost.
Ako nekome želite pokazati malo drugačiju stranu sarajevske noći, Kino Bosna ostaje vrlo dobar izbor.
Kad vam se učini da ste već prošli sve očigledne opcije, skrenite prema Pehlivanuši.
Hram je listening bar i zbog toga već polazi iz drugačije pozicije. Muzika ovdje nije nešto što svira dok razgovarate o nečem drugom, nego razlog zbog kojeg ste došli. Manji prostor i pažljivija selekcija čine ga dobrim kontrapunktom gužvi koja će narednih dana preuzeti veći dio centra.
A 18. augusta imaju i vrlo dobar argument za dolazak. Za pult stiže Barış K, turski DJ i selektor poznat po širokoj muzičkoj selekciji.
Hram zato ostavljamo kao bonus, jer je super imati jednu adresu koju nećete dobiti kao prvi odgovor kada pitate gdje svi idu.
A ako nakon svega i dalje ne znate gdje ćete završiti, bez brige. U Sarajevu je ovih dana mnogo važnije znati gdje počinjete.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: Privatna arhiva
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
