TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Ada Ćeremida
Prvi decembarski vikend u Sarajevu uvijek ima posebnu atmosferu onu mješavinu zimskog vazduha, ranih mrakova i programa koji se pojačava baš onda kad mislimo da ćemo usporiti.
Grad ulazi u posljednji mjesec ove godine kao da želi da ga osjetimo u punom intenzitetu: muzika se čuje iza zamagljenih stakala barova, filmovi pune sale kao da smo u malim evropskim kinima, a decembarski eventi spajaju toplinu, ritam i zajedništvo.
To je onaj trenutak kad se Sarajevo ne samo obilazi, nego mu se pripada kroz afterwork druženja, humanitarne bazare, koncerte koji griju i projekcije koje nas vraćaju sebi.
Ako se pitate gdje biti ovog vikenda, evo adresa koje otvaraju ovu posljednju stranicu godine.
8 događaja posljednjeg vikenda u novembru:
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
Luka Leković u Backyardu
Backyard otvara zimsku sezonu na najmekši mogući način muzikom, plesom i humanitarnom notom koja cijeloj večeri daje dodatnu toplinu. Od 18:00 do 22:00, Luka Leković i Mirza Mustafagić prave atmosferu u kojoj se nostalgični hitovi miješaju s energijom malog, punog bara u centru grada.
Ako pratite Luku na TikToku, onda već znate koliko je njegov feel-good vibe zarazan: plejlista, način na koji priča o muzici, pa čak i mikro-trenuci iz života koji završavaju u viralnim videima sve to živi isto tako i offline, upravo u ovakvim večerima.
Dio zarade ide u humanitarne svrhe, pa ovo nije samo zimski dernek, nego i večer koja ima smisao. Dress code je winter chic i Backyard u decembru nikad ne izgleda bolje.
Marko Louis u Domu mladih
Marko Louis donosi u Dom mladih koncert koji je istovremeno i energičan i nježan onaj koji vas vodi kroz smijeh, emocije i ritam koji cijela dvorana prepozna od prve minute.
Subota, 06. decembar rezervisana je za večer u kojoj publika ne samo sluša, nego učestvuje, pjeva i pleše kao da je dio zajedničke priče. Markova muzika uvijek ostavi utisak topline, pa je ovo idealan koncert za početak decembra: dovoljno snažan da vas povuče i dovoljno intiman da budete u trenutku. To je ona vrsta nastupa nakon kojeg ostanete još par minuta sjediti samo da upamtite atmosferu.
Komar: Struje misterije pred premijeru
Serija Komar stiže na MY TV 5. decembra, a mi smo je već pogledali i izašli iz prve epizode sa onim osjećajem tihe nevjerice. Pilot funkcioniše kao slagalica čiji se komadi tek kasnije uklope, prelazeći iz drame u misteriju, iz intime u nelagodu.
A ono najvažnije? Ako ovog petka niste raspoloženi za izlazak, Komar je savršena prilika da uronite u novu domaću misteriju i provedete večer u tonu koji će vas zaokupiti do posljednje minute jer, ako je suditi prema pilotu, o ovoj seriji će se pričati cijelu sezonu.
Minotaur: Pet godina labirinta u Meeting Pointu
Meeting Point ove subote otvara vrata jednoj od najintrigantnijih filmskih večeri mjeseca tri filma Zulfikara Filandre koja zajedno čine formalni triptih, eksperimentalnu i emocionalnu liniju kroz pet godina autorove poetike. Program počinje u 19:30, a ulaz je besplatan, uz besplatne ulaznice sat prije projekcije.
Gleda se Minotaur, film koji spaja dokumentarnost i intimu digitalnog doba; zatim Sister, jedinstveni pogled na subjektivnost pandemijskih godina i Closure, rad koji ispituje sjećanja na rat kroz vizuru djetinjstva. Nakon projekcije slijedi razgovor s autorom i to je onaj dio večeri gdje film zaista nastavlja živjeti.
Dan novog slovenskog filma u Meeting Pointu
Dan novog slovenskog filma nastavlja se ovog petka projekcijom Fantasy slovenačke rediteljice Kukle Kešerović. Program je počeo 3. decembra, kada se prikazao film Dobre djevojke Urške Djukić, nagrađen na Adriatic Film Awardsu, a Fantasy zaokružuje selekciju savremenog stvaralaštva.
Ako volite filmove koji pomjeraju formu, igraju se atmosferom i otvaraju nova pitanja, ovo je odlična adresa za petak u 20:00. Ulaz je slobodan, ali uvijek vrijedi doći ranije jer se ovakve projekcije brzo napune.
Kawa Afterwork
Kawa i ovog petka ulazi u decembar u svom prepoznatljivom ritmu onom koji lagano preuzima grad prije nego što se noć uopšte dogodi. Od 18:00, za pult staje Not Yet i postavlja atmosferu koja od afterworka napravi mali početak vikenda.
To su one večeri u kojima se vrijeme rasteže, razgovori postanu glasniji, a muzika gradi dinamiku u kojoj se potpuno opustimo. Kawa ostaje mjesto gdje se početak decembra ne dočekuje tiho, nego sa stilom i ritmom koji ostaje do kraja večeri.
Manifesto: “Prodavnica praznine i skladište nježnosti”
Jusuf Hadžifejzović i Lamija Halilagić otvaraju izložbu koja sučeljava dva pojma prazninu i nježnost i postavlja pitanje šta se događa kada se ta dva svijeta nađu u istom prostoru.
Manifesto ostaje jedna od rijetkih galerija u gradu koja svako otvaranje pretvara u mali kulturni događaj, a ova postavka obećava upravo to: prostor gdje tišina ima svoju težinu, a nježnost svoju formu. Izložbu možete pogledati do 7. decembra.
Diplomatski Winter Bazar u Skenderiji
Diplomatski Winter Bazar svake godine donese onaj pravi međunarodni decembarski duh: mirise, okuse i ritmove koji vas vode kroz različite kulture u istom prostoru.
Ovog 6. decembra, Skenderija postaje velika kuća topline: od tradicionalnih jela, bavarskih pereca i kuhanog vina, do domaćih keksića i tombole sa čak 900 nagrada. Atmosfera je uvijek užurbana, ali u najljepšem smislu kao da ste nakratko ušli u zimski sajam neke evropske metropole.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
