TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Ako bismo morale izdvojiti jednu stvar koju mame najbrže prepoznaju, to je osjećaj sigurnosti. U proizvodu koji biraju za dijete, u prostoru u kojem se ono igra, u rutini koja olakšava dan i u malim trenucima nježnosti.
Upravo zbog toga je Bonjour.ba x Violeta Double Care druženje u Sarajevu imalo drugačiju energiju.
Pod claimom „Za njihova malena veličanstva“, mame i djeca okupili su se na susretu koji nije pokušao od baby njege napraviti veliku temu kroz velike riječi. Umjesto toga, pokazao je ono što mame već znaju: najvažnije stvari u roditeljstvu često su najtiše.
Pelena koja je mekana.
Proizvod kojem vjerujete.
Torba u kojoj je sve što treba.
Zagrljaj koji popravi dan.
I dijete koje se, u svom malom svijetu igre, osjeća slobodno i sigurno.
Atmosfera se najbolje vidjela u malim scenama koje su se smjenjivale od prvih minuta.
Mame su dolazile s djecom, zastajale kod photo kutka, popravljale krune, haljinice i kosu prije fotografisanja, a onda se smijale čim bi djeca odlučila da ozbiljna poza ipak nije opcija. 
Djeca su brzo pronašla svoj ritam.
Neko je odmah krenuo prema soft play zoni, neko se zadržao uz igračke, neko je birao boje u kreativnom kutku, a neko je cijeli prostor pretvorio u malu avanturu. U jednom trenutku su pozirali, u drugom tražili „još malo igre“, a već u trećem se vraćali mami po zagrljaj, sok ili kratku potvrdu da je sve u redu.
Mame su za to vrijeme razgovarale za stolom, pratile djecu pogledom, razmjenjivale male roditeljske komentare i usput hvatale fotografije koje će vjerovatno završiti u porodičnim albumima, storyjima ili onom folderu u telefonu koji se nikada ne briše.
Tu je druženje dobilo svoju najljepšu vrijednost.
Pričalo je o stvarnom majčinstvu: onom u kojem se nježnost dešava između presvlačenja, igre, grickalica, fotografisanja, malih drama, brisanja ručica Violeta maramicama i velikih zagrljaja.
Poseban ritam susretu dao je razgovor s Lanom Lekić, doktoricom koju mnoge mame prate kao Mamu Lanu.
Dok su djeca imala svoj prostor za igru, mame su dobile trenutak za temu koja se često gura u drugi plan: mentalno zdravlje.
Razgovor je tekao bez predavačkog tona i slajdova, više kao kratki predah uz kafu s nekim ko razumije i emocionalnu i medicinsku stranu priče.
Govorilo se o pritisku, umoru, očekivanjima i onim tihim dijelovima majčinstva koji se rijetko vide na fotografijama, ali ih svaka mama vrlo dobro poznaje.
Taj segment je cijelom druženju dao dodatnu vrijednost. Edukacija je došla u formi koja rasterećuje, a pažnja se usmjerila i na žene koje svakodnevno brinu, organizuju, tješe, odlučuju i nose ritam porodice.
Violeta Double Care premium baby linija prirodno se uklopila u ovaj koncept jer je cijeli događaj bio građen oko onoga što roditelji najviše traže: nježnosti, sigurnosti i kvaliteta.
Baby proizvodi žive u svakodnevici.
U jutru kada se žuri, u presvlačenju prije izlaska, u torbi za šetnju, u noći kada roditelji žele da sve prođe mirnije i u trenutku kada mama bira proizvod za koji želi znati da je napravila dobar izbor.
Zato se fokus na pelene pokazao kao najprirodniji dio priče. Kod njih mama odmah primijeti mekoću, udobnost, praktičnost i osjećaj sigurnosti.
Mekoća kod Violeta Cotton pelena dolazi kroz gornji sloj rađen Air Dry tehnologijom, s više od 700 sitnih mikropora koje u Violeti i sami zovu oblačićima, pa su oblaci na zidu i pelene u care zoni govorili isti jezik.
Uz pravi pamuk i bez sastojaka poput formaldehida, klora i dioksina, premium ovdje dobija i konkretan sastav, uz estetski dojam koji je pratio cijeli event.
Između razgovora s Lanom, dječije igre i smijeha za stolom, pažnja u svakom detalju dobila je jasniji smisao. Bila je poruka da premium baby iskustvo uključuje i mamu.
Bonjour.ba x Violeta Double Care druženje pokazalo je stvarniju i topliju stranu majčinstva: mame koje biraju pažljivo, djecu koja traže igru, proizvode koji trebaju ulijevati povjerenje i male rituale koji od običnog dana naprave uspomenu.
„Za njihova malena veličanstva“ pratio je cijeli susret kao osjećaj: da djeca zaslužuju nježnost, sigurnost i kvalitet, ali i da mame zaslužuju trenutke u kojima se njihova svakodnevna briga vidi, razumije i cijeni.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
