TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Beauty zajednica danas većinu novih proizvoda otkriva kroz TikTok, Instagram i beauty preporuke prijateljica.
Vidimo nijanse, gledamo recenzije i spremamo proizvode na wish listu, ali pravo pitanje uvijek ostaje isto: kako će to zapravo izgledati uživo?
KIKO Milano je upravo tu znatiželju odlučio pretvoriti u iskustvo.
Italijanski make-up brend poznat po filozofiji igre bojama i teksturama već godinama ima svoje viralne favorite, ali najbolji način da ih upoznate ipak je…uživo.
Odgovor je stigao kroz druženje u Sarajevu, koji je Bonjour.ba organizirao zajedno s KIKO Milano timom.
Umjesto klasične prezentacije proizvoda, prodavnica se na nekoliko sati pretvorila u mjesto gdje su gosti mogli isprobati nijanse, razmijeniti beauty savjete i otkriti zašto su neki proizvodi već postali viralni favoriti.
Da, mislimo na 3D Hydra Lipgloss, Unlimited Double Touch ruž i maskara koja obećava dramatičan volumen trepavica.
Sve je često počinjalo isto.
Neko bi došao probati samo jednu nijansu ruža. Onda bi neko iz društva rekao: “Čekaj da vidiš ovu.”
I prije nego što primijetite, na ruci je već nekoliko novih swatcheva.
Upravo takvi mali momenti najbolje su opisivali atmosferu tog dana.
Razgovori o nijansama brzo su se pretvarali u male beauty diskusije, koja boja bolje izgleda na dnevnom svjetlu, koji gloss daje onaj pravi “glass lips” efekt i koja maskara zapravo izdrži cijeli dan.
Između tih razgovora, makeup artistkinja je pokazivala jednostavne trikove koji često naprave najveću razliku: kako nanijeti ruž da traje duže ili kako jednim potezom sjenila dobiti brzi smokey look.
Upravo ta kombinacija znatiželje, testiranja i spontanih reakcija pretvorila je prodavnicu u mjesto gdje su se beauty favoriti otkrivali gotovo slučajno… jedan po jedan.
Atmosfera je vrlo brzo učinila svoje jer su se mnogi zadržavali duže nego što su planirali.
Između testiranja proizvoda, pažnju su privlačili i mali detalji koji su cijelom događaju dali dodatni šarm.
Na jednom stolu čekali su slatki zalogaji i osvježenje, dok su se u drugom dijelu prostora gosti okušavali u maloj beauty sreći kroz nagradne grebalice.
Takvi momenti spontano su pretvarali kratku posjetu u pravo druženje.
Dok jedni biraju novu nijansu ruža, drugi prave kratku pauzu uz piće ili razmjenjuju utiske o proizvodima koje su upravo isprobali.
Upravo ta kombinacija razgovora, malih iznenađenja i opuštene atmosfere bila je razlog zašto se vrijeme tog dana u prodavnici mjerilo malo drugačije nego inače.
Jedan dio dana rezervirali smo i za brze beauty razgovore s gostima koji su svratili.
Među ogledalima, swatchevima i spontanim komentarima nastali su i mali Reels intervjui u kojima smo testirali njihovu beauty intuiciju.
Postavljali smo im kratka pitanja, od onih o makeup navikama do malih talijanskih dilema tipa: tiramisu ili gelato, glow ili matte, i kakav bi proizvod nosio njihovo ime kada bi ga KIKO jednog dana napravio.
Ako je suditi po atmosferi tog dana, jedno je sigurno: kada se spoje dobra energija, beauty razgovori i malo italijanskog šarma prema stilu, vrijeme u prodavnici počne teći malo drugačije.
A ako ste primijetili gužvu u ovoj sarajevskoj ulici, sada znate i zašto.
I nekako ne sumnjamo da će od sada takvih malih beauty gužvi biti još i više… pa možda nije loša ideja da svoje favorite otkrijete na vrijeme.
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa KIKO Milano
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
