TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
TEKST: Bonjour.ba
Bonjour.ba kao vodeći lifestyle medij u BiH godinama predano gradi našu scenu.
Svaki novi format, svaki članak koji pomakne emociju, svaka digitalna priča koju publika podijeli jer ju je osjetila, gradi ono što Bonjour.ba danas jeste: medij koji je svjesan trendova, no medij koji ih implementira na bh. tržište na autentičan, već prepoznatljiv Bonjour način.
I zato nam ova godina mnogo znači. Prije svega zato što je publika prepoznala formate koje kreiramo, a stručnjaci su potvrdili. Četiri potpuno različita projekta, prijavljena na NO LIMIT BH Advertising Festival, ušla su u uži izbor finalista 2025. i osvojila dva zlata, jedno srebro i jednu broncu potvrđujući da se u Bosni i Hercegovini može graditi digitalna scena koja je ambiciozna, estetski snažna i da Bonjour.ba u njoj ima glavnu ulogu.
Misija NO LIMIT BH Advertising Festivala je jasna: priznati, nagraditi i promovisati rad pojedinaca, timova i agencija koji grade kreativnu industriju u BiH kroz ideje, izvedbu i visoku kreativnost. U ocjenjivanju kreativnih postignuća primjenjuju se visoki profesionalni standardi struke, prema principima koji vrijede u cijelom svijetu.
A evo i pregleda projekata Bonjour.ba koji su ove godine bili prijavljeni, svaki predstavljen u kategoriji koja najbolje odražava njegov karakter i doprinos digitalnom i lifestyle prostoru: projekat Bonjour x Via Media Gala Night u kategoriji Event osvojio je zlato, novi format Bonjour.ba “Behind the Scenes” u kategoriji Digitalne kampanje 360 osvojio je zlato, redizajn Bonjour.ba portala u kategoriji Digital - Web stranice i aplikacije osvojio je srebro, a Bonjour.ba x Podravka boutique event u kategoriji Event osvojio je broncu.
Kategorija: Event
Bonjour x Via Media Gala Night nas je podsjetila da lifestyle scena postoji tek kada postane živa i kada ljudi dobiju večer koja je posvećena upravo njima, profesionalcima iz iste industrije koji dijele viziju, estetiku i standarde.
Realizovan kao zajednički projekt Bonjour.ba × Via Media, Gala Night je postavila fokus na ono što se često ne vidi: pripremu, produkciju i saradnju koja stoji iza svakog kvalitetnog eventa. Bonjour x Via Media Gala Night kreirana je kao fuzija neočekivanog i hrabrog kreativnog koncepta, iznimne estetike, umjetnosti i vrhunskog gourmet iskustva.
PROJEKTNI TIM:
Ana Ćavar, Bonjour.ba CEO
Dijana Ćavar, Bonjour.ba marketing direktorica
Semra Manjura, Bonjour.ba marketing menadžerica
Emina Smaka, Bonjour.ba glavna urednica
Marija Perić, Bonjour.ba brand specialist
Ilda Lihić-Isović, Ada Ćeremida i Nevena Divčić, Bonjour.ba novinarke
Amna Džamić Branković, Via Media partner
Haris Mujanović, CEO Via Media
Kanita Alić, Via Media creative and event manager
Bakir Ćatić, Via Media Event & BTL Manager
Berina Skorupan, Via Media Event&BTL Executive
Ammar Mujakić, Via Media BTL Executive
Danijel Nenadić, Via Media grafički dizajner
Kategorija: Digitalne kampanje 360
Godinama su kulturni događaji bili svedeni na formalne najave, a onda smo rekli: vrijeme je da se vrati emocija i snaga kulturne scene. Rezultat? Novi format koji je spojio estetiku, storytelling i blizinu umjetnicima, pokazujući kulturu onako kako je publika nikada ne vidi, iza scene.
Na Sarajevo Film Festivalu se jasno vidjelo da publika želi više od protokola. Sadržaj iza scene postao je onaj koji se najviše dijelio, spremao, komentarisao i kome se vraćalo ponovo.
U konačnici jasna poruka da kultura nije ni tiha ni marginalna kada joj se priđemo srcem i modernim digitalnim jezikom, na Bonjour.ba način.
PROJEKTNI TIM
Bonjour.ba produkcija
Emina Smaka, Bonjour.ba glavna urednica
Marija Perić, Bonjour.ba brand specialist
Nevena Divčić i Ada Ćeremida, Bonjour ba. novinarke
Tesnim Ališah, Bonjour.ba Social media menadžerica
Monika Andrić, fotografkinja za Bonjour.ba
Marko Jovančić, Bonjour.ba videograf
Kategorija: Event
Ovdje je fokus bio na detalju: intimno, iskustveno, personalizirano druženje koje učesnike stavlja u centar. Željeli smo aktivaciju koja će mlađim generacijama prenijeti poruku Podravka brenda, Pokaži svoje najbolje, na način koji je autentičan, moderan i iskustven. Naš zadatak bio je osmisliti format koji omogućava da se brend doživi.
Realizovali smo boutique gourmet event s fokusom na ljude, proces i emociju. Kuhinja je kreirana na licu mjesta, baš za ovaj event: prostor koji je izgledom, rasporedom i atmosferom bio zamišljen da potakne spontanost i samopouzdanje u kuhanju. U takvom okruženju, 10 influencera prihvatilo je izazov da pripreme jelo koje nikada ranije nisu kuhali, oslanjajući se na vlastiti stil, instinkt i Vegetu kao ključan alat. Pod vodstvom profesionalnog chefa, svaka odluka, od izbora namirnica do završnog servisa, postala je dio sadržaja koji autentično pokazuje kako brend funkcioniše u realnoj, stvarnoj upotrebi.
PROJEKTNI TIM:
Ana Ćavar, Bonjour.ba CEO
Dijana Ćavar, Bonjour.ba marketing direktorica
Semra Manjura, Bonjour.ba marketing menadžerica
Tesnim Ališah, Bonjour.ba social media menadžerica
Ilda Lihić-Isović, Bonjour.ba novinarka
Enida Kajević, fotografkinja za Bonjour.ba
Marko Jovančić, Bonjour.ba videograf
Haris Arnautović, Podravka BiH direktor marketinga
Silvija Čuljak, Podravka BiH senior brand manager
Kategorija: Digital - Web stranice i aplikacije
Redizajn portala bio je trenutak kada smo odlučili da način na koji pričamo priče mora biti jednak emociji koju one nose.
Novi UX/UI, mobilno-prvi pristup, brže učitavanje, crno-bijeli identitet, mogućnost video sadržaja i intuitivno istraživanje tekstova postali su temelj koji poziva čitatelja na duže trajanje sesije i ponovan dolazak na Bonjour.ba.
PROJEKTNI TIM:
Ana Ćavar, Bonjour.ba CEO
Purple Key i Bonjour.ba, grafički dizajn
Emina Smaka, Bonjour.ba glavna urednica
Marija Perić, Bonjour.ba brand specialist
Da je lifestyle mnogo više od estetike. Da digitalna i lifestyle scena u BiH raste kroz Bonjour.ba. Da autorski formati imaju moć i da se publika povezuje sa sadržajem onda kada je sadržaj autentičan, savremen i emotivan.
Četiri prijavljena projekta ispred Bonjour.ba, osvojena dva zlata, jedno srebro i jedna bronca potvrda je pravca kojim idemo: hrabro, moderno i sa stalnom željom da unaprijedimo način na koji živimo, osjećamo i dijelimo inspiraciju online i offline.
Nastavljamo u istom smjeru sa još više ideja koje istražuju kako se lifestyle može osjetiti. Sljedeće? Reći ćemo samo - stay tuned.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
