TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Jutro nakon crvenog tepiha obično izgleda ovako: pregledamo fotografije, komentarišemo outfite i vrlo brzo imamo favorite.
Ali neke fotografije traže još jedan zoom.
Sinoć su nam upravo takav razlog dali Karmen Obrdalj, Kemal Rizvanović i Una Gunjak. Njihovi lookovi na Sarajevo Film Festivalu išli su u tri različita smjera, a kada smo pogledali malo bliže, pažnju su preuzeli detalji.
Briljanti i bijelo zlato kod Karmen.
Bijelo zlato i srebro kod Kemala.
Zlato, rubini i prepoznatljivi motiv Oskara Kogoja kod Une.
Sve troje nosili su nakit Zlatarne Celje , ali bez copy-paste momenta. Svaki izbor pratio je osobu koja ga nosi i ostatak stylinga na svoj način.
Pa, dok se jutros priča o outfitima, mi gledamo malo bliže.
Kod režiserke, scenaristice i učesnica Sarajevo Film Festival Talent Campus 2026, Karmen Obrdalj priču otvara sama kreacija: svilena haljina ručno je oslikana motivima inspirisanim šarama leptira, pa svaki potez i nijansa na tkanini postaju dio njenog karaktera.
Na gornjem dijelu kreacije boje i organski oblici daju gotovo ilustrativan efekt, dok ostatak haljine ostaje čist i fluidan.
Upravo uz takvu kombinaciju ručnog rada i svile, bijelo zlato i briljanti donose drugačiju vrstu teksture i sjaja.
Star ogrlica prati gornji dio stylinga bez konkurisanja oslikanim motivima, dok Imperial Mini naušnice ostaju jasno vidljive uz meke valove u kosi.
A kada kažemo da ovdje vrijedi približiti fotografiju, mislimo doslovno.
Star ogrlica nosi 79 bijelih dijamanata, dok Imperial Mini naušnice i prsten kombiniraju dijamante različitih veličina. Tu je i Classic prsten sa čak 105 sitnih dijamanata.
To mijenja način na koji cijeli look izgleda iz blizine.
Posebno nam se sviđa kontrast između ručno oslikane svile i preciznog sjaja briljanata: dvije potpuno različite vrste detalja koje zajedno daju sofisticiraniji završetak stylingu.
Nakit koji je nosila Karmen Obrdalj: OGRLICA Star , NARUKVICA sa briljantima, NAUŠNICE Imperial Mini , PRSTEN Imperial Mini , PRSTEN i PRSTEN Classic
Kod Kemala Rizvanovića, glumca i člana žirija za BH Film program Sarajevo Film Festivala za 2026. godinu priča se odmakla od klasičnog jednog statement komada.
Nosio je čvrstu obruč-narukvicu, pancer lančić od bijelog zlata dug 55 centimetara, srebrni Atlantida privjesak u formi Luxor pločice te dva prstena. Cushion prsten izrađen je od srebra, dok je drugi prsten od zlata.
Na crvenom tepihu kombinovao ih je uz krem sako, crnu majicu i crne pantalone, pa je cijeli look ostao u čistoj, kontrastnoj paleti.
Upravo je crna baza dala lančiću i Atlantida privjesku prostor da se jasno izdvoje, dok se hladni ton srebra i bijelog zlata prirodno nastavio na ostatak stylinga.
Detalji pritom nisu bili koncentrisani samo oko vrata.
Narukvica i prstenje nastavili su istu priču na rukama, pa se nakit kroz look pojavljuje u nekoliko različitih formi, bez osjećaja da je svega previše.
Miješanje bijelog zlata i srebra dodatno drži cijelu priču u hladnijoj paleti, ali različite forme sprečavaju da sve izgleda jednolično: pancer lančić, ravnija pločica privjeska, obruč na ruci i prstenje daju nekoliko različitih tekstura.
Nakit koji je nosio Kemal Rizvanović: NARUKVICA bijelo zlato, LANČIĆ pancer bijelo zlato, PRIVJESAK Atlantid a srebrna luxor pločica, PRSTEN bijelo zlato i PRSTEN Cushion
A onda dolazi Una Gunjak, redateljica i članica žirija za Cinelink Female Voices i Cinelink Drama Sarajevo Film Festivala za 2026. godinu i potpuno druga paleta.
Za nju je odabrano zlato iz kolekcije Tajne – Oskar Kogoj, uz ogrlicu, naušnice i prsten List života te prsten s rubinima.
Una je nakit spojila s vrlo čistom crno-bijelom kombinacijom: bijelom košuljom i širokim crnim pantalonama. Upravo takva jednostavna baza ostavila je dovoljno prostora organskim formama nakita da postanu jedan od glavnih elemenata stylinga, dok su zlatne sandale nastavile toplinu nakita kroz cijeli look.
List života ovdje posebno dolazi do izražaja.
Motiv lista pojavljuje se na ogrlici, naušnicama i upečatljivom prstenu koji se proteže preko dva prsta, a matirane zlatne površine daju mu mekši sjaj od klasično poliranog zlata.
Na rukama se pojavljuje i prsten s rubinima, pa uz potpuno neutralnu odjeću dobijamo mali, ali vrlo jasan akcent boje. Dobar detalj je i crveni lak na noktima koji tu nijansu dodatno povezuje s ostatkom stylinga.
I da, prsten s rubinima definitivno zaslužuje zaseban zoom.
Nakit koji je nosila Una Gunjak: OGRLICA List života - Oskar Kogo j , NAUŠNICE List života - Oskar Kogoj, PRSTEN List života - Oskar Kogo j i PRSTEN sa rubinima
Sinoćnji crveni tepih dao nam je tri dobra primjera koliko nakit mijenja način na koji čitamo styling.
Karmen je ostala u svijetu bijelog zlata i briljanata. Kemal je nakit rasporedio kroz nekoliko manjih detalja. Una je otišla prema organskim motivima i rubinima.
Isti povod. Isti crveni tepih. Potpuno različita energija.
Zlatarna Celje i ove godine kroz saradnju s Udruženjem filmskih radnika BiH podržava članice i članove domaće filmske scene, a nakit koji nose pažljivo je biran za svaku osobu.
Ideja saradnje veže filmski izraz uz karakter osobe i nakit koji ga prati, a sinoć smo taj koncept mogli vidjeti kroz tri vrlo različite interpretacije.
Outfiti će, naravno, i dalje biti glavna tema jutarnjeg scrollanja.
Mi ćemo samo još jednom zumirati fotografije.
Jer kod ova tri looka dobar dio priče krije se upravo tamo.
Kreacije: Aros (Kemal Rizvanović), Tea Atelier (Karmen Obrdalj)
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
