TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.

Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.

Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.

Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.

Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.

Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.

„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Volite pratiti inspirativne teme?
Dodajte Bonjour.ba u omiljene izvore na Google-u!TEKST: Bonjour.ba/PR
U godini u kojoj obilježava 20 godina poslovanja u Bosni i Hercegovini, kompanija dm drogerie markt nastavila je ostvarivati pozitivne poslovne rezultate, razvijati maloprodajnu mrežu i odgovarati na potrebe kupaca, zaposlenika i zajednice.
Na godišnjoj konferenciji za medije predstavljeni su rezultati poslovanja za 2025/26. godinu, kao i aktivnosti koje su obilježile ovu jubilarnu godinu, tokom koje je poseban fokus bio na kampanji „Žar za budućnost“ i nastavku djelovanja usmjerenog na čovjeka.


U poslovnoj 2025/26. godini dm je ostvario promet od 554,4 miliona KM, što predstavlja rast od 13,31% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Povjerenje kupaca potvrđuje i rast broja kupovina od 6,63%. Kompanija trenutno posluje kroz 93 dm trgovine širom Bosne i Hercegovine, a njen tim čini 1.287 zaposlenika.
„Dvadeset godina poslovanja u Bosni i Hercegovini za nas predstavlja dvadeset godina povjerenja koje gradimo s našim kupcima, razvoja koji ostvarujemo zajedno s našim zaposlenicima i odgovornosti koju osjećamo prema zajednici u kojoj poslujemo. Rezultati koje danas predstavljamo potvrđuju da smo na dobrom putu, ali nas istovremeno obavezuju da nastavimo razvijati poslovanje, osluškivati potrebe kupaca i stvarati vrijednost koja nadilazi svakodnevnu kupovinu“, izjavio je Damir Šlosel, direktor dm-a u BiH.



Ljudi su u središtu poslovanja dm-a i kada je riječ o razvoju i unapređenju radnog okruženja. Tokom poslovne 2025/26. godine u profesionalni razvoj zaposlenika izdvojeno je gotovo 1,5 miliona KM. Uz kontinuirane edukacije i mogućnosti usavršavanja, zaposlenicima su dostupni i brojni benefiti, među kojima su 13. plata, regres u visini plate, poklon kartice i zdravstveni pregledi, kao i aktivnosti koje podstiču zajedništvo, poput Obiteljskog dana, Novogodišnje večere i dm sportskih igara.
„Naš uspjeh grade ljudi, zato nam je važno da se svaki zaposlenik osjeća cijenjeno, ima podršku i priliku za razvoj. Jubilej je bio i prilika da zahvalimo zaposlenicima na predanosti i doprinosu te zajedno proslavimo ono što smo ostvarili tokom 20 godina“, izjavila je Emina Mušinović, članica Poslovodstva dm-a u BiH i dodala da je dm upravo povodom jubileja za zaposlenike izdvojio dodatni iznos u ukupnoj vrijednosti od više od 1 milion KM.

Tokom protekle poslovne godine dm je za razvoj i unapređenje poslovanja izdvojio ukupno 14,2 miliona KM. Ulaganja su usmjerena na razvoj maloprodajne mreže, unapređenje kupovnog iskustva i stvaranje dodatne vrijednosti za kupce.
Povoljna kupovina i dodatne pogodnosti ostaju jedan od važnih fokusa poslovanja. Kroz uvijekpovoljno, program lojalnosti dm active beauty i druge pogodnosti za kupce, dm nastoji svakodnevnu kupovinu učiniti pristupačnijom.
„Povjerenje kupaca gradimo konkretnom vrijednošću koju im pružamo kroz kvalitetan izbor proizvoda, povoljne cijene i pogodnosti prilagođene njihovim potrebama. Gotovo 595.000 članova dm active beauty programa i 16,5 miliona KM ostvarenih pogodnosti potvrđuju da kupci prepoznaju tu vrijednost. Jednako nam je važno da im ponudimo kvalitetne proizvode po pristupačnim cijenama, zbog čega proizvodi naših 31 dm robne marke zauzimaju značajno mjesto u asortimanu“, istakla je Admira Isaković, članica Poslovodstva dm-a u BiH.



Digitalni kanali imaju sve značajniju ulogu u načinu na koji kupci komuniciraju s dm-om i obavljaju kupovinu. Moj dm aplikacija danas broji više od 306.000 aktivnih korisnika, a čak 88,96% svih online narudžbi realizuje se putem aplikacije. Korisnicima su dostupni jednostavnija kupovina, brojne pogodnosti, personalizirani sadržaji i informacije prilagođene njihovim interesima i potrebama.
Rast digitalne kupovine potvrđuju i rezultati dm online shopa, koji je u poslovnoj 2025/26. godini ostvario promet od 11,68 miliona KM i zabilježio više od 111.650 narudžbi. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu, promet online shopa porastao je za 30,29%.
Dodatnu komunikaciju s kupcima dm ostvaruje i kroz format dmLIVE, koji je tokom protekle poslovne godine realizovan kroz 25 emisija, uz prosječno 9.000 gledalaca po emisiji. Kroz ovaj format kupci se mogu informisati o proizvodima iz dm asortimana, njihovim karakteristikama i mogućnostima primjene, ali i ostvariti uštede uz kupone dostupne tokom emisija.
Društvena odgovornost ostala je jedan od značajnih segmenata poslovanja dm-a, a posebno mjesto u godini obilježavanja 20 godina prisustva na tržištu BiH zauzela je kampanja „Žar za budućnost“. Kroz ovu kampanju dm je zajedno s partnerima podržao realizaciju 23 projekta širom BiH, za šta je osigurano više od 100.000 KM.
Među više od 130 prijavljenih inicijativa, stručni žiri odabrao je 20 projekata iz oblasti obrazovanja, zaštite okoliša, socijalne inkluzije, rada s mladima i volonterizma, dok su kupci glasanjem odabrali dodatna tri projekta koja su također dobili podršku. Odabrani projekti poseban fokus stavljaju na društveni angažman građana i volontera u okviru same realizacije projekata, što čini jednu od posebnih značajki ovogodišnje dm-ove društveno odgovorne kampanje.
Upravo o važnosti društvenog angažmana i individualnog doprinosa zajednici i okolišu, ali i odgovornosti prema njoj, razgovaralo se i sa djecom i mladima u okviru dm radionice malih stručnjaka za budućnost (za djecu uzrasta 8 do 11 godina) i na dm meet up susretima za mlade u četiri bh. grada.

„Dvadeset godina prisustva u BiH za nas znači i dvadeset godina povezanosti sa zajednicom. Zajedno s partnerima, kupcima i zaposlenicima podržavamo ideje koje odgovaraju na stvarne potrebe ljudi i doprinose boljoj budućnosti“, izjavila je Kristina Ćosić, članica Poslovodstva dm-a u BiH ističući značaj poruke koju nosi kampanja „Žar za budućnost“, nagrađena na ovogodišnjem Sarajevo Mareting Summitu priznanjem „Kampanja vrijedna pažnje“.

Kontinuitet podrške zajednici potvrđen je i kroz tradicionalnu inicijativu Giving Friday, u okviru koje dm dio ostvarenog prometa usmjerava u humanitarne svrhe. Od prometa ostvarenog 28.11.2025. godine u dm trgovinama i na dm online shopu izdvojeno je pet posto, odnosno 75.459 KM, za podršku radu 27 narodnih kuhinja širom BiH. U realizaciju donacije uključila su se i 43 zaposlenika dm-a, koji su tokom decembra volontirali u podjeli više od 11.000 obroka.
Među kontinuiranim prioritetima dm-a je i unapređenje zdravlja i kvaliteta života građana, s posebnim fokusom na zdravlje žena i preventivnu zdravstvenu zaštitu.
Četvrta dm stručna konferencija o zdravlju žena, održana pod sloganom „Bring your bestie!“, okupila je gotovo 600 učesnica. Kroz predavanja i razgovore sa stručnjacima tematizovano je menstrualno i hormonalno zdravlje, mentalna dobrobit, menopauza i druga pitanja važna za različite životne faze žene. Podrška zdravlju i aktivnom životu ogleda se i kroz deveto izdanje dm ženske utrke, koje je okupilo više od 2.000 učesnica, uz dodatnu podršku studentskoj inicijativi za higijensku jednakost i podršku ženama u organizaciji Udruženje za međunarodnu razmjenu studenata IAESTE Bosne i Hercegovine iz Banja Luke iznosom višim od 11.000 KM.

Posebna pažnja tokom ljeta bila je posvećena prevenciji i zaštiti zdravlja kože. U okviru 13. ciklusa besplatnih dermoskopskih pregleda, organizovanih u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru, pregledano je 718 građana, od kojih je 112 upućeno na dodatne pretrage. Edukativni dio kampanje dodatno je obogaćen saradnjom s bh. autoricom Melisom Krnić, s kojom je dm objavio knjigu „Sjene naslijeđa“. Riječ je o romantičnom štivu koje – zahvaljujući svom kreativnom konceptu – čitaoca „podsjeća“ na zaštitu od sunca: Stranice gradiraju do intenzivno crvene boje, a na svakih 60 strana nalazi se podsjetnik da se treba nanijeti zaštita od sunca.
Poslovni rezultati, odnos prema zaposlenicima i društveno odgovorne aktivnosti dm-a prepoznati su i kroz brojna priznanja. Na izboru „Najpoželjniji poslodavac u BiH 2025“, uz priznanje u ukupnom poretku, dm je proglašen i najpoželjnijim poslodavcem u sektoru maloprodaje. Na izboru „100 najvećih u Bosni i Hercegovini i regionu“, kompanija je osvojila prvo mjesto prema ostvarenim prihodima u svojoj djelatnosti, u kategoriji velikih preduzeća.
Priznanje za doprinos razvoju Category Managementa, koje dodjeljuje InStore magazin, pripalo je Muameru Ušti, asortiman menadžeru u odjelu Nabave, dok je Melisa Hadžidedić, zaposlenica dm trgovine u Sarajevu, u ime svih dm zaposlenika primila priznanje „Naši heroji“.
Za doprinos rodnoj ravnopravnosti i dobrobiti žena dm-u je dodijeljen WOMEN 100 Impact Award – Gender-Responsive Leadership Award, dok je za promociju održivosti i zelenih inicijativa osvojio priznanje „Go Green Star“ u okviru green CONFERENCE.
U narednoj poslovnoj godini dm planira investirati 16,5 miliona KM. Fokus će biti na daljnjem razvoju maloprodajne mreže, ulaganjima u digitalizaciju i inovacije. Pored toga, kontinuirano će se raditi na unapređenju usluga i pogodnosti za kupce. Važan segment budućih aktivnosti ostaje i društveno odgovorno djelovanje, kroz projekte i inicijative kojima kompanija nastoji pružiti konkretan doprinos zajednici.

Dvadeset godina poslovanja u Bosni i Hercegovini za dm predstavljaju važan jubilej, ali i temelj za nastavak razvoja. Uz povjerenje kupaca, predanost zaposlenika i odgovornost prema zajednici, kompanija ostaje usmjerena na stvaranje vrijednosti koja nadilazi svakodnevnu kupovinu.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!