Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.

Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Josefine Vogt (@josefinevogt)

Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.

Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade. 

Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.

Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.

 

Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti

Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.

 

Zašto ovaj datum?

Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.

Borba koja je nastavila rasti

1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.

Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.

 

Prvo pravo glasa za žene

Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.

U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.

 

Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.

8. mart danas nije cvijet

Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.

 

Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života. 


Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?

Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.

 

„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.

Ni una menos!

 

* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com

Muzika, smijeh i razgovori o svakodnevnim ritualima ljepote obilježili su beauty druženje u Sarajevu koje su organizovale kompanije Philips i Stanić Trade. 
 

Večer pod motom „Snaga žene“, podsjetilo je sve prisutne da se snaga često krije upravo u trenucima posvećenim sebi i brizi o sebi, samopouzdanju i malim ritualima koji uljepšavaju svakodnevicu.
 

Brojne zvanice, među kojima su bile influenserice, novinarke i žene iz svijeta biznisa, umjesto klasične prezentacije proizvoda imale su priliku da dožive lično iskustvo. 

Uređaji su bili dostupni za testiranje, a gošće su kroz razgovor i savjete mogle vidjeti kako funkcionišu u svakodnevnim situacijama.
 

Posebnu pažnju privukao je novi Philips uvijač za kosu, namijenjen jednostavnom kreiranju lokni i talasa, koji su gošće imale priliku među prvima isprobati. 
 

Naime, uređaj posjeduje senzor koji mjeri temperaturu kose kako bi prilagodio odgovarajuću toplinu i zaštitio ju je od pregrijavanja, a osim toga njega ionima sprječava nastanak statičkog elektriciteta što kosi pruža zaglađenost i sjaj. 

Testiranje ovog automatskog uvijača osim što je donijelo mngo smijeha bilo je krajnje jednostavno.

Zvučni signal obavještava kada je pramen uvijen, a uz 3 postavke topline i 3 postavke za vrste kovrča, lako je bilo postići savršeni izgled - od lepršavih lokni do mekanih talasa.

„Ovakvi susreti su prilika da se u neformalnom okruženju povežemo s korisnicama i čujemo njihova iskustva. Naš cilj je da tehnologija bude jednostavna, pristupačna i prilagođena svakodnevnim potrebama, kako bi stilizovanje kose bilo brzo, lako i ugodno iskustvo“, izjavio je predstavnik kompanije Philips Matej Vuksan.
 

U fokusu druženja bila je i Philips Lumea IPL, uređaj koji je već postao dio rutine mnogih zadovoljnih korisnica. 
 

Još jednom svi prisutni su se uvjerili da Lumea predstavlja rješenje za sve koji žele dugotrajno glatku kožu bez dlačica, a serija 9900 opremljena je SmartSkin senzorom koji detektuje nijansu kože i preporučuje najugodniju postavku tretmana. 

Benefit je i aplikacija Lumea koja omogućava praćenje rasporeda tretmana, dok tehnologija SkinAI analizira stanje kože i pruža dodatne upute. Različiti nastavci za tijelo, pazuhe, bikini zonu i lice omogućavaju potpunu prilagodbu tretmana.

Druženje je imalo i dodatnu simboliku jer su Philips i Stanić Trade ovom prilikom obilježili 20 godina uspješne saradnje, tokom kojih su zajedno gradili povjerenje korisnika i donosili inovativna rješenja za svakodnevnicu.

Tokom večeri gošće su dobile mali zadatak, da na kartice napišu šta za njih predstavlja snaga žene. 

Među inspirativnim porukama izdvojene su tri dobitnice koje su, na osnovu izvlačenja, nagrađene Philips uvijačima za kosu.
 

Poruke su pokazale koliko različito, ali snažno, svaka žena doživljava vlastitu snagu.

Foto: PR