TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 26.2.2025.
Danas se često susrećemo sa odgovorima u kojima žene nisu sasvim sigurne šta znači 8. mart, zašto se slavi i zašto bi ga, kao žene, trebalo doživjeti sa posebnim značenjem.
Namjenski se obraćamo ženama jer smatramo da upravo mi, kao žene, trebamo najjače doživjeti 8. mart i razumjeti njegov pravi smisao.
Komercijalizacija svakog praznika postaje norma, a značenje ovog datuma ostaje u drugom planu, a zapravo, on je mnogo više od toga. To je podsjetnik na borbu koja je trajala kroz historiju, borbu za prava i jednakost žena.
Da, ovaj članak je nešto drugačiji i pokazat će vam zašto stisnuta pesnica nije samo simbol otpora i trend. To je znak snage, jedinstva i nade.
Pokušajmo se prvo prisjetiti zašto je ovaj dan važan, ne kroz kritiku, već kroz prizmu napretka i zahvalnosti. Ovaj dan slavimo jer nas podsjeća na to koliko smo postigle i koliko još možemo ostvariti. 8. mart je dan kada ne slavimo samo prošlost, već i snagu koju žene svakodnevno pokazuju u svim aspektima života.
Također, 8. mart je dan kada svi mi trebamo biti svjesni koliko je ravnopravnost važna, ne samo na papiru, već i u svakodnevnom životu.
Početak: Prvi koraci ka ravnopravnosti
Sve je počelo davne 1908. godine, kada su hiljade žena, većinom radnica tekstilne industrije, izašle na ulice New York - a. Tražile su bolje radne uvjete, kraće radno vrijeme i pravo na glasanje. Zamišljale su svijet u kojem bi se njihov rad cijenio onoliko koliko je zaslužio. Iako je ovaj marš bio presudan za početak borbe, prava žena nisu bila priznata onako kako su to zaslužile. Bila je to samo kap u moru, prva kap koja je postavila temelje za ono što će uslijediti.
Zašto ovaj datum?
Ideja da 8. mart postane međunarodni događaj potekla je od Clare Zetkin, aktivistice i zagovornice ženskih prava. Imajte na umu da originalna ideja Zetkin za međunarodno obilježavanje nije bila vezana za određeni datum. 1910. godine, ona je ovu ideju iznijela na Internacionalnoj konferenciji radnica u Kopenhagenu. Njen prijedlog je jednoglasno podržalo 100 žena iz 17 zemalja koje su prisustvovale konferenciji. Prvi Međunarodni dan žena obilježen je 1911. godine, u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
U konačnici 8. mart je postao Međunarodni dan žena zahvaljujući Vladimiru Lenjinu, koji je 1922. godine službeno proglasio ovaj datum kao Međunarodni dan radničkih žena. Ovaj dan je bio posvećen ženama koje su igrale ključnu ulogu tokom Ruske revolucije 1917. godine, kada su 8. marta žene u Petrogradu organizovale demonstracije tražeći "Hljeb i mir", što je zapravo bio početak Februarske revolucije.
Borba koja je nastavila rasti
1921. godine Sovjetski Savez priznaje 8. mart kao službeni dan borbe žena za jednakost, ali, čak i tada, mnoge žene širom svijeta nisu imale ista prava. Ovaj dan nije označavao samo priznavanje ženske borbe za bolje uslove rada, već i poziv na revoluciju u načinu razmišljanja o ženama u društvu. 8. mart je postao simbol, dan kada su žene, svuda u svijetu, počele glasnije isticati svoje zahtjeve za jednaka prava i dostojanstvo.
Iako su mnoge promjene bile presudne, borba nije bila gotova. Žene su i dalje nailazile na prepreke u obrazovanju, zapošljavanju pa čak i u svakodnevnim životnim odlukama, ali 8. mart je postao i simbol nade, poticanja na akciju i podsjećanja na to da ravnopravnost nije nešto što dolazi samo od sebe već nešto za šta treba svakodnevno raditi.
Prvo pravo glasa za žene
Ponekad se zaboravi da je pravo glasa za žene bilo dugačak i borben proces. Prva zemlja koja je ženama omogućila pravo glasa bila je Švedska, 1867. godine, ali samo za općinske izbore. S vremenom su to pravo dobile i druge skandinavske zemlje, Austrija, pa čak i neki dijelovi Sjedinjenih Američkih Država. Do kraja 19. stoljeća, žene su pravo glasa ostvarile na Novom Zelandu 1893. godine. Zanimljivo je da su mnoge zemlje morale čekati na Prvi svjetski rat kako bi žene ostvarile pravo glasa, uključujući SAD 1920. godine, Veliku Britaniju 1928. godine, pa i SSSR i Njemačku.
U BiH, pravo glasa za žene postalo je načeta tema 1921. godine, međutim, tek su 1945. godine žene u Jugoslaviji dobile puni politički angažman na izborima što je bila velika prekretnica u borbi za ravnopravnost.
Neki dijelovi svijeta nisu išli tako brzo. Na primjer, Švicarska je 1959. godine na referendumu odbila prijedlog da žene dobiju pravo glasa, a tek 1971. godine je to pravo postalo stvarnost. U Liechtensteinu žene su pravo glasa ostvarile tek 1984. godine. Ove priče svjedoče koliko je dug put bio za ostvarenje osnovnog ljudskog prava za žene: pravo da biraju i budu birane.
8. mart danas nije cvijet
Iako je, naravno, lijepo biti prepoznat i cijenjen, 8. mart nije samo dan kada žene primaju cvijeće. To je dan kada se prisjećamo svega što su žene postigle, dana kada podnosimo zahvalnost za one koje su bile prije nas i koje su otvorile vrata koja danas možemo proći. To je i dan kada podsjećamo društvo na neostvarene ciljeve, na nejednakost koja još uvijek postoji i na činjenicu da ravnopravnost nije samo cilj, već proces.
Iako društvo napreduje još uvijek postoje područja u kojima se žene suočavaju s nejednakim pristupom bilo da se radi o obrazovanju, zapošljavanju ili ravnoteži između privatnog i poslovnog života.
Zašto danas u BiH slaviti 8. mart više nego ikad?
Danas, u Bosni i Hercegovini, 8. mart ima dublje značenje nego ikad. Ovaj dan nas podsjeća na nevjerovatne korake koje su žene napravile kroz historiju, ali i na borbu koja još traje. Nažalost, danas se suočavamo sa stvarima koje nisu samo zabrinjavajuće... femicid, nasilje nad ženama i nejednakosti koje i dalje oblikuju svakodnevnicu.
„Slaviti“ 8. mart u današnjem kontekstu znači mnogo. To je dan kada slavimo našu smjelost da se suočimo sa nepravdom i da otvoreno govorimo o problemima koji nas pogađaju. Femicid je, nažalost, nešto što još uvijek previše često dominira vijestima u BiH. Svaka žrtva femicida, svaki čin nasilja, svaka situacija u kojoj žena nije zaštićena, poziv je za akciju, poziv da ne okrenemo glavu.
Ni una menos!
* * *
Naslovna fotografija: unsplash.com
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Finalna večer Sarajevo Film Festivala zatvorila je još jedno izdanje crvenog tepiha, ali prije nego što galeriju definitivno ostavimo iza sebe, imamo još jedan razlog za zoom.
Asja Krsmanović i Helena Vuković za zatvaranje su nosile nakit Zlatarne Celje, a nama je ovo posljednja prilika da outfite pogledamo onako kako najviše volimo: prvo outfit, a onda detalje koji mu daju onu završnu dozu elegancije.
Kod Asje je fokus bio na zlatu i Bloom kolekciji, uz layering dvije ogrlice različitih dužina, pa je luksuz ovdje više dolazio kroz slojevitost i sjaj nego kroz jedan dominantan komad.
Helena je otišla u nježniji smjer, uz bijelo zlato, bisere i briljante koji su pratili puderasto-rozu kreaciju i njenu naglašenu teksturu.
Dva različita pristupa, ali ista ideja: nakit koji ne preuzima look, već ga čini promišljenijim, elegantnijim i dovoljno upečatljivim za posljednji crveni tepih.
Kod Asje Krsmanović, dramaturginje, scenaristice, Head of CineLink Sarajevo Film Festivala i selektorice Takmičarskog programa za studentski film Sarajevo Film Festivala, nije bilo dileme oko palete.
Zlato iz Bloom kolekcije provlačilo se kroz cijeli izbor nakita: dvije ogrlice, narukvicu i naušnice i nije izgledalo kao unaprijed zadana kombinacija, nego kao izbor prilagođen načinu na koji ona nosi cijeli look.
Ali najbolji dio krije se upravo u te dvije ogrlice.
Asja ih je nosila zajedno, u različitim dužinama, pa je layering dao više strukture gornjem dijelu stylinga. Jedna ostaje bliže vratu, dok se druga spušta niže i tako razbija jednoličnost zlata koje se bojom gotovo nastavlja na outfit.
Upravo zato cijela kombinacija radi bez jakog kontrasta. Razliku prave proporcije i pozicija nakita, a ne nova boja.
Duge Bloom naušnice dodatno izdužuju liniju uz lice, dok narukvica ostaje diskretniji nastavak iste priče na ruci.
Rezultat je topao, slojevit i vrlo povezan: outfit i nakit ostaju u istoj tonskoj porodici, ali različite dužine i forme sprečavaju da sve djeluje ravno.
Nakit koji je nosila Asja Krsmanović: Ogrlice Bloom u dvije dužine OGRLICA Bloom i OGRLICA Bloom , NARUKVICA Bloom i NAUŠNICE Bloom
Kod glumice Helene Vuković paleta ostaje nježna, ali cijela kombinacija definitivno nije tiha.
Puderasto-roza kreacija spaja strukturirani gornji dio s dugom, fluidnom suknjom, dok rukavi s dugim resama daju pokret gotovo pri svakom koraku.
Uz toliko teksture, nakit ide mirnijim smjerom.
Helena je nosila bijelo zlato, bisere i briljante, predvođene Romantic Pearl naušnicama i prstenom. Biseri se tonski prirodno uklapaju u svijetlu paletu kreacije, dok bijelo zlato ostaje dovoljno hladno i nenametljivo uz puderasto-rozu boju.
Posebno lijepo radi ono što se vidi u bližem kadru. Uz Romantic Pearl naušnice, Helena je u drugoj rupici nosila i malu naušnicu s briljantom, dok se na rukama pojavljuje nekoliko prstenova s briljantima, među njima i Infinite Love.
Tako nakit ne ulazi u vizualno takmičenje s resama i teksturom haljine. Biseri daju mekši sjaj uz lice, a briljanti ostaju precizne tačke svjetlosti kroz cijeli styling.
I to je vjerovatno najbolja mjera za kreaciju koja već sama donosi dovoljno drame kroz teksturu i pokret.
Nakit koji je nosila Helena Vuković: OGRLICA , PRSTEN Romantic Pearl , NAUŠNICE Romantic Pearl , NAUŠNICE sa briljantom u drugoj rupici, prstenovi sa briljantima: PRSTEN Infinite love , PRSTEN , PRSTEN i PRSTEN
Kroz nekoliko večeri gledali smo potpuno različite izbore nakita, jer ideja nije bila da svi nose isti potpis na isti način. Komadi su birani prema osobi koja ih nosi, njenom stilu i karakteru.
Baš kao što se filmska priča ne gradi jednim kadrom, ni ovdje jedan detalj nije radio sam. Ogrlice, prstenje, naušnice i narukvice postajali su dio šire slike, one koja na crvenom tepihu govori nešto i o osobi ispred objektiva.
Zlatarna Celje i Udruženje filmskih radnika BiH kroz ovu saradnju već nekoliko večeri spajaju upravo te dvije strane: ljude koji stvaraju filmske priče i nakit koji njihovom javnom pojavljivanju daje još jedan vizuelni sloj.
I da, uživali smo.
Za ovu sezonu zatvaramo galeriju.
Do sljedećeg crvenog tepiha i detalja koji će nam opet ukrasti pažnju.
Kreacija: Belma Tvico (Helena Vuković)
Ovaj sadržaj je nastao u saradnji sa Zlatarnom Celje
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
