Sa današnjom lakom dostupnošću mobitela i interneta teško je pobjeći od društvenih mreža. Iz minute u minutu nalazite kako pritiskate gumb za početnu stranicu na telefonu i klikate na aplikaciju za društvene mreže.

A kad jednom uđete, teško je ne izlistati sve nove fotografije i vijesti što ponekad uzima dosta vremena. Prvi korak u bilo kakvim promjenama je utvrđivanje polazne točke.

Foto: Unsplash

Ako vaš telefon ima opciju da prati period koliko vremena koristite mobitel, ​​pogledajte gdje i koliko vremena posvećujete društvenim mrežana. Da li je to dva sata potrošenih na Facebook ili Instagram ili više... razmislite što bi vas učinilo sretnijim ili ispunjenijim da ste to vrijeme proveli na drugačiji način.

Foto: Pexels

Iako će se druge ideje na ovom popisu odnositi na pronalaženje određenih načina za ograničavanje upotrebe društvenih mreža, najbolji savjet je često uzeti slobodan dan na društvenim mrežama. Bilo jednom tjedno ili jednom mjesečno, odvajanje vremena u kojem čak i ne provjeravate društvene mreže pomaže vam da se osjećate bolje.

BUDITE SVJESNI KOLIKO VREMENA PROVODITE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

Utvrdite koje aplikacije najviše upotrebljavate, kada i zašto ih upotrebljavate te kako zamijeniti tu naviku. Na primjer, skraćivanje za početak po pola sata provedenih na Instagramu do sljedećeg tjedna bit će puno ostvariviji mali korak do cilja. Upravo ti mali koraci ključni su za stvaranje zdravih navika.

NE PROVJERAVAJTE SVOJ TELEFON PRIJE 10 SATI

Mnogi se od nas čim se probude, odmah posegnu za mobitelom kako bi provjerili društvene mreže. Ne samo da na taj način započinjemo dan usredotočujući se na to što drugi ljudi rade, već to može stvarati pogrešnu sliku. Pričekajte da provjerite društvene medije dok već ne započnete dan, bilo da je to određeno vrijeme, na primjer u deset sati ujutro ili pak sat vremena nakon što se probudite. Pokušajte ne provjeravati telefon dok ne popijete šalicu kave, napravite nekoliko zabilješki i dovršite beauty rutinu.

Foto: @paigeraycreative

ISKLJUČITI OBAVIJESTI

Dajte telefonu pauzu i isključite obavijesti na društvenim mrežama tako da možete birati kada želite provjeriti društvene mreže umjesto da dopustite da vam društvene mreže kažu kada.

NE OSTAVLJATE TELEFON NA STOLU

Pokušajte stvoriti prostor bez telefona u svom domu, održavajući svoj kuhinjski stol ili stol u dnevnom borakvu bez tehnologije. To će pokrenuti nesmetano uživanje u obroku, bolje razgovore i puno više zabave.

 ***
Naslovna fotografija: @chelseahallphoto
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.

Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica. 

Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš. 

Pokupile smo kesu u parku koja nije naša. 
 

Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.

Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.

Velika djela su ona koja se vide. 

Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče. 
 

Pridržali smo vrata onome ko je žurio. 

Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo. 

Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne. 

Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".

Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.

Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna. 

Zna komšinica kojoj smo pomogle. 

Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama. 

Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela. 

Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
 

Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.

Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:

Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.

Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.

Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.

Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.

Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.

Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
 

Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe. 

One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.

Svako može podijeliti svoju priču ovdje. 

Dovoljno je da je istinita.
 

Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici. 

Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026, a prijava se podnosi preko iste stranice.

Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.

Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo. 

Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše. 

Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija:  
Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović