Ako trenutno razmišljate o tome kako unijeti dašak promjene u stalnu postavu namještaja u vašem dnevnom boravku, postoji par pristupačnih trikova koji vam mogu pomoći realizirati tu zamisao.

Ukoliko želite unijeti malenu ili veliku promjenu, jedno putovanje do shopa s namještajem vas dijeli od istinske transformacije vašeg dnevnog boravka u kojemu ćete jedva čekati piti narednu poslijepodnevu kavu.

Za ove promjene vam neće biti potrebne ekstremno velike investicije i riječ je o komadima namještaja ili dekorima koje ćete moći koristiti na više načina, a moći ćete ih premijestiti u druge sobe.

Pored toga, ciljali smo na to da pronađemo trikove za transformaciju dnevnog boravka u domovima uređenima u boho, modernom, trendy i minimalističkom stilu, stoga ćete sigurno moći pronaći nešto i za sebe u nastavku.

Kako uz pomoć nekoliko detalja unijeti svježinu u vaš dnevni boravak i osjećaj kao da ste u nekom drugom interijeru, a ne u svom, otkrijte kroz sljedeće fotografije.  

JASTUCI

Par jastuka u pastelnim nijansama, različitih oblika i uzoraka brzo će unijeti promjenu u standardnu postavu vašeg dnevnog boravka.  

POSTERI

Ako ste ludi za grafikama i zanimljivim ilustracijama, dnevni boravak će možda biti dobro mjesto za izlaganje takvih radova.

Foto: unsplash.com

POLICE

Prazan prostor koji ispunite policama sa sitnicama i dekorima dati će prostoru karakter i određenu toplinu.

LUSTER

Upravo luster može postati glavni akter vašeg dnevnog boravka, ovisno o stilu i obliku koji preferirate. Definitivno komad koji brzo osvježava prostor.

Foto: unsplash.com

ZID U RAZLIČITOJ BOJI

O ovom interijer trendu smo pisali nešto više ovdje, a odličan je za sve prostore u kojima je dnevni boravak mali i skučen.

BILJKE

Dašak prirode u interijeru koji unosi mir, staloženost i toplinu, sigurno su biljke koje će okrenuti način na koji doživljavate prostor za 360 stupnjeva.

Foto: unsplash.com

VISOKA LAMPA

Osim što će po danu biti poveznica između ostalih komada namještaja, unijeti će cozy notu navečer kada dnevni boravak bude osvjetljen njenim romantičnim svjetlom.

VISEĆE BILJKE

Biljke su uvijek dobra ideja, pogotovo kada želite kreirati boho i cozy uređenje u svom interijeru.

Foto: unsplash.com

LJULJAČKA

San iz djetinjstva realiziran u stvarnosti, zar ne?

FOTELJA

Osim što već možete zamisliti svoja lijena poslijepodneva uz knjigu na njoj, fotelja će također efektno promijeniti standardno uređenje vašeg dnevnog boravka i unijeti promjenu.

Foto: unsplash.com

TABUREI

Pored toga što predstavljaju dodatno mjesto za sjedenje, taburei će imati efektnu stilsku ulogu ukoliko želite unijeti promjenu u izgled vašeg dnevnog boravka.

TEPIH

Tepih u upečatljivoj boji idealan je trik svih dizajnera interijera kada želite kroz cijelu prostoriju provući retro štih ili osvježiti minimalističan prostor.

Foto: unsplash.com

***

Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba