TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 27.2.2020.
Tema koja budi najviše neodlučnosti kada je u pitanju uređenje malenog dnevnog boravka sigurno je odabir boje koja će uspješno reflektirati svjetlo, vizualno povećati prostor, ali istovremeno unijeti toplinu i učiniti da se osjećate kao doma u vašem interijeru.
Srećom, postoje razni odgovori i alternative koje možete odabrati s obzirom na vaš ukus i potrebe vašeg interijera, a ako se pitate otkud krenuti i što je najbolja opcija za vaš maleni dnevni boravak, poslužite se jednim od savjeta u nastavku.
NA ŠTO OBRATITI POZORNOST PRIJE NO ŠTO ODABERETE BOJU ZA VAŠ DNEVNI BORAVAK
Prije no što se uopće odvažite na transformaciju vašeg dnevnog boravka i prije no što mu dodijelite neku boju, razmislite koja boja najbolje budi osjećaj opuštanja u vama. Je li to smirujuća bijela, moderna siva, strastvena ljubičasta, opuštajuća zelena ili možda dinamična plava? Nakon toga, kreirajte mood board ili na jedno mjesto zalijepite nijanse jedne boje koje možete zamisliti u svom postojećem ili budućem dnevnom boravku. Ponekad vam se može činiti drastičnim suprotstaviti jednu odvažnu boju bijeloj u interijeru, no ukoliko se igrate s različitim nijansama jedne boje koju najviše volite, brže ćete pronaći kompromis i kombinaciju koja vam se sviđa.
ZAŠTO ĆETE HTJETI RAZMISLITI O TOME DA DNEVNI BORAVAK OBOJITE U DVIJE BOJE?
Ako želite vizualno bilo koji prostor učiniti većim i vizualno 'daljim', obojite ga u bijelu ili svijetle nijanse već spomenute zelene, plave ili ljubičaste. Na taj način ćete otvoriti prostor, svjetle boje će bolje reflektirati svjetlo i učiniti vaš prostor otvorenijim, svježijim i manje skučenim. Samim time, u sukobu sa zidom koji je obojan u par nijansi tamnijim bojama ili drugim kontrastnim bojama, kreirati ćete zanimljivo osvježenje u vašem domu i upravo zato kombiniranje dvije boje u vašem interijeru također može biti dobra ideja.
BOJE KOJE ĆE VIZUALNO POVEĆATI VAŠ DNEVNI BORAVAK
ZELENA
Svjetle nijanse zelene ne samo da će povećati vaš prostor, već će na neki način ugostiti prirodu u vašem domu i unijeti umirujuću vibru koja će vaš dnevni boravak pretvoriti u idealnu oazu za odmaranje. Ako interijeru sa zelenim zidovima dodate još zelenih detalja u različitim nijansama, kao što su biljke, dekori na stolu ili jastuci, imate preduvjet za uređenje boho ili vintage dnevnog boravka.
LJUBIČASTA
Iako se čini nemogućim uključiti nijanse ljubičaste u uređenje interijera, ova hladna boja može unijeti takvu eleganciju i staloženost u vaš dnevni boravak, da nećete imati potrebu ulagati previše u dodatne dekore. Naravno, efekt vizualnog povećanja prostora postići ćete samo ukoliko zidove obojite u vedre svijetle nijanse ljubičaste, koje će unijeti dozu misterije i romantike, ali i notu glamura i luksuza.
SIVA
Jedna od modernih boja koja će surađivati u apsolutno svakom stilu uređenja interijera, sigurno je siva boja koja će svojim svjetlim nijansama u vašem prostoru biti svestrana, umirujuća i sofisticirana. Idealna je za malene prostore jer uspijeva u velikim količinama odbijati svjetlo i činiti prostor vizualno znatno većim, što je sjajna vijest za sve vas koji jako volite sivu boju.
SMEĐA
Svjetle nijanse smeđe boje, iako spadaju u hladne boje, mogu vrlo lako unijeti toplinu i ugodnu atmosferu u vašem dnevnom boravku. Boja bijele kave i bež nijanse u interijeru, sjajna su alternativa potpuno bijelom dnevnom boravku i u suradnji sa drugim smeđim detaljima može kreirati vintage štih u vašem domu, istovremeno ga čineći vizualno prostranijim.
BIJELA
Kraljica boja kada je pitanju vizualno povećanje prostora sigurno je bijela boja koja najbolje reflektira svjetlost i omogućava da vaš prostor djeluje čisto, svježe, prostrano i umirujuće. Jako je prilagodljiva boja, jednostavna za održavanje, a u kombinaciji sa drvenim namještajem i biljkama predstavlja scenarij koji vodi ka cozy i ugodnom uređenju interijera.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
