Vrijeme je godine kada potajno priželjkujemo proljetnu detoksikaciju tijela i ormara. I makeover prostora. Portali su već najavili suradnju IKEA-e i dizajnerice Katie Eary, Pantone je još početkom godine objavio boje koje će obilježiti 2016. godinu (Serenity i Rose Quartz), a Zara Home je Miami kolekcijom predložila žarke boje, šarene tkanine i metalik efekt. Krajnje je vrijeme da sve te silne p

O sitnim stilskim rješenjima za balkone sam već pisala, ista pravila i dalje vrijede. U nastavku ću predložiti nekoliko ideja koje opet ne zahtijevaju ni puno novaca ni vremena, a koje će osvježiti svaki prostor. Čak i naše prilično ograničeno tržište nudi sasvim dovoljno za ovakvo proljetno osvježenje.        

Dekoracije na ulaznim vratima odavno su prestale biti isključivo blagdanski motiv. Ako niste vješti s DIY tehnikama, za pomoć se obratite najbližoj cvjećarnici ili kreativnoj prijateljici.

Zara home, H&M home i Maisons du monde samo su neka od imena koja u svojim home kolekcijama za proljeće/ljeto 2016. naglašavaju boje. U komadima namještaja, tkaninama i dekoracijama.

Ono što je jedini veći poduhvat i jedina drastična promjena koja bi se mogla dogoditi budete li slijedili moje upute je nova boja zida. Odvažno, bez straha, jedan zid u hodniku ili sobi neka postane ciklama, zelen ili limun žut. Ili prugast? Najgore što se može dogoditi je da vam se ne svidi, ali šteta se brzo popravi. Čak se ne trebate voditi popularnim sezonskim bojama, već isključivo osobnim stilom.

Svi imamo poneki nedovoljno iskorišten zid ili barem dio zida. Par jednostavnih kukica za vješanje djelovat će prvo funkcionalno i olakšati vam život dok tražite omiljenu ogrlicu, ali i simpatično i kreativno. Ovo zapravo nema veze s proljećem.

Tkanine: jastuci, zavjese, prostirke. Uz zid u boji, ovo su komadi koji nepogrešivo unose svježinu, živost, eleganciju... zavisno od vašeg ukusa. Ukoliko imate interijer u kojem vlada bijelina, proberite par šarenih jastuka, geometrijskih uzoraka ili točkica i razbijte jednoličnost. Ako u vašem prostoru već suvereno vlada neka boja:ljubičasta, zelena, crvena; odlučite se tek za jedan, dva nova jastuka i napravite pomutnju, bilo tropskim uzorkom, morskim prugicama ili romantičnim cvijećem.

Nisu tkanine samo jastuci. Uz zavjese, podne ili stolne prostirke, pa još i poneku dekicu ili prekrivač za hladnije večeri, proljeće će se uvući i zavladati interijerom. Ne morate se slomit u pokušajima ujednačavanja kompletnog prostora u jednu boju ili jedan ton. Tome smo robovali tijekom zimskih dana, sada je upravo vrijeme za proljetni cirkus. S mjerom.

Uz navedene tkanine mogu dodati i refresh u vidu nove pregače, koja indirektno čini dio interijera.

Kad smo već u kuhinji, detalj koji je ujedno i praktičan je podmetač za čašu. Danas je dizajn toliko napredovao da je ovo praktično pomagalo postalo sastavni dio slike stola, pa neka tako bude i kod vas.

Uz podmetače, dizajneri nisu zanemarili ni salvete ili ubruse. Papirni ili tekstilni, potpuno svejedno. Dok su prije svega nekoliko godina ubrusi u boji postojali tek s temama za rođendanske i druge zabave, danas je svaki popularni motiv i uzorak primijenjen i na njima.

Osvježenje će unijeti bilo kakav novi detalj. Stalak za časopise ili svijećnjak, u popularnom metalik efektu ili mat, kao kontrast ostatku sjajnog namještaja. Izaberite elegantne bijele svijeće, trendy mat sive ili tradicionalnu boju pčelinjeg voska.

Ono što je logično obilježje proljeća svakako su biljke. Naberite buket zelenila i poljskog cvijeća ili kupite par narcisa od tete pored ceste. Smjestite cvijeće u staru vazu, prozirnu teglu ili popularni vrč. Dnevna soba, hodnik ili radni stol... svejedno.

Biljka u saksiji ili kanti kao dio interijera? Da! Što će unijeti više proljeća, boje i svježine ako ne stablo agruma, drvo života ili začinsko bilje?

Ako tvrdite da niste vješti s održavanjem i brigom o biljkama, imam rješenje. Nezahtjevna biljka koja tolerira i sunce i sjenu, i suh i vlažan zrak, a još je i prirodni pročišćivač zraka i noćni proizvođač kisika! Sansevijerija, sabljica ili svekrvin jezik!

Toplo vrijeme je upravo stiglo, pravo je vrijeme za bojanje zida, obilazak trgovina i potragu za šarenim tkaninama.

Sretno & uživajte u svom proljetnom interijeru!


***

_{Foto:www.decorpad.com;www.delightfull.eu;www.helpmebuild.com;www.homedit.com;www.inspirationspaint.com;www.lanecrawford.com;www.pinterest.com;www.stylizimoblog.com; www.uptodateinteriors.com; www.zarahome.com}

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.



Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Foto: Monika Andrić

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Irfan Redžović