TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.4.2016.
Vrijeme je godine kada potajno priželjkujemo proljetnu detoksikaciju tijela i ormara. I makeover prostora. Portali su već najavili suradnju IKEA-e i dizajnerice Katie Eary, Pantone je još početkom godine objavio boje koje će obilježiti 2016. godinu (Serenity i Rose Quartz), a Zara Home je Miami kolekcijom predložila žarke boje, šarene tkanine i metalik efekt. Krajnje je vrijeme da sve te silne p
O sitnim stilskim rješenjima za balkone sam već pisala, ista pravila i dalje vrijede. U nastavku ću predložiti nekoliko ideja koje opet ne zahtijevaju ni puno novaca ni vremena, a koje će osvježiti svaki prostor. Čak i naše prilično ograničeno tržište nudi sasvim dovoljno za ovakvo proljetno osvježenje.
Dekoracije na ulaznim vratima odavno su prestale biti isključivo blagdanski motiv. Ako niste vješti s DIY tehnikama, za pomoć se obratite najbližoj cvjećarnici ili kreativnoj prijateljici.
Zara home, H&M home i Maisons du monde samo su neka od imena koja u svojim home kolekcijama za proljeće/ljeto 2016. naglašavaju boje. U komadima namještaja, tkaninama i dekoracijama.
Ono što je jedini veći poduhvat i jedina drastična promjena koja bi se mogla dogoditi budete li slijedili moje upute je nova boja zida. Odvažno, bez straha, jedan zid u hodniku ili sobi neka postane ciklama, zelen ili limun žut. Ili prugast? Najgore što se može dogoditi je da vam se ne svidi, ali šteta se brzo popravi. Čak se ne trebate voditi popularnim sezonskim bojama, već isključivo osobnim stilom.
Svi imamo poneki nedovoljno iskorišten zid ili barem dio zida. Par jednostavnih kukica za vješanje djelovat će prvo funkcionalno i olakšati vam život dok tražite omiljenu ogrlicu, ali i simpatično i kreativno. Ovo zapravo nema veze s proljećem.
Tkanine: jastuci, zavjese, prostirke. Uz zid u boji, ovo su komadi koji nepogrešivo unose svježinu, živost, eleganciju... zavisno od vašeg ukusa. Ukoliko imate interijer u kojem vlada bijelina, proberite par šarenih jastuka, geometrijskih uzoraka ili točkica i razbijte jednoličnost. Ako u vašem prostoru već suvereno vlada neka boja:ljubičasta, zelena, crvena; odlučite se tek za jedan, dva nova jastuka i napravite pomutnju, bilo tropskim uzorkom, morskim prugicama ili romantičnim cvijećem.
Nisu tkanine samo jastuci. Uz zavjese, podne ili stolne prostirke, pa još i poneku dekicu ili prekrivač za hladnije večeri, proljeće će se uvući i zavladati interijerom. Ne morate se slomit u pokušajima ujednačavanja kompletnog prostora u jednu boju ili jedan ton. Tome smo robovali tijekom zimskih dana, sada je upravo vrijeme za proljetni cirkus. S mjerom.
Uz navedene tkanine mogu dodati i refresh u vidu nove pregače, koja indirektno čini dio interijera.
Kad smo već u kuhinji, detalj koji je ujedno i praktičan je podmetač za čašu. Danas je dizajn toliko napredovao da je ovo praktično pomagalo postalo sastavni dio slike stola, pa neka tako bude i kod vas.
Uz podmetače, dizajneri nisu zanemarili ni salvete ili ubruse. Papirni ili tekstilni, potpuno svejedno. Dok su prije svega nekoliko godina ubrusi u boji postojali tek s temama za rođendanske i druge zabave, danas je svaki popularni motiv i uzorak primijenjen i na njima.
Osvježenje će unijeti bilo kakav novi detalj. Stalak za časopise ili svijećnjak, u popularnom metalik efektu ili mat, kao kontrast ostatku sjajnog namještaja. Izaberite elegantne bijele svijeće, trendy mat sive ili tradicionalnu boju pčelinjeg voska.
Ono što je logično obilježje proljeća svakako su biljke. Naberite buket zelenila i poljskog cvijeća ili kupite par narcisa od tete pored ceste. Smjestite cvijeće u staru vazu, prozirnu teglu ili popularni vrč. Dnevna soba, hodnik ili radni stol... svejedno.
Biljka u saksiji ili kanti kao dio interijera? Da! Što će unijeti više proljeća, boje i svježine ako ne stablo agruma, drvo života ili začinsko bilje?
Ako tvrdite da niste vješti s održavanjem i brigom o biljkama, imam rješenje. Nezahtjevna biljka koja tolerira i sunce i sjenu, i suh i vlažan zrak, a još je i prirodni pročišćivač zraka i noćni proizvođač kisika! Sansevijerija, sabljica ili svekrvin jezik!
Toplo vrijeme je upravo stiglo, pravo je vrijeme za bojanje zida, obilazak trgovina i potragu za šarenim tkaninama.
Sretno & uživajte u svom proljetnom interijeru!
***
Foto:www.decorpad.com;www.delightfull.eu;www.helpmebuild.com;www.homedit.com;www.inspirationspaint.com;www.lanecrawford.com;www.pinterest.com;www.stylizimoblog.com; www.uptodateinteriors.com; www.zarahome.com
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
