TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 11.4.2016.
Vrijeme je godine kada potajno priželjkujemo proljetnu detoksikaciju tijela i ormara. I makeover prostora. Portali su već najavili suradnju IKEA-e i dizajnerice Katie Eary, Pantone je još početkom godine objavio boje koje će obilježiti 2016. godinu (Serenity i Rose Quartz), a Zara Home je Miami kolekcijom predložila žarke boje, šarene tkanine i metalik efekt. Krajnje je vrijeme da sve te silne p
O sitnim stilskim rješenjima za balkone sam već pisala, ista pravila i dalje vrijede. U nastavku ću predložiti nekoliko ideja koje opet ne zahtijevaju ni puno novaca ni vremena, a koje će osvježiti svaki prostor. Čak i naše prilično ograničeno tržište nudi sasvim dovoljno za ovakvo proljetno osvježenje.
Dekoracije na ulaznim vratima odavno su prestale biti isključivo blagdanski motiv. Ako niste vješti s DIY tehnikama, za pomoć se obratite najbližoj cvjećarnici ili kreativnoj prijateljici.
Zara home, H&M home i Maisons du monde samo su neka od imena koja u svojim home kolekcijama za proljeće/ljeto 2016. naglašavaju boje. U komadima namještaja, tkaninama i dekoracijama.
Ono što je jedini veći poduhvat i jedina drastična promjena koja bi se mogla dogoditi budete li slijedili moje upute je nova boja zida. Odvažno, bez straha, jedan zid u hodniku ili sobi neka postane ciklama, zelen ili limun žut. Ili prugast? Najgore što se može dogoditi je da vam se ne svidi, ali šteta se brzo popravi. Čak se ne trebate voditi popularnim sezonskim bojama, već isključivo osobnim stilom.
Svi imamo poneki nedovoljno iskorišten zid ili barem dio zida. Par jednostavnih kukica za vješanje djelovat će prvo funkcionalno i olakšati vam život dok tražite omiljenu ogrlicu, ali i simpatično i kreativno. Ovo zapravo nema veze s proljećem.
Tkanine: jastuci, zavjese, prostirke. Uz zid u boji, ovo su komadi koji nepogrešivo unose svježinu, živost, eleganciju... zavisno od vašeg ukusa. Ukoliko imate interijer u kojem vlada bijelina, proberite par šarenih jastuka, geometrijskih uzoraka ili točkica i razbijte jednoličnost. Ako u vašem prostoru već suvereno vlada neka boja:ljubičasta, zelena, crvena; odlučite se tek za jedan, dva nova jastuka i napravite pomutnju, bilo tropskim uzorkom, morskim prugicama ili romantičnim cvijećem.
Nisu tkanine samo jastuci. Uz zavjese, podne ili stolne prostirke, pa još i poneku dekicu ili prekrivač za hladnije večeri, proljeće će se uvući i zavladati interijerom. Ne morate se slomit u pokušajima ujednačavanja kompletnog prostora u jednu boju ili jedan ton. Tome smo robovali tijekom zimskih dana, sada je upravo vrijeme za proljetni cirkus. S mjerom.
Uz navedene tkanine mogu dodati i refresh u vidu nove pregače, koja indirektno čini dio interijera.
Kad smo već u kuhinji, detalj koji je ujedno i praktičan je podmetač za čašu. Danas je dizajn toliko napredovao da je ovo praktično pomagalo postalo sastavni dio slike stola, pa neka tako bude i kod vas.
Uz podmetače, dizajneri nisu zanemarili ni salvete ili ubruse. Papirni ili tekstilni, potpuno svejedno. Dok su prije svega nekoliko godina ubrusi u boji postojali tek s temama za rođendanske i druge zabave, danas je svaki popularni motiv i uzorak primijenjen i na njima.
Osvježenje će unijeti bilo kakav novi detalj. Stalak za časopise ili svijećnjak, u popularnom metalik efektu ili mat, kao kontrast ostatku sjajnog namještaja. Izaberite elegantne bijele svijeće, trendy mat sive ili tradicionalnu boju pčelinjeg voska.
Ono što je logično obilježje proljeća svakako su biljke. Naberite buket zelenila i poljskog cvijeća ili kupite par narcisa od tete pored ceste. Smjestite cvijeće u staru vazu, prozirnu teglu ili popularni vrč. Dnevna soba, hodnik ili radni stol... svejedno.
Biljka u saksiji ili kanti kao dio interijera? Da! Što će unijeti više proljeća, boje i svježine ako ne stablo agruma, drvo života ili začinsko bilje?
Ako tvrdite da niste vješti s održavanjem i brigom o biljkama, imam rješenje. Nezahtjevna biljka koja tolerira i sunce i sjenu, i suh i vlažan zrak, a još je i prirodni pročišćivač zraka i noćni proizvođač kisika! Sansevijerija, sabljica ili svekrvin jezik!
Toplo vrijeme je upravo stiglo, pravo je vrijeme za bojanje zida, obilazak trgovina i potragu za šarenim tkaninama.
Sretno & uživajte u svom proljetnom interijeru!
***
Foto:www.decorpad.com;www.delightfull.eu;www.helpmebuild.com;www.homedit.com;www.inspirationspaint.com;www.lanecrawford.com;www.pinterest.com;www.stylizimoblog.com; www.uptodateinteriors.com; www.zarahome.com
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
