TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 4.1.2024.
Ovo nije još jedan tekst koji piše samo o tome kako da očistite dom.
Ovo je tekst o transformaciji vaše dnevne sobe u oazu koja umiruje duh i smanjuje anksioznost. Prostor koji vas okružuje u svakodnevici itekako je važan za vaše mentalno zdravlje pa njegovu moć ne treba umanjivati.
Svaki detalj, od svjetlosti i boja koje će okupati taj prostor, prozračnosti sobe kroz pravi izbor namještaja te zraka koji udišete, može utjecati na raspoloženje. Upravo iz tog razloga konstantno pronalazimo nove načine kako interijer učiniti saveznikom na putu do ljepšeg i zdravijeg života.
Dnevna soba, bilo da u njoj provodite vrijeme s najbližima ili tu idete kada dođe vrijeme za „me time“, uvijek je na neki način centralni dio doma u kojemu provodimo veliki dio svakodnevice. Stoga, danas donosimo nekoliko savjeta, od pročišćavanja prostorije, do detalja koji će ju učiniti omiljenim cozy kutkom doma.
Minimalistički dizajn – smiren um
Bez obzira na brze izmjene trendova koji se kreću od minimalizma i neutralnih tonova, do maksimalizma i mnoštva boja i tekstura, dom pročišćen od svega suvišnog reflektirat će i mirniji um.
Prilikom čišćenja vodite se metodom „manje je više“. Birajte samo osnovne elemente namještaja, po mogućnosti u nekoj neutralnoj i nježnoj nijansi. Sitnice i ukrase smanjite na minimum, a većina namještaja za pohranu neka bude zatvorenog tipa kako bi tek nekoliko detalja dolazilo do izražaja. Neka ti detalji budu ono što zaista budi radost u vama, a da pri tome ne obuzima niti uznemiruje osjetila.
Čist zrak – zdravo tijelo
Na putu prema dnevnoj sobi koja će odisati mirom i spokojem, važan je i zrak koji udišete. Prije svega, ispunite prostor biljkama koje će odražavati minimalistički dizajn. Predlažemo biljke kao što je Rubber tree koja pročišćava zrak i čisti toksine. Za dodatnu svježinu, moć prirode možete potaknuti i tehnologijom i pronaći pročišćivač zraka koji odgovara kvadraturi vaše dnevne sobe.
Jednako važno, posebno tijekom hladnih zimskih dana kada grijanje isušuje zrak, je i difuzor koji ispušta paru i donosi više vlage u prostoriju. Kada su u pitanju difuzori, bonus su i umirujuća esencijalna ulja koja u njih možete dodati. Miris lavande će donijeti mir i ljepši san, a eukaliptus će pomoći respiratornom zdravlju.
Ako niste pobornici tehnologije, tu su i estetski privlačni drveni štapići koje možete ubaciti u bočicu ispunjenu eteričnim uljima. Tako će se zrakom prolomiti jednako osvježavajući mirisi.
Cozy ambijent uz nježno osvjetljenje
Za kraj, kada ste prostor pročistili vizualno i zrak učinili čišćim, vrijeme je da kreirate ugođaj iz kojega nećete željeti van. Ključni element za kreiranje vizualne topline u domu je svjetlost. Svijetlo može u potpunosti transformirati prostoriju i utjecati na raspoloženje.
Birajte tople nijanse svjetla jer plavkasti ton ima sposobnost da vas razbudi i učini nemirnima. Svjetlosne elemente rasporedite po čitavom domu kako biste što manje koristili jako centralno svijetlo. Visoke podne lampe s abažurima koji raspršuju nježnu svjetlost, zidne lampe i Edison sijalice koje daju zagasiti žućkasti ton, stvorene su za kreiranje opuštajuće atmosfere.
Za kraj, ne zaboravite da je jako važno redovno čistiti dom. Koristite proizvode sa što manje umjetnih mirisa koji će nježno očistiti interijer, a pri tome neće narušavati kvalitetu zraka u prostoriji.
* * *
Naslovna fotografija: @simplymodernliving
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.
U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.
Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.

Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti
Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka.
Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.

Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem
Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.
Foto: Irfan Redžović
Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.
Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?
To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.
Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 

Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića...
Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti. 
Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.
Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?
U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna. Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.
Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet. Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.
Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u Italiji, a ni šire u Evropi.
Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 
Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?
Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.
Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima. Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao. 

Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.
Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.
Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata. 
Zanat kao priča o kontinuitetu
Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta.
Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!