Jeste li se ikada zapitali šta bi mačak mogao naučiti o svijetu oko sebe? Šta ako vam kažemo da jedan takav mačak, izvanredno hrabar i znatiželjan, poziva vas da uronite u svijet zbirki jednog od najvažnijih muzeja u Bosni i Hercegovini?

Da, upravo to radi Pavo, vanzemaljski mačak, zvijezda slikovnice koja je u izdanju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine postala pravi hit. Šta sve stoji iza ove priče? Razgovarali smo s autoricom Aleksandrom Bunčić, koja nam je otkrila sve zanimljivosti o nastanku slikovnice, inspiraciji i posebnoj misiji ovog neobičnog mačka.

 

Ova slatka, pomalo neobična slikovnica nije samo za ljubitelje životinja i djece koja će voljeti Pavove avanture. Ona također izražava ljubav prema historiji, kulturi i prijateljstvu koje povezuje ljude i mačke. Svaka stranica ove slikovnice oslikava nevjerovatnu maštovitost, otvarajući vrata muzeja na način koji nikad niste vidjeli kroz oči jednog znatiželjnog maca. Pavo vas vodi kroz zbirke Zemaljskog muzeja, pokazuje vam tajne prošlosti i potiče da postanete mali istraživači.

Da cijela stvar bude još šarmantnija, priča o Pavovoj misiji nije samo edukativna, već i zabavna jer ko ne voli dozu mačije maštovitosti? 


Aleksandra, ko je Pavo? Kako biste opisali ovog posebnog mačka koji poziva djecu da istraže Zemaljski muzej? Šta ga čini toliko posebnim i "vanzemaljskim" u vašim očima? 

Pavo je mačak sa karakterom. Stvarni mačak Pavo, koji je bio inspiracija za ovu slikovnicu, znatiželjan je, pomalo ozbiljan i zaigran. Vanzemaljski je interna kovanica u muzeju, i odlično je poslužila i u ovom kontekstu. Odnosi se na nešto posebno i drugačije. Mačke, koliko god smo naučili o njima u ovih nekoliko hiljada godina koliko su sa nama, pripitomljene, imaju onaj nedokučivi dio koji nas intrigira, fascinira, a katkad i frustrira. Pavo, kao i rijetke mačke u Britanskom ili Ermitraž muzeju, dobio je priliku biti u službi institucije. Znate već, puna plata, plaćeni odmor i naravno regres (smijeh).

 

Koji je bio najzabavniji trenutak u stvaranju ove slikovnice? 

Stvaranje slikovnice odvijalo se u nekoliko faza, od inicijalne ideje i planiranja, izrade prvih skica i storyboard-  a, do finalnog rješenja. Maja Biondić, ilustratorica, ima psa, pa smo se neprestano šalile da je u sukobu interesa. Svaka od ovih faza imala je neki poseban, zanimljiv ili zabavan trenutak, ali bih svakako izdvojila posjetu muzeju i Pavi. Bilo je interesantno promatrati ga u muzejskom okruženju, kako njuška biljke u Botaničkom vrtu, odmjerava druge preparirane divlje mačke u prirodnjačkom odjeljenju, ili ugodno ljenčari na omiljenom mjestu. Zahvaljujem Pavinoj vlasnici koja ga je posebno uredila za našu posjetu i kupila mu specijalnu leptir mašnu - ogrlicu.

 

Drugi trenutak bio je kada su dva osmogodišnjaka dala kritički osvrt na prve skice. Bilo mi je važno vidjeti kako djeca reagiraju na priču i ilustracije. Naslućujete da je ovaj ozbiljni podhvat završio u višesatnoj diskusiji sa puno smijeha i nekim odličnim prijedlozima koje smo usvojili u finalnoj verziji slikovnice. Kada sam tu djecu nakon nekoliko mjeseci ponovno srela, odmah su me pitali kako je Pavo i šta radi.


Možete li nam reći više o vašoj saradnji s Zemaljskim muzejom u ovom projektu? Kako je ta priča oblikovala sam sadržaj slikovnice? 

U Zemaljski muzej dolazim iz posve drugih razloga. Kao istraživačica i znanstvenica koja se bavi Sarajevskom Hagadom, dosta vremena provodim u biblioteci ili sobi gdje se hagada čuva. Tokom jednog sastanka, Pavo je samouvjereno ušao u prostoriju, skočio u moje krilo i kreirao našu posebnu konekciju i ovu priču. Pavo nije mačak koji se svakome umiljava, i čini mi se da me je odabrao, na osnovu stručnih kvalifikacija i iskustva (smijeh), da zajedno doprinesemo segmentu koji je muzeju nedostajao, a tiče se onih najmlađih. Šalu na stranu, muzej je prepoznao važnost inicijative i data mi je prilika da kroz projekat utkam i svoja pedagoška znanja. Slikovnica reflektira moju ljubav prema muzeju, umjetnosti, istraživanju, djeci i životinjama. I još nekim skrivenim stvarima koje su, kako to obično biva, zabilježene između redova.


Pavo poziva djecu da uče i istražuju, ali i da se povežu s mačkama i njihovom neovisnošću. Koja je uloga tih "mačijih" kvaliteta u priči i kako se one reflektiraju na način na koji djeca doživljavaju vlastitu istraživačku prirodu? 

Iako ne svijetle u mraku, mačke sve jasno vide. Jednako tako, i djeca stvari vide onakvima kakve one jesu, bez filtera, nametnutih normi ili bespotrebnih komplikacija. Djeca imaju tu jedinstvenu sposobnost, da stvari svedu na njihovu suštinu. Imaju nesalomljivi fokus i beskompromisnu neovisnost koja se nekad doživljava kao tvrdoglavost. Te tri osobine srž su svakog uspješnog istraživača. Slikovnica suptilno nameće te "mačje" kvalitete, da se dodatno izbruse i izoštre

 

Kako zamišljate da djeca reaguju na Pavine avanture? Koje ključne vrijednosti želite prenijeti kroz priču? 

Prve reakcije na slikovnicu su izvrsne. Iako je namijenjena djeci predškolskog uzrasta, pouzdano znam (smijeh), da i druge generacije uživaju u priči, ilustracijama i nekim univerzalnim pitanjima koja se provlače. Na primjer, kako reagirati kada pogriješimo? Naša djeca su pod konstantnim stresom zbog očekivanja da moraju biti savršena i najbolja, ali Pavo ih uči vlastitim primjerom da je u redu ponekad pogriješiti sve dok pokušavate ponovno. 

Djeci se posebno sviđa interaktivni dio priče, kada sa Pavom skaču ili detektivski osmatraju prostor oko sebe. U slikovnici nije sve rečeno i otkriveno, i na kraju postoji zadatak koji, mali čitaoci, oslanjajući se na vlastite istraživačke vještine i instinkt, trebaju otkriti sami.

Slikovnicom sam također željela potaknuti čitalačke navike djece i inspirirati stvaranje nove generacije posjetitelja, onih kojima je prirodno dolaziti u muzej, promatrati, propitivati i osluškivati. Ako dobro uradimo svoj posao, to je generacija kojoj nećemo morati objašnjavati zašto je kultura važna. 

 

Autorica Aleksandra Bunčić i ilustratorica Maja Biondić stvorile su svijet u kojem i najmanji čitatelji (3 - 6 godina) mogu uživati, ali činjenica je da Pavo ne bira godine, već ljubitelje dobrih priča.

Ako želite da ovaj šarmantni vodič kroz muzejsku magiju prede i na vašim policama, potražite ga u suvenirnici Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine ili kliknite na webshop. Pavo vas čeka... znatiželjan kao i uvijek!

* * *
Foto: Privatna arhiva

Drugo izdanje CineLink Books Sarajevo Film Festivala predstavlja izbor književnih naslova iz regije, pažljivo odabranih zbog njihovog visokog potencijala za filmsku i TV adaptaciju.

Sarajevo Film Festival pokrenuo je program CineLink Books s ciljem jačanja veza između izdavačkog i audiovizuelnog sektora bivše Jugoslavije.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Sarajevo Film Festival (@sarajevofilmfestival)

U ovogodišnjem izboru CineLink Books 2025. sedam je književnih djela: „Balada o ubici i ubici i ubici“, autor: Dalibor Pejić, izdavač: Geopoetika, Srbija; „Bejturan  i ruža“, autor: Aleksandar Hemon, izdavač: Buybook, Bosna i Hercegovina; „Bespotreban čovjek“, autor: Edin Salčinović, izdavač: Vrijeme, Bosna i Hercegovina; „I onda opet, iz početka“, autor: Filip Grujić, izdavač: Booka, Srbija; „Pitanje anatomije“, autorica: Marina Vujčić, izdavač: Fraktura, Hrvatska; „Samo jedna od“, autorica: Petra Prtajin, izdavač: Ljevak, Hrvatska i „Zvezdana šuma“, autorica: Jasminka Petrović, izdavač: Kreativni centar, Srbija.
 

Uspješan početak 2024. godine već je rezultirao konkretnom saradnjom pa je produkcijska kuća Antitalent iz Hrvatske otkupila prava na knjigu „Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate“ Nađe Petrović (Geopoetika, Srbija). CineLink Books i dalje potvrđuje svoju misiju: istaknuti potencijal regionalne književnosti za adaptaciju i olakšati prijelaz djela sa stranica na ekrane.

U aprilu ove godine, forum Exploring Synergies je ponudio praktičnu simulaciju writer's rooma koristeći roman „Meduze žive zauvek dok ih ne uhvate“ kao studiju. U organizaciji Sarajevo Film Festivala, događaj je poslužio kao centralna platforma za upoznavanje autora i izdavača s procesom književne adaptacije. Predvođen priznatim scenaristima i rediteljima Goranom Stankovićem i Vukom Ršumovićem, writer's room okupio je izdavače, autore i filmske stvaraoce iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, potičući dinamičnu razmjenu ideja i iskustva književne i filmske industrije. Simulacija je imala za cilj demistifikovati proces adaptacije – nudeći praktične uvide u razvoj likova, epizodičnu strukturu i zajedničko pripovijedanje – uz istovremeno naglašavanje ključne uloge vlasništva i upravljanja intelektualnim vlasništvom (IP) u oblikovanju održivih filmskih i televizijskih projekata.

Kroz inicijative poput Exploring Synergies i CineLink Books, Sarajevo Film Festival ostaje posvećen kontinuiranom jačanju saradnje između izdavačkog i audiovizuelnog sektora - podržavajući rast obje industrije i podstičući saradnju među disciplinama.

CineLink Books nastavlja isticati književno bogatstvo regije i stvarati plodno tlo za saradnju između autora, izdavača i filmskih stvaralaca. Ove priče - bilo da su epske, intimne, mračne ili šašave - spremne su za sljedeće poglavlje na ekranu.

Odabrane knjige će biti predstavljene na posebnoj sesiji tokom CineLink Industry Days 31. Sarajevo Film Festivala, gdje će biti predstavljene etabliranim producentima iz regije i šire.

Predstavljamo izbor CineLink Books 2025.:

Balada o ubici i ubici i ubici, Dalibor Pejić (Geopoetika, Srbija)

Sudbine troje neobičnih neznanaca isprepliću se kada se nađu u istom automobilu, na putu prema moru. Relja pokušava pobjeći od besmislenog života u gradu i ponižavajuće, transakcijske veze sa starijom ženom. Jana traži mir posjetom rodnom mjestu svog preminulog ljubavnika. Pepolo želi... pa, to ostaje misterija. Vječno nasmijani ljudski div izgleda kao da juri nedostižnog leptira kojeg samo on vidi. Kako se približavaju svom odredištu, na površinu izlazi mračna istina – svako od njih u prošlosti je ubio nekoga. Snovi nalik reminiscencijama otkrivaju ratne traume i epizode bespotrebnog nasilja.
 

Bejturan i ruža, Aleksandar Hemon (Buybook, Bosna i Hercegovina)

Kada jednog junskog dana 1914. nadvojvoda Franz Ferdinand uz veliku pompu stiže u Sarajevo, Rafael Pinto zaokupljen je mljevenjem bilja za pultom svoje apoteke. Pinto je daleko od pomisli da će sukob ogromnih razmjera zapaliti svijet. A onda svijet eksplodira... U rovovima u Galiciji, surovu stvarnost ratnog nasilja Pinto uspijeva preživjeti samo zahvaljujući pažnji saborca Osmana, svoga zaštitnika i ljubavnika, čovjeka od akcije i karizmatičnog pripovjedača, koji upotpunjuje Pintinu poetsku dušu. Zajedno bježe iz rovova, preživljavaju gotovo sigurnu smrt, susreću se sa špijunima i boljševicima, putuju preko planina i kroz pustinje, iz svijeta u svijet, stižući do Šangaja, i sve to samo zahvaljujući Pintinoj ljubavi prema Osmanu – kao i povremenoj upotrebi opijata.  Ovaj lirski i potresni ep, prožet Hemonovom prepoznatljivom pjesničkom prozom, istražuje rat, opstanak, izgnanstvo i odanost.

Bespotreban čovjek, Edin Salčinović (Vrijeme, Bosna i Hercegovina) 

Poigravajući se registrima popularne i šund-kulture, Salčinović u svom debitantskom romanu vješto pripovijeda, glasom novinara crne hronike, o graničnim područjima jedne moguće sarajevske stvarnosti. Bizarno samoubistvo ratnog veterana, neuspjela pljačka banke, slučaj pedofila ubice iz više klase, ubistvo punice iz klasnih pobuda te okultno ubistvo iz strasti. Ovaj hibridni roman otkriva Salčinovića kao jednog od rijetkih glasova koji se fluidno kreće između ironije i duboke filozofske refleksije. 
 

I onda opet, iz početka, Filip Grujić (Booka, Srbija)

Centralni lik novog romana Filipa Grujića pravi je „junak našeg doba“, mladić na prelasku iz dvadesetih  u tridesete, upravo izašao iz duge veze s nejasnom idejom šta želi od života. Njegova svakodnevica rastrzana između porodice (razvedeni otac i majka, njihovi novi partneri i njihovi vremešni, ali vrlo živopisni roditelji), prijatelja, djevojaka i obaveza, komične epizode, snažan autoironijski ton i bolno iskrena promišljanja o tome šta uopšte znači biti sretan u trećoj deceniji XXI vijeka, sve su to dijelovi kompleksne, ali majstorski složene literarne slagalice koju bez pretjerivanja možemo nazvati prvim pravim ozbiljnim milenijalskim romanom u srpskoj književnosti. Nakon dva hvaljena ranija djela, ovaj roman potvrđuje Grujića kao jednog od najznačajnijih savremenih glasova u regiji. 
 

Pitanje anatomije, Marina Vujčić (Fraktura, Hrvatska) 

Kada gospodin Florijan Bauer objavi zanimljiv oglas u kojem traži „ženu koja će mu milovati leđa - samo leđa“, on ne zna da će to preokrenuti njegov uređeni život. Jedina koja se odazvala, Veronika Vinter, bankarska službenica vođena znatiželjom i finansijskom potrebom, jednako je nespremna za promjene koje predstoje. Zajedno, oni se kreću kroz emocionalne barijere i otkrivaju neophodnost ljudskog dodira. Marina Vujčić u „Pitanju anatomije“ ispisala je neviđeno toplu ljudsku priču, s puno duhovitosti i humora.
 

Samo jedna od, Petra Prtajin (Ljevak, Hrvatska)

Za tinejdžere u urbanim sredinama, malo je stvari brutalnije od izolacije. Pia, koju su vršnjaci odbacili i maltretiraju je, pokušava da se uklopi - samo da bi bila još više ismijana. Sama i razoružana, povlači se u sebe. Ali prihvatajući svoj status izgnanice, otkriva neočekivana prijateljstva i krhku, marginalnu zajednicu. Ovaj moćni debitantski roman 21-godišnje autorice sa sirovom se iskrenošću bavi emocionalnim nasiljem adolescencije, a napisan je poetskim jezikom i neustrašivim glasom nove generacije.
 

Zvezdana šuma, Jasminka Petrović (Kreativni centar, Srbija)

Srdačna priča o prijateljstvu između usamljenog drveta po imenu Radoslav i energične vjeverice Dace. Kada Radoslav prizna da je tužan, Daca kreće da ujedini šumske životinje da mu pomognu. Inspirisane starom legendom o zvjezdanoj magiji, životinje sade sjeme i preko noći šuma procvjeta. Ova šarmantna priča bogata maštom, duhovitošću i toplinom, podsjeća mlade čitatelje na moć jedinstva, empatije i zajedničkog truda. Čarobna bajka za djecu i porodicu. 
 

31. Sarajevo Film Festival bit će održan od 15. do 22. augusta 2025. godine.

Foto: PR