TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 4.3.2025.
Jeste li se ikada zapitali šta bi mačak mogao naučiti o svijetu oko sebe? Šta ako vam kažemo da jedan takav mačak, izvanredno hrabar i znatiželjan, poziva vas da uronite u svijet zbirki jednog od najvažnijih muzeja u Bosni i Hercegovini?
Da, upravo to radi Pavo, vanzemaljski mačak, zvijezda slikovnice koja je u izdanju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine postala pravi hit. Šta sve stoji iza ove priče? Razgovarali smo s autoricom Aleksandrom Bunčić, koja nam je otkrila sve zanimljivosti o nastanku slikovnice, inspiraciji i posebnoj misiji ovog neobičnog mačka.
Ova slatka, pomalo neobična slikovnica nije samo za ljubitelje životinja i djece koja će voljeti Pavove avanture. Ona također izražava ljubav prema historiji, kulturi i prijateljstvu koje povezuje ljude i mačke. Svaka stranica ove slikovnice oslikava nevjerovatnu maštovitost, otvarajući vrata muzeja na način koji nikad niste vidjeli kroz oči jednog znatiželjnog maca. Pavo vas vodi kroz zbirke Zemaljskog muzeja, pokazuje vam tajne prošlosti i potiče da postanete mali istraživači.
Da cijela stvar bude još šarmantnija, priča o Pavovoj misiji nije samo edukativna, već i zabavna jer ko ne voli dozu mačije maštovitosti?
Aleksandra, ko je Pavo? Kako biste opisali ovog posebnog mačka koji poziva djecu da istraže Zemaljski muzej? Šta ga čini toliko posebnim i "vanzemaljskim" u vašim očima?
Pavo je mačak sa karakterom. Stvarni mačak Pavo, koji je bio inspiracija za ovu slikovnicu, znatiželjan je, pomalo ozbiljan i zaigran. Vanzemaljski je interna kovanica u muzeju, i odlično je poslužila i u ovom kontekstu. Odnosi se na nešto posebno i drugačije. Mačke, koliko god smo naučili o njima u ovih nekoliko hiljada godina koliko su sa nama, pripitomljene, imaju onaj nedokučivi dio koji nas intrigira, fascinira, a katkad i frustrira. Pavo, kao i rijetke mačke u Britanskom ili Ermitraž muzeju, dobio je priliku biti u službi institucije. Znate već, puna plata, plaćeni odmor i naravno regres (smijeh).
Koji je bio najzabavniji trenutak u stvaranju ove slikovnice?
Stvaranje slikovnice odvijalo se u nekoliko faza, od inicijalne ideje i planiranja, izrade prvih skica i storyboard- a, do finalnog rješenja. Maja Biondić, ilustratorica, ima psa, pa smo se neprestano šalile da je u sukobu interesa. Svaka od ovih faza imala je neki poseban, zanimljiv ili zabavan trenutak, ali bih svakako izdvojila posjetu muzeju i Pavi. Bilo je interesantno promatrati ga u muzejskom okruženju, kako njuška biljke u Botaničkom vrtu, odmjerava druge preparirane divlje mačke u prirodnjačkom odjeljenju, ili ugodno ljenčari na omiljenom mjestu. Zahvaljujem Pavinoj vlasnici koja ga je posebno uredila za našu posjetu i kupila mu specijalnu leptir mašnu - ogrlicu.
Drugi trenutak bio je kada su dva osmogodišnjaka dala kritički osvrt na prve skice. Bilo mi je važno vidjeti kako djeca reagiraju na priču i ilustracije. Naslućujete da je ovaj ozbiljni podhvat završio u višesatnoj diskusiji sa puno smijeha i nekim odličnim prijedlozima koje smo usvojili u finalnoj verziji slikovnice. Kada sam tu djecu nakon nekoliko mjeseci ponovno srela, odmah su me pitali kako je Pavo i šta radi.
Možete li nam reći više o vašoj saradnji s Zemaljskim muzejom u ovom projektu? Kako je ta priča oblikovala sam sadržaj slikovnice?
U Zemaljski muzej dolazim iz posve drugih razloga. Kao istraživačica i znanstvenica koja se bavi Sarajevskom Hagadom, dosta vremena provodim u biblioteci ili sobi gdje se hagada čuva. Tokom jednog sastanka, Pavo je samouvjereno ušao u prostoriju, skočio u moje krilo i kreirao našu posebnu konekciju i ovu priču. Pavo nije mačak koji se svakome umiljava, i čini mi se da me je odabrao, na osnovu stručnih kvalifikacija i iskustva (smijeh), da zajedno doprinesemo segmentu koji je muzeju nedostajao, a tiče se onih najmlađih. Šalu na stranu, muzej je prepoznao važnost inicijative i data mi je prilika da kroz projekat utkam i svoja pedagoška znanja. Slikovnica reflektira moju ljubav prema muzeju, umjetnosti, istraživanju, djeci i životinjama. I još nekim skrivenim stvarima koje su, kako to obično biva, zabilježene između redova.
Pavo poziva djecu da uče i istražuju, ali i da se povežu s mačkama i njihovom neovisnošću. Koja je uloga tih "mačijih" kvaliteta u priči i kako se one reflektiraju na način na koji djeca doživljavaju vlastitu istraživačku prirodu?
Iako ne svijetle u mraku, mačke sve jasno vide. Jednako tako, i djeca stvari vide onakvima kakve one jesu, bez filtera, nametnutih normi ili bespotrebnih komplikacija. Djeca imaju tu jedinstvenu sposobnost, da stvari svedu na njihovu suštinu. Imaju nesalomljivi fokus i beskompromisnu neovisnost koja se nekad doživljava kao tvrdoglavost. Te tri osobine srž su svakog uspješnog istraživača. Slikovnica suptilno nameće te "mačje" kvalitete, da se dodatno izbruse i izoštre
Kako zamišljate da djeca reaguju na Pavine avanture? Koje ključne vrijednosti želite prenijeti kroz priču?
Prve reakcije na slikovnicu su izvrsne. Iako je namijenjena djeci predškolskog uzrasta, pouzdano znam (smijeh), da i druge generacije uživaju u priči, ilustracijama i nekim univerzalnim pitanjima koja se provlače. Na primjer, kako reagirati kada pogriješimo? Naša djeca su pod konstantnim stresom zbog očekivanja da moraju biti savršena i najbolja, ali Pavo ih uči vlastitim primjerom da je u redu ponekad pogriješiti sve dok pokušavate ponovno.
Djeci se posebno sviđa interaktivni dio priče, kada sa Pavom skaču ili detektivski osmatraju prostor oko sebe. U slikovnici nije sve rečeno i otkriveno, i na kraju postoji zadatak koji, mali čitaoci, oslanjajući se na vlastite istraživačke vještine i instinkt, trebaju otkriti sami.
Slikovnicom sam također željela potaknuti čitalačke navike djece i inspirirati stvaranje nove generacije posjetitelja, onih kojima je prirodno dolaziti u muzej, promatrati, propitivati i osluškivati. Ako dobro uradimo svoj posao, to je generacija kojoj nećemo morati objašnjavati zašto je kultura važna.
Autorica Aleksandra Bunčić i ilustratorica Maja Biondić stvorile su svijet u kojem i najmanji čitatelji (3 - 6 godina) mogu uživati, ali činjenica je da Pavo ne bira godine, već ljubitelje dobrih priča.
Ako želite da ovaj šarmantni vodič kroz muzejsku magiju prede i na vašim policama, potražite ga u suvenirnici Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine ili kliknite na webshop. Pavo vas čeka... znatiželjan kao i uvijek!
* * *
Foto: Privatna arhiva
TEKST: Ada Ćeremida
Dua Lipa kroz svoj book club na platformi Service95 svakog mjeseca bira moćne naslove i vodi razgovore s autorima, a mnogi ni ne znaju da se ova muzička megazvijezda pretvorila u književnu insajdericu.
Service95 je osobni projekt koji je Dua Lipa pokrenula kako bi dijelila sve što je inspiriše, od putovanja do dubokih razgovora, a među najposebnijim dijelovima je upravo njen book club.
Tu preporučuje knjige koje su je potresle, otvorile nova pitanja ili je jednostavno natjerale da razmišlja drugačije. Paralelno s tim vodi i autorske razgovore kroz svoj podcast, gdje razmjenjuje misli s piscima i stručnjacima iz različitih oblasti.
Ako vam je promaklo vrijeme je da se uključite, jer knjige koje bira često su hrabre, slojevite i savršene za one koji žele čitati nešto više od klasičnih ljetnih romana.
Za ovo ljeto izabrala je tri naslova koji donose različite teme i emocije od true crimea, preko umjetničke biografije, do moralnog izazova savremene Evrope.
Ako tražite knjigu za plažu koja će vas zaista natjerati na razmišljanje, imate šta birati.
Tragom tragedije koja ostavlja više pitanja nego odgovora
‘’This House of Grief ‘’ Helene Garner nas vodi kroz suđenje koje je uzdrmalo Australiju, ali to nije samo pravna drama. Autorica duboko uranja u psihologiju svakog aktera ne osuđuje, već analizira.
Čitatelj se vrlo brzo nađe u dilemi: može li suosjećati s nekim optuženim za najgore zločine? Riječ je o knjizi koja preispituje granice empatije i poziva na dublje razumijevanje onoga što znači biti čovjek u najtežim okolnostima.
Umjetnost, ljubav i haos u srcu njujorške avangarde
Kroz oči Suzanne Malouk, partnerice i muze slavnog Jean-Michela Basquiata, pratimo priču o kreativnosti, boli i njujorškoj sceni osamdesetih. ’Widow Basquiat'' spisateljice Jennifer Clement ne romantizira, već prikazuje ranjivost genija i snagu žene koja je bila uz njega.
U isto vrijeme, evocira duh grada kojeg više nema – pun eksperimenta, rizika i slobode. Idealan izbor za one koji vole biografije s umjetničkom dušom.
Surova istina o moru, granicama i gubitku empatije.
Gdje prestaje profesionalnost, a počinje ravnodušnost? ‘’Small Boat'' Vincenta Delecroix nas vodi kroz priču koja razotkriva ne samo institucionalni nemar, nego i našu kolektivnu neosjetljivost prema tragedijama koje se dešavaju "drugima". Ova knjiga nije lagano štivo ali je neophodno.
Da li biste čitali s Duom ovog ljeta i da li ste iznenađeni što pop zvijezda bira ovako duboke teme? Možda je pravo vrijeme da se priključite njenom book clubu.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: @service95bookclub
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
