Interijer uređen u boho stilu trend je koji ne jenjava, obzirom da upravo ovako uređen dom posjeduje određeni cozy šarm i ima posebnu estetiku u kojoj se osoba osjeća ugodno.

Ni dom čije vam uređenje izdvajamo u nastavku nije iznimka, obzirom da se njegova vlasnica poigrala sa raznim teksturama, drvenim namještajem, ali i romantičnim kombinacijama bijele boje sa pastelnim i zagasitim nijansama tipičnima za boho interijere.

Vlasnica ovog doma sa londonskom adresom je dama koja se krije iza Instagram profila @homewithkelsey na kojem često dijeli maleni sneak peek u uređenje svog doma.

Fotografije njezinog interijera podučiti će vas kako unijeti svježinu u prostor s par pomno odabranih detalja, a i ozbiljno ćete razmisliti o uključivanju više ogledala i okvira s printom u vaš dom.
Za malenu turu kroz Kelseyin dom, prelistajte dalje.

HODNIK

Drveni detalji i ukrasi od rafije pri samom ulasku u njezin dom daju naslutiti koliko Kelsey voli boho ukrase. Kroz sljedeće fotografije dobiti ćete praktične ideje kako maksimalno iskoristiti onaj skučeni prostor hodnika u vašem domu tako da naslika osmijeh i vama, ali i svakom vašom gostu pri ulasku u kuću.

DNEVNI BORAVAK

Bijela sofa u društvu zelene sofe nevjerojatno je zanimljiv kontrast detaljima u neutralnoj boji kao što su tepih, deka i jastuci.
Drveni stol za kavu, zajedno sa stalažom od drveta, lusterom i okvirom ogledala tvore povezan prostor u kojemu biste rado boravili danonoćno.

TRPEZARIJA I KUHINJA

Drvo je tema vodilja kroz cijeli stan, pa tako i u trpezariji u kojoj glavnu riječ vodi bijeli stol sa bijelim stolicama. I za ovu prostoriju su birali ogromne prozore sa rešetkama koji propuštaju veliku količinu dnevne svjetlosti, dok će vaš pogled brzo ukrasti neodoljive fotografije iznad stola.
U produžetku trpezarije nalazi se kuhinja koja dizajnom opet prati kombinaciju bijelih i drvenih elemenata, ponovo u boho stilu.

SPAVAĆA SOBA

Ugradbeni ormar, veliki prozori koji zauzimaju jedan zid u potpunosti, kao i simpatična kombinacija bijelih detalja i drveta, zajedno sa biljkama i pampas travom čine ovu sobu idealnim utočištem. Skoro školski primjer usklađenosti, povezanosti i cozy prizvuka koji se uspio provući kroz svaki kutak spavaonice.

RADNI STOL

Cijela #OstaniKući situacija nas je inspirirala da kreiramo svoj radni stol i mjesto rada tijekom boravka doma, a upravo ovaj kutak za rad koji je uredila Kelsey, odlična je inspiracija.
Minimalističan interijer osvježila je upečatljivom stolicom i velikim okvirom s printom. Društvo joj prave biljke, pogled kroz prozor, kao i garderober za maksimalnu uštedljivost na prostoru.

DETALJI

Već smo nekolicinu puta spomenuli kako Kelsey u svom domu pokazuje kako ima oko za detalje, a fotografije u nastavku to uvelike dokazuju.
Bijke i ukrasi u kutu na ugradbenim policama, okviri sa zanimljivim printevima posvuda, kao i maksimalna iskorištenost prostora u ovom interijeru poslužiti će kao dobra inspiracija i pri vašem sljedećem makeoveru doma.

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba