TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 30.9.2020.
Instagram je naša prva stanica na kojoj se volimo izgubiti u mnoštvu inspirativnih profila, a ovog puta našu pažnju je privukao interijer koji nas je osvojio svojom vedrinom, prirodnim detaljima i zanimljivim predmetima od ratana koji uvelike čine ovaj prostor šarmantnim i posebnim.
Naime, Mersiha Duraković je dizajnerica interijera sa sjedištem u New Yorku gdje posljednjih godina radi u dizajnu nekretnina i enterijera, a mi smo je pronašli upravo preko inspirativnih fotografija koje svakodnevno dijeli sa velikom zajednicom fanova.
Sam prostor uređen je u prepoznatljivom cosy stilu kojeg karakteriziraju boho i rustikalni elementi, a njenom stilskom oku nisu promakli trendy detalji poput ratana, pampas trave i neutralnih nijansi, tako da je i njen dom rezultirao kao prostrana, svijetla oaza koju Mersiha dijeli sa svojom porodicom.
Prekrasan stan krase mnogobrojni boho detalji, poput ljuljačke od ratana, visećih biljki koji se miješaju sa jedinstvenom estetikom koje unose i dašak prozračnosti koja neodoljivo podsjeća na ljetovanja i more. Ova savršena udobna oaza uistinu je prostor u kojem bismo i sami vrlo rado živjeli. Tople pastelne nijanse u kombinaciji sa drvenim detaljima stvaraju posebnu toplinu i smiraj, dok pampas trava daje završni touch svakoj prostoriji. Pozornost vam zatim krade i cosy kutak na balkonu sa lijepim detaljima poput ukrasa od lampica i mekanih prostirki.
U nastavku vas prepuštamo fotografijama ovog divnog doma sa posebnom pozitivnom vibrom koju pruža svaki kutak.
TEKST: Ada Ćeremida
Treće izdanje Industry Day u Visokom još jednom je otvorilo pitanje dizajna kao sistema, onog koji povezuje ideju, proizvodnju i odgovornost.
Kroz ovogodišnji fokus na „Green Deal“, razgovor se pomjera dalje od estetike i ulazi u prostor odluka, procesa i uticaja koji dizajn ima na društvo.
U tom kontekstu, razgovarali smo sa Slavimirom Futrom, jednim od najuticajnijih dizajnera i vizualnih komunikatora u regionu, čiji rad već godinama pomjera granice između forme, poruke i sistema.
Njegov pristup dizajnu ne počinje izgledom, nego pitanjem smisla, što se jasno reflektovalo i kroz njegovu ulogu na Alma Ras Industry Day. Dizajn, kako ga on vidi, nije dekoracija, nego rezultat jasno postavljene ideje i razumijevanja onoga što treba da komunicira.
Zato njegov pogled na savremeni dizajn pomjera fokus sa onoga što vidimo na ono što osjećamo i razumijemo već u prvim sekundama susreta s vizualom.
Razgovor sa Slavimirom Futrom otvara pitanja koja su danas ključna za razumijevanje dizajna. Umjesto forme, fokus stavlja na istinu, inteligenciju i osjećaj koji dizajn ostavlja.
Njegovi odgovori pomjeraju granicu između lijepog i smislenog, između trenda i onoga što traje.
Kada gledate jedan dizajn, šta vam prvo govori da li ima identitet ili ne?
Pa, prije svega, kod tih stvari je najvažnije da budu istinite. To se jednostavno nekako osjeti. Mi živimo danas u vremenu kada svi mogu da naprave nešto lijepo i atraktivno, a jako malo ljudi mogu da naprave nešto pametno. I to je ono što nas odvaja od umjetne inteligencije, ali i od “umjetničke” u tom smislu.
Tako da se odmah vidi, stvarno na prvi pogled, da li je nešto vještačko ili je organsko, prirodno, pametno i lijepo. To je sveti gral komunikacije.
Koja je najčešća greška mladih dizajnera danas?
Mislim da mladi dizajneri upravo tu problematiku forme usvajaju brže nego problematiku istine, odnosno inteligencije. Zato što je lakše doći do forme nego do istine, ljudi to rade preko ljepote.
Lako se iskopira nešto što je trend, nešto što se svima sviđa, i onda se na taj način svrstate u jednu armiju istomišljenika estetskih i time sebi obezbijedite neku poziciju u tom mikro društvu kojem pripadate.
Ali ono što preživljava decenije, da ne kažem vijekove, uvijek je ta suštinska istina. Uvijek treba tražiti više u inteligenciji nego u ljepoti.
Kako znate da je projekat završen? Postoji li ta tačka gdje treba stati?
Projekat se završava onda kada se osjeti da će uraditi svoj posao. Ipak je grafički dizajn dio industrije u kojoj ste vi direktno vezani za potrebe klijenta.
To se osjeti kad je dovoljno, kada nema potrebe da se zatrpava dodatnim informacijama ili dodatnim estetikama koje služe da uljepšaju stvar.
Čim vidite da neko ukrašava, znači da pokušava da nadoknadi neku rupu u konceptu ili opet u toj istoj inteligenciji.
Jedna riječ koja danas najviše nedostaje dizajnu?
Ljubav.
To je ono što se osjeća duboko. Empatija i međuljudski odnosi postali su nešto što se podrazumijeva, a zaboravili smo koliki je njihov potencijal i intenzitet. Ono što je duboko u nama skriveno, što je naša priroda, mi smo usmjereni jedni na druge.
A u novim okolnostima tehnoloških revolucija mi smo se, zapravo, okrenuli više sebi. I onda iz te pozicije gledamo svijet, a svijet nije nigdje van nas, on je u nama.
Onaj ko je shvatio da je čitav svijet u njemu, čitav univerzum i život, ta osoba privlači druge ljude. I to je ono što mladi nikako da shvate.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
