„BASICS škola je čista ljubav!“ – ovo je rečenica koja će vam prvo ukrasti simpatije kada posjetite društvene mreže BASICS škole.

Osnovni cilj BASICS škole je educirati djecu i mlade te usavršavati njihovo znanje iz oblasti glazbe i umjetnosti. Drugi cilj je promovirati dječje stvaralaštvo tj. dječju umjetnost, kao i umjetnost za djecu.

Svaki detalj unutar škole osmišljen je kako bi potakao dijalog, probudio kreativnost i učinio da se ovdje osjećate kao doma. U razgovoru sa Marijom Ivančević-Stipić, menadžericom škole i kreatoricom obrazovnih modela za najmlađe i Đorđem Jovančićem, uspješnim bh. kompozitorom, muzičkim producentom te osnivačem ove škole saznali smo više o samom projektu!

Opišite nam BASICS školu u tri riječi?

Đorđe: DJECA. MUZIKA. LJUBAV.

Tko čini vaš tim i na koji projekt ste najponosniji?

Marija: Naš tim čine kvalitetni mladi nastavnici/ce koji su spremni pristupiti nastavi i muzici na jedan drugačiji način. Najponosniji smo na naš projekt - mjuzikl ''Kralj lav'' jer smo uspjeli uraditi nemoguće. Tim projektom smo osvojili srca publike!

Nastavni kadar i osoblje BASICS škole

Scena iz mjuzikla ''Kralj lav''

 Za koje sve uzraste imate programe? Koji su sve odsjeci u školi?

Đorđe: Od ove godine imamo programe za bebe, djecu i adolescente, znači od 0 do 18 godina. Mada, nećemo mi nikada odbiti ni one malo starije ljubitelje muzike, svi su dobro došli. :)

Odsjeci za najmlađe:

• Muzička igraonica – novi odsjek – jer ne želimo da nam dječica predugo čekaju na muziku. U pitanju je program za najmlađu djecu, trudnice, bebe i mame.
• Muzička radionica – naš najuspješniji odsjek – program za djecu od 3 do 6 godina.
• Muzička mozgaonica – odličan i dinamičan novi program namijenjen djeci od 7 do 9 godina.
• Škola baleta – također program za djecu od 3 do 6 godina. Ponosni smo jer ove godine imamo i prvog baletana, pored naših preslatkih balerinica.
• Odsjeci za djecu od 7 + godina su: Škola pjevanja, Škola glume, Škola baleta, Škola modernog plesa, Škola muzičkog teatra, Škola klavira, Škola gitare, Škola flaute, Škola harmonike, Škola violine, Škola violončela i Škola čitanja – naš novi odsjek namijenjen djeci koja žele biti dobri čitatelji i oni koji će, uz pravilno i brzo čitanje, imati priliku sinkronizirati crtane filmove u našem studiju.

Zašto je glazba dobra za djecu?

Marija: Teško je dati kratak odgovor na ovo pitanje.
Pored razvoja muzičkih sposobnosti koje su za djecu veoma bitne po pitanju izgradnje samopouzdanja i razvoja socijalnih vještina, muzika u svakom dijelu djetetovog života donosi određene benefite.
Kod beba muzikom stvaramo poticajno okruženje i potičemo razvoj senzomotorike kao i cjelokupan psihomotorički razvoj. Potičući mame da uče i pjevaju djeci pjesmice, jačamo odnos mame i bebe, a mame se pjevanjem uspješno rješavaju stresa. Bebe će nas voljeti zbog toga! :)

Kod najmlađe djece uz pomoć muzike i muzičkih igara lakše postižemo napredak na polju socijalnih vještina i trajanju koncentracije, a posebno na polju razvoja muzičkih sposobnosti koje se spontano i najlakše razvijaju u dobu kad dijete razvija govor. Kod najmlađih je posebno bitan ritam kao temelj različitih aktivnosti u kasnijoj dobi. Djeca vole muziku, spontano pjevaju, sviraju i plešu, a kad nešto vole onda se trude i surađuju. Muzika je za predškolce snažno odgojno sredstvo. Nakon muzičkih radionica djeca budu spremnija za redovnu, ali i za muzičku školu.

Sviranje muzičkog instrumenta je dugačak put koji dijete prolazi učeći pri tome da se ne dostižu svi ciljevi preko noći.
Da bi dijete naučilo svirati najprije treba naučiti čitati note. Nakon toga, treba poboljšati sitnu motoriku kako bi bilo u stanju kontrolirano pomjerati prstiće pronalazeći pročitane note na instrumentu. Ako uz čitanje nota i sviranje dijete još i zapjeva – to zahtjeva veliku koncentraciju jer se istovremeno aktiviraju svi glavni centri u mozgu. Ta koncentracija s vremenom postaje jača i duža, dijete se uči strpljenju, a rezultat koji dobije nakon predanog vježbanja donosi mu zadovoljstvo i motiv za dalji rad. Koncentracija koja se razvija sviranjem vrlo je korisna i na svim drugim poljima.
Muziciranje razvija cijeli niz vještina, a samim tim potpomaže i ostale sposobnosti. Postoje mnoge znanstvene studije na temu pozitivnog utjecaja muzike na razvoj djeteta. Kažu da su muzičari, između ostalog, često odlični u matematici i čitanju! :)

Teško je odoljeti šarenilu boja i detalja u školi. Što vam je bila inspiracija za uređenje?

Đorđe: Prvenstvena inspiracija bila su nam djeca. Svaki detalj u Basics školi, bio on prikazan kroz dizajn ili sadržaj, posvećen je djeci. Zato djeca neizmjerno vole Basics školu i u njoj se osjećaju slobodno, ispunjeno i kao da su doma. Ne trebate provesti mnogo vremena kod nas da bi se uvjerili u to. :)

Kakvi su prvi komentari klinaca nakon prvog sata, mjesec dana i godine dana učenja u vašoj školi?

Marija: Kad su najmlađi u pitanju, neka djeca se već nakon prvog sata ponašaju kao da su oduvijek tu, dok drugima ipak treba malo više vremena da se opuste.
Nakon mjesec dana obično svi počnu uživati, a nakon godinu se istinski zavolimo. :)
Starija djeca nakon prvog sata obično budu šutljiva, a nakon mjesec dana uvidimo koliko su veseli i otvoreni. Nakon godinu već postanu dio nas – bejzikovaca! :)

Kako možemo najbolje procijeniti jesu li naši najmlađi za glazbene programe ili sate glume i plesa koji se organiziraju u vašoj školi?

Marija: Programi za najmlađe pored muzičkih, sadrže i elemente glume i plesa. Nakon završene pripremne nastave, nastavnik /ca obično daje prijedlog kojim usmjerava dijete za daljnje muzičko obrazovanje.
Ako djeca nisu pohađala pripremnu nastavu, ako se ne mogu odlučiti ili još nisu spremna za instrumentalne odsjeke, mogu se upisati na Muzičku mozgaonicu. Tu upoznaju sve naše nastavnike/ce i nakon završenog programa u stanju su da sami izaberu neki instrument, školu pjevanja ili školu muzičkog teatra u kojoj glume, pjevaju i plešu.

I za kraj, recite nam više o tome kako se djeca mogu prijaviti na neki od odsjeka za ovu godinu?
Spomenuli ste nam i da imate probne časove, što će vjerujem biti odličan motiv za isprobavanje svojih vještina na nekom od odsjeka brojnim neodlučnim klincima.

U Basics školi svoj potencijal mogu podstaći sva djeca koja vole muziku, teatar i umjetnost, pa čak i ona malo neodlučnija. :)
Za to su dobri probni časovi koje praktikujemo pri upisu. Prvi korak ka upisu je rezervacija mjesta na jednom od 16 odsjeka koje trenutno nudimo. Rezervacija se vrši popunjavanjem upisnog lista na našem sajtu. Nakon toga stupamo u kontakt sa roditeljima kandidata/ica i zakazujemo sastanak u školi. Sa djecom razgovaramo o željama i potrebama, testiramo njihovu muzikalnost te u dogovoru sa roditeljima svako dijete usmjeravamo na odsjek za koji smatramo da će mu u tom trenutku pružiti najviše.

Dalje je sve čista ljubav! ❤

 

Tema koja jednako izaziva nježnost i paniku kod roditelja jeste prva kašica. Roditelji tada prelistaju bezbroj foruma, pitaju prijatelje i čekaju „znak“ da je dijete spremno, ali kako zapravo znati kada je pravi trenutak?

Da li su to prvi zubići, kada dijete sjedi samostalno, kada pokazuje interes za hranu ili jednostavno… instinkt?
 

Upravo o tim dilemama, ali i o tome kako zdrave prehrambene navike počinju od prve kašike, razgovarali smo s Magdalinom Janković, magistricom farmacije i sertifikovanom savjetnicom za dojenje i ishranu beba i djece.
 

Magdalina Janković, mr. ph. i savjetnica za dojenje i ishranu i Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala

Kroz svoj rad svakodnevno pomaže roditeljima da razumiju proces dohrane… bez pritiska, stresa i osjećaja da moraju znati sve odmah. A kako su i Magdalina i Lino posvećeni istoj misiji, edukaciji roditelja i stvaranju zdravih prehrambenih navika od najranijih dana, bilo je sasvim prirodno da se te dvije jake, edukativne strane susretnu u jednoj priči.

Upravo zato smo ih povezali kroz razgovor koji otvara najvažnija pitanja o prvim zalogajima, dilemama i zabludama koje prate svaku porodicu.
 

„Spremno za dohranu“ ne znači isto za svaku bebu

Prvo pitanje koje smo postavili Magdalini bilo je ono koje stvara najviše stresa za svaku mamu i tatu, a to je kada počinje period dohrane i kako prepoznati da je njihova beba spremna za prve zalogaje.

Magdalina, šta zapravo znači “spremno za dohranu” i zašto to nije isto za svaku bebu?

Magdalina: Spremno za početak nemliječne ishrane kod beba podrazumijeva pravilan motorni razvoj: da su vrat i trup čvrsti, odnosno da beba u sjedećem položaju može stabilno da sjedi kraći period. To podrazumijeva i da je razvila koordinaciju oko-ruka, što znači da može istraživati teksturu i ukuse hrane. 

Magdalina navodi da ono što često stvara zabunu jesu zubići jer se pogrešno misli da su neophodni za početak dohrane. “Nisu”, kaže. “Ali su prethodni znaci važni.” Dohrana, objašnjava, nije utrka, već prilagođavanje bebinom tempu, uz pažljivo slušanje njenih znakova.
 

Majčino mlijeko ostaje temelj, a kašice su nova avantura

Kada krene dohrana, mnogi roditelji se pitaju da li treba prestati s dojenjem. Magdalina odmah razbija tu dilemu.

Može li beba iznad šest mjeseci istovremeno i dojiti i jesti kašu?

Magdalina: Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje dojenje do navršene druge godine života ili dok god to mami i bebi odgovara. U prvih godinu dana majčino mlijeko je glavna hrana, a nemliječna ishrana, poput kašica, služi kao dopuna, dakle, dohrana.
 

Nedoumica broj 1.

Šta ako beba još ne sjedi sama, čekati ili krenuti sa manjim količinama?

Magdalina: Počinje se tek kada beba pokaže znakove spremnosti. Samostalno posjedanje se obično očekuje između devetog i desetog mjeseca, pa je najbolje savjetovati se s pedijatrom i fizijatrom o tome da li bebu treba postavljati u sjedeći položaj samo tokom obroka ili koristiti alternativne položaje – npr. držati bebu u krilu u turskom sjedu, bez direktnog oslonca ispod guze.

Svaka beba ima svoj tempo, a svaka porodica svoj način. Važno je samo da hrana nikada ne postane pritisak, već prostor povjerenja.

 

Prva kašica: koju odabrati?

Naravno, pitali smo Magdalinu ono što zanima roditelje, a to je koja je idealna prva kašica i utiče li slatko na kasnije navike?

Magdalina: Ne postoji univerzalni odgovor, ali je preporuka da to budu sezonske, domaće namirnice. Ako se koriste gotove kašice poput Lino, važno je da imaju BIO oznaku što znači da je najmanje 95% sastojaka iz ekološkog uzgoja, pod kontrolom i sertifikatom evropskih tijela.

Majčino mlijeko je slatkastog ukusa, pa bebe prirodno vole slatko. Zbog toga je pametno prvo uvoditi neutralnije ukuse, a tek kasnije one slađe jer će ih beba svakako prihvatiti. Lino kašice, namijenjene od najranijeg uzrasta, mogu se davati bebama i one uživaju u njihovim blagim, prirodnim ukusima.
 

Šta znači BIO oznaka?

Kada na ambalaži vidite BIO oznaku, to je potvrda da proizvod ispunjava stroge standarde Evropske unije o ekološkoj proizvodnji i održivoj poljoprivredi, regulisane Uredbom (EU) 2018/848. U praksi, to znači da BIO proizvodi poput Lino Frutolino BIO poucheva sadrže najmanje 95% ekoloških sastojaka, bez GMO-a, sintetičkih pesticida i hemijskih gnojiva. 

Iza te oznake stoji EU ekološki logotip, zelena lista sa zvjezdicama i redovne kontrole od strane ovlaštenih tijela koje potvrđuju kvalitet i sigurnost svakog sastojka.
 

Kad kašice olakšaju svakodnevicu

Kada dohrana postane dio svakodnevne rutine, roditelji brzo shvate koliko praktična rješenja znače. Kašice u staklenkama, ali i pouch vrećice koje stanu u svaku torbu, često spašavaju trenutke kad obrok mora biti brz, siguran i bez stresa. Zato nas je zanimalo…

Koja je najveća zabluda o gotovim dječjim proizvodima poput kašica i poucheva?

Magdalina: Najčešća zabluda je da su gotovi proizvodi puni šećera, boja i konzervansa, te da nisu adekvatni obroci. Iako domaća priprema ima prednost, ponekad su gotove kašice praktično i sigurno rješenje, posebno u pokretu. Lino proizvodi sadrže čisto voće bez dodataka šećera, vještačkih zaslađivača i konzervansa pa mogu biti dobar obrok ili užina, naročito za starije mališane.
 

Odmah smo i pitali Magdalinu šta uraditi u onoj situaciji poznatoj svim roditeljima kada beba jednostavno ne pojede sve.

Magdalina: Za djecu do godinu dana obrok ne bi trebao stajati duže od dva sata na sobnoj temperaturi. Ne znači da će se pokvariti, ali se time smanjuje rizik od stomačnih tegoba. Ako beba ne pojede sve, roditelji ili starija braća i sestre mogu završiti obrok.

Kad prestanemo brojati zalogaje, počinjemo uživati    
 

Za kraj, zamolili smo Magdalinu da izdvoji jedno pravilo koje bi, po njenom mišljenju, svaki roditelj trebao znati kada je riječ o ishrani beba.

Magdalina: Roditelji bi trebali biti opušteniji kada je riječ o uvođenju nemliječne hrane, uz poštovanje osnovnih pravila i normi. Nema potrebe za pretjeranim tablicama i kuhanjem posebnih jela. Najvažnije pravilo: alergene treba uvoditi ranije, između šestog i dvanaestog mjeseca bebinog života.
 

Ovaj razgovor pokazao je da dohrana nije faza u kojoj roditelji polažu ispit, nego prilika da zajedno rastu s bebom. Svaka kašika donosi nešto novo… iskustvo, strpljenje, povjerenje, pokoju mrljicu. Upravo na toj ideji raste i Lino: kao mali podsjetnik da su zdravi počeci najljepši kad su jednostavni.
 

 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Podravka BiH

Bonjour.ba produkcija  
Voditeljica projekta: Semra Manjura  
Asistentica projekta: Inka Šehić  
Voditeljica: Emina Smaka  
Autorica članka: Ilda Lihić-Isović  
Foto i video: Marko Jovančić