TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 4.5.2019.
Prvi ponedjeljak u petom mjesecu rezerviran je za otvorenje izložbe i bal koji predstavlja jedan od najvažnijih društvenih događaja na Manhattanu – Met galu. Održava se u Metropolitan muzeju u New Yoku. Sama izložba donosi modnu retrospektivu na određena poglavlja, dizajnere ili određene stilove u modi, slaveći modnu baštinu kroz 30 000 različitih odjevnih komada iz cijelog svijeta. Met gala je ujedno i donatorska večer i sav prikupljeni novac se ulaže u daljnji rad i djelovanje muzeja.
Djelić 'Heavenly Bodies: Fashion and the Catholic Imagination' izložbe održane 2018. godine
Dokumentarac 'The First Monday in May' najbolje prikazuje vrijeme, strast i snagu koja se krije iza cijelog eventa, u kojem glavnu ulogu ima Anna Wintour, urednica američkog Vogue magazina. Anna ne samo da bira listu osoba koje će biti pozvane na event (dakle, nije dovoljno da ste spremni platiti ulaznicu koja ove godine prema pisanjima medija košta oko 45 000 američkih dolara), nego i bira većinu kombinacija koje će poznata lica birati za crveni tepih otvorenje izložbe.
Anna Wintour
Anna ima stroge kriterije kada je u pitanju odabir jelovnika, korištenje društvenih mreža, ali i raspored sjedenja. „Cijela poanta Met gale leži u upoznavanju novih ljudi i pokazivanju zainteresiranosti za ono što drugi rade. Koja je svrha da dođeš na događanje na kojem ćeš se isključivo družiti sa svojim suprugom?“ – komentirala je Sylvana Ward Durett, jedna od Vogue suradnica. Kako je sve počelo i što danas MET galu čini posebnom, odgovaramo kroz četiri najčešće postavljena pitanja o ovom događaju.
Kada je održan prvi Met gala bal?
Met gala bal prvi put je održan 1948. godine. Modna urednica Eleanor Lamber pokrenula je tradiciju gala večere u Met muzeju za koju je ulaznica koštala pedeset dolara. Diana Vreeland je u sedamdesetima događaju dala dodatnu glamuroznu notu uz A-listu celebritya na eventu, a Anna je svoje prste u cijelu priču umiješala 1995. godine. Tada je i započela važna suradnja Vogue magazina i Metropolitan muzeja.
Djelić 'Manus x Machina: Fashion in an Age of Technology' izložbe održane 2016. godine
Što je tema ovogodišnjeg Met gala bala?
Ove godine tema Met gala bala je „Camp: Notes on Fashion“, a bit će održan 6.5.
Tema je proizašla iz eseja Susan Sontag, koji nosi sličan naziv – „Notes on Camp", u kojem Susan ističe 'ljubav prema neprirodnom: umjetnom i pretjerivanju.' Andrew Bolton, kustos izložbe je sam korijen riječi 'camp' pronašao u francuskom izrazu 'camper' koji zapravo znači zauzeti ekstravagantnu pozu. U skladu s tim, kao dio izložbe bit će prikazane hrabre, odvažne i upečatljive kreacije Jean Paula Gaultiera, Johna Galliana, Virgila Abloha, Marca Jacobsa, Jeremya Scotta, Richarda Quinna…
Tko su gosti Met gala bala?
Svake godine samo pomno odabrana imena iz svijeta mode, filma i glazbe dobivaju mogućnost biti dio iste. Anna sudjeluje u odobravanju svakog imena s liste uzvanika. Modna urednica koja ima veliki utjecaj u medijima i koja je sudjelovala u razvoju karijera brojnih modnih djelatnika, kroz event potiče na umrežavanje, ali i daje dodatnu važnost pojedinim imenima.
Sarah Jessica Parker u Gilles kreaciji na Met gala balu 2013. godine
Met Gala crveni tepih uvijek započinje malo prije sedam sati navečer. Unaprijed je dogovoren i uređen raspored dolaska poznatih imena na crveni tepih, a inspirirani temom izložbe, poznate dame i muškarci biraju dizajnerske kreacije koje će stilski odgovoriti na temu zabave.
Pojedine dame poput Sarah Jessice Parker, zajedno s timom stručnjaka mjesecima prije bala detaljno istražuju temu i u suradnji s dizajnerima osmišljavaju kreaciju koja će u potpunosti odgovoriti na zadatak.
Nerijetko to dovodi do scenarija u kojem određeni dizajneri kreiraju kreacije specijalno za Met gala bal, pokazujući talent i znanje kroz igru s materijalima, bojama i dodacima. A sve to, kako bi uistinu odali počast vremenu, modnom stilu ili dizajneru u čiju se čast i organizira izložba. Te kreacije savršen su primjer kako to izgleda kada se spoje modni pravci koji su obilježili modnu povijest i vještina i kreativnost dizajnera današnjice.
Post koji je SJP podjelila nakon Met gala izložbe 2016.godine na temu 'Manus x Machina: Fashion in an Age of Technology'
I baš kao što se na dodjeli Oscara uz info o dobitniku zlatnog kipića usmjerava pažnja na red carpet izdanja, na jednom od najvažnijih modnih događanja svi žele znati tko je dobio pozivnicu, čiji dizajn nosi, je li uspješno odgovorio na dress code zabave, što će modna kritika reći na njihov odabir i tko su nove muze omiljenih nam dizajnera. Uz to, velik je pritisak na modnim dizajnerima i draguljarskim kućama, koje na ovom eventu mogu dobiti jak PR. Ili potpuno suprotan učinak, ako se dama ili muškarac koji su odjenuli nađu na listi najgore odjevenih gostiju Met gale.
Blake Lively u Versace kreaciji na Met gala balu 2018. godine
Tko su organizatori Met gala bala?
Uz Annu i Met muzej, svake godine, još par imena iz svijeta mode sudjeluje u organizaciji izložbe i svečane zabave. Ove godine, Anni se u ulozi domaćina pridružuju Serena Williams, Lady Gaga i Alessandro Michele (kreativni dizajner u Gucciju), koji je i glavni sponzor ovogodišnje izložbe koja će se moći pogledati od 6.5. - 8.9. 2019.
Na kraju, jedva čekamo ponedjeljak i pripremu još jednog detaljnog BONJOUR.reporta s crvenog tepiha ovogodišnjeg Met gala bala, ali i zaviriti u backstage modne izložbe koja slavi posebnost. #staytuned.
TEKST: Lamija Muratagić
Dizajnerski osvrt je Bonjour format u kojem revije ne čitamo samo kroz prvi vizuelni utisak, već kroz pogled ljudi koji svakodnevno rade s formom, konstrukcijom, materijalom, tijelom i idejom. Nakon prvog osvrta na Schiaparelli, ovaj put ulazimo u svijet u kojem moda sve rjeđe ostaje samo moda.
Naš sagovornik je Marko Feher, bh. dizajner čiji rad od početka nosi snažan autorski rukopis, preciznu konstrukciju i stalnu potrebu da odjeća govori više od sezonskog trenda. Za Bonjour je napisao dubinski osvrt na novu couture kolekciju Iris van Herpen, Sonic Starquakes, i otvorio pitanje koje je možda važnije od samog prvog dojma.
Šta se dogodi kada fotografija ne može pokazati sve ono što jedan couture komad zapravo jeste?
Marko Feher, bh. modni dizajner
U nastavku donosimo autorski osvrt Marka Fehera na novu couture kolekciju Iris van Herpen. Njegov tekst ne pokušava biti distancirana analiza, već iskren dizajnerski pogled na rad autorice od koje se uvijek očekuje ono nemoguće.
Kao dizajneru, uvijek mi je teško biti potpuno objektivan kada komentarišem tuđi rad. Često uhvatim sebe kako bih nečiju estetiku volio usmjeriti u drugom pravcu. Ne zato što mislim da je pogrešna, već zato što bih je lično volio vidjeti drugačije, onako kako je moj senzibilitet doživljava.
Zato se uvijek ograđujem kada govorim o estetici. Ona je stvar ličnog ukusa, osjećaja i unutrašnjeg ritma. O njoj je često gotovo besmisleno raspravljati kao o apsolutnoj kategoriji. Ono o čemu možemo govoriti objektivnije jesu tehnička izvedba, kvalitet materijala, nivo zanatstva, inovativnost i doprinos modi kao disciplini.
A kada govorimo o tim segmentima, Iris van Herpen je već godinama u samom vrhu.
Ponekad imam osjećaj da ljudi u Bosni i Hercegovini, ali i u cijeloj regiji, nisu dovoljno svjesni koliko je Iris van Herpen važna za savremenu modu. Njeno ime možda nije toliko poznato široj publici kao neka druga luksuzna modna imena, ali njen uticaj na modnu industriju je ogroman.
Mnoge tehnologije, pristupe i istraživanja koje danas viđamo kod drugih autora, Iris je počela razvijati godinama ranije. Njena vrijednost ne leži samo u spektakularnim revijama, već u činjenici da je promijenila način na koji moda razmišlja o materijalu, tehnologiji i samoj konstrukciji odjeće.
Pratim njen rad još od samih početaka. Od studija na ArtEZ-u, preko stažiranja kod Alexandera McQueena i Claudy Jongstra, do osnivanja vlastitog brenda 2007. godine. Posebno me fascinirao trenutak kada je počela ozbiljno istraživati 3D print u modi, mnogo prije nego što je to postalo trend, pa čak i realna mogućnost.
Taj spoj tehnologije, ručnog rada i couture zanata za mene je bio revolucionaran. Kasnije su uslijedili ulazak u parišku Haute Couture federaciju, kultna saradnja s Björk, od omota albuma do kostima za turneju, brojne saradnje s umjetnicima i sve ono što je danas čini jednim od najuticajnijih imena savremene mode.
Moram priznati i jednu svoju želju. Nakon preranog odlaska Leeja Alexandera McQueena, a kasnije i odlaska Sarah Burton sa čela kuće Alexander McQueen, priželjkivao sam da upravo Iris preuzme kreativno vodstvo brenda. Vjerovao sam da bi neko poput nje mogao odvesti kuću u potpuno novom, hrabrom i nepredvidivom smjeru, bez pokušaja da imitira ono što je McQueen već bio.
A upravo to je za mene McQueen. Novo, hrabro i nepredvidivo.
No, vratimo se na novu couture kolekciju Sonic Starquakes.
Prvi utisak je ono što od Iris očekujemo. Izrada je impresivna, konstrukcije su fascinantne, a tema je prevedena u odjeću na način koji danas rijetko ko uspijeva postići. U mnogim siluetama gotovo fizički osjećate bestežinsko stanje. Materijali lebde, forme pulsiraju i djeluju kao da pripadaju nekom drugom sistemu gravitacije.
To je sposobnost koju Iris posjeduje gotovo bolje od bilo koga drugog.
Međutim, gledajući ovu kolekciju, nedostajalo mi je ono prvo, iskreno oduševljenje. Kao da je nešto izmaklo. Kao da sam pojedine stvari već vidio od Iris. Naravno, svaki veliki dizajner razvija vlastiti vizuelni jezik. Prirodno je da se autor vraća vlastitim referencama i gradi prepoznatljivu estetiku. To nije mana. Naprotiv, upravo je to ono što modne autore razlikuje od proizvođača trendova.
Ali od Iris uvijek očekujem nešto više.
U kolekciji su dva trenutka koja su me potpuno osvojila. Crveni couture komad ostavio me bez daha. Tu sam ponovo vidio onu Iris koja pomjera granice i zbog koje godinama s nestrpljenjem čekam svaku novu reviju. Jednako snažan utisak ostavio je i crno-zlatni look, koji nosi dozu hrabrosti i neizvjesnosti koju kod nje najviše volim.
Iris van Herpen, AW26, Nebula
Ostatak kolekcije, koliko god bio tehnički briljantan, nije u meni odmah probudio uzbuđenje koje sam očekivao. Divio sam se izradi, ali nisam osjetio ono iznenađenje koje me nekada tjeralo da nakon Irisine revije satima analiziram svaki kadar.
Možda je upravo to najveći kompliment koji joj mogu dati.
Od većine dizajnera očekujem dobru kolekciju.
Od Iris van Herpen očekujem da redefiniše granice mode.
I dok pišem ovaj osvrt, upravo kada dolazim do tog zaključka, gledajući kolekciju kroz fotografije na modnim portalima, nailazim na Irisinu Instagram objavu u kojoj detaljno objašnjava jedan od outfita koji je nazvala The Helix Nebula.
I u tom trenutku zastanem.
Shvatim da možda sudim prebrzo. Odlučim da ne prepravljam tekst koji sam već napisao, nego da ga ostavim upravo ovakvim, jer je to najbolji dokaz koliko je često suština jednog komada potpuno nevidljiva na jednoj fotografiji.
The Helix Nebula nije couture haljina. Ona je mnogo više od toga. Spaja energiju plazme s elektromagnetnim poljem ljudskog tijela. Dvije ručno puhane staklene forme ispunjene plazmom, materijom od koje su sačinjene zvijezde, reaguju na dodir osobe koja nosi haljinu. Tijelo postaje provodnik, ulazi u interakciju s plazmom i na trenutak postaje dio njenog elektromagnetnog sistema.
To više nije samo odjeća.
Zapravo, to uopšte nije samo odjeća.
To je dijalog između čovjeka, nauke i mode.
Upravo u takvim trenucima shvatite zašto je Iris van Herpen posebna. Ona ne dizajnira samo siluete. Ona dizajnira ideje, istraživanja i iskustva. Nekada je potrebno znati priču iza komada da biste u potpunosti razumjeli njegovu vrijednost.
I upravo tada The Helix Nebula postaje moj prvi istinski trenutak zaustavljanja u ovoj kolekciji.
Ali priča tu ne staje.
Dok još razmišljam o The Helix Nebula, Iris objavljuje još jedan komad koji me ponovo natjera da zastanem. Fractal Universe.
Na prvi pogled vidite svijetleću haljinu s printom munje. Tek kada pročitate proces njenog nastanka, shvatite koliko je daleko Iris otišla. Haljina je prethodno bila izložena u akceleratoru čestica, a zatim kriogeno očuvana. Tokom njenog prirodnog pražnjenja, električna energija sama je iscrtavala tragove po površini materijala.
Iris van Herpen, AW26, Fractal Universe
Završne detalje nije oblikovala ljudska ruka.
Oblikovala ih je munja.
To je još jedan podsjetnik zašto Iris nikada nisam doživljavao kao dizajnericu koja stvara odjeću da bi bila poželjna širokim masama. Ona je mnogo više od toga. Ona inspiriše modne dizajnere. Inspiriše umjetnike. Inspiriše arhitekte. Inspiriše naučnike.
Na neki način, ona je inspiracija samim inspiracijama.
Zbog toga su moja očekivanja prema njoj vjerovatno nepravedno visoka.
Iris van Herpen je za mene među pet najkreativnijih modnih dizajnera. Upravo zato od nje uvijek očekujem ono nemoguće, još jedan trenutak zbog kojeg će cijeli modni svijet zastati i pomisliti da ovo nikada ranije nije vidio.
Možda je to potpuno nepravedno očekivanje. Jer kada bi Iris danas odlučila da se povuče i više nikada ne predstavi nijednu kolekciju, njen doprinos modi već je toliko veliki da bi njeno ime zauvijek ostalo upisano u historiju kao jedno od onih koje su promijenila način na koji razmišljamo o modi.
Hvala ti, Iris.
Pišući ovaj tekst, došao sam do zaključka koji će mi, vjerujem, ostati kao lekcija. Fotografije nisu dovoljne. Kroz jednu fotografiju publika može vidjeti siluetu, boju i formu, ali vrlo rijetko može razumjeti proces, istraživanje i ideju koja je dovela do nastanka jednog komada.
Iris me još jednom podsjetila da suština mode često nije ono što vidimo, nego ono što se krije iza onoga što vidimo.
Iako sam neko ko nikada nije volio biti ispred kamere, ko ne voli snimati sebe niti stvarati velike količine sadržaja za društvene mreže, danas sam shvatio koliko je važno ljudima približiti proces, a ne samo rezultat.
Jer ponekad upravo taj put nosi najveću vrijednost.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @irisvanherpen / @markofeher
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
