TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 4.5.2019.
Prvi ponedjeljak u petom mjesecu rezerviran je za otvorenje izložbe i bal koji predstavlja jedan od najvažnijih društvenih događaja na Manhattanu – Met galu. Održava se u Metropolitan muzeju u New Yoku. Sama izložba donosi modnu retrospektivu na određena poglavlja, dizajnere ili određene stilove u modi, slaveći modnu baštinu kroz 30 000 različitih odjevnih komada iz cijelog svijeta. Met gala je ujedno i donatorska večer i sav prikupljeni novac se ulaže u daljnji rad i djelovanje muzeja.
Djelić 'Heavenly Bodies: Fashion and the Catholic Imagination' izložbe održane 2018. godine
Dokumentarac 'The First Monday in May' najbolje prikazuje vrijeme, strast i snagu koja se krije iza cijelog eventa, u kojem glavnu ulogu ima Anna Wintour, urednica američkog Vogue magazina. Anna ne samo da bira listu osoba koje će biti pozvane na event (dakle, nije dovoljno da ste spremni platiti ulaznicu koja ove godine prema pisanjima medija košta oko 45 000 američkih dolara), nego i bira većinu kombinacija koje će poznata lica birati za crveni tepih otvorenje izložbe.
Anna Wintour
Anna ima stroge kriterije kada je u pitanju odabir jelovnika, korištenje društvenih mreža, ali i raspored sjedenja. „Cijela poanta Met gale leži u upoznavanju novih ljudi i pokazivanju zainteresiranosti za ono što drugi rade. Koja je svrha da dođeš na događanje na kojem ćeš se isključivo družiti sa svojim suprugom?“ – komentirala je Sylvana Ward Durett, jedna od Vogue suradnica. Kako je sve počelo i što danas MET galu čini posebnom, odgovaramo kroz četiri najčešće postavljena pitanja o ovom događaju.
Kada je održan prvi Met gala bal?
Met gala bal prvi put je održan 1948. godine. Modna urednica Eleanor Lamber pokrenula je tradiciju gala večere u Met muzeju za koju je ulaznica koštala pedeset dolara. Diana Vreeland je u sedamdesetima događaju dala dodatnu glamuroznu notu uz A-listu celebritya na eventu, a Anna je svoje prste u cijelu priču umiješala 1995. godine. Tada je i započela važna suradnja Vogue magazina i Metropolitan muzeja.
Djelić 'Manus x Machina: Fashion in an Age of Technology' izložbe održane 2016. godine
Što je tema ovogodišnjeg Met gala bala?
Ove godine tema Met gala bala je „Camp: Notes on Fashion“, a bit će održan 6.5.
Tema je proizašla iz eseja Susan Sontag, koji nosi sličan naziv – „Notes on Camp", u kojem Susan ističe 'ljubav prema neprirodnom: umjetnom i pretjerivanju.' Andrew Bolton, kustos izložbe je sam korijen riječi 'camp' pronašao u francuskom izrazu 'camper' koji zapravo znači zauzeti ekstravagantnu pozu. U skladu s tim, kao dio izložbe bit će prikazane hrabre, odvažne i upečatljive kreacije Jean Paula Gaultiera, Johna Galliana, Virgila Abloha, Marca Jacobsa, Jeremya Scotta, Richarda Quinna…
Tko su gosti Met gala bala?
Svake godine samo pomno odabrana imena iz svijeta mode, filma i glazbe dobivaju mogućnost biti dio iste. Anna sudjeluje u odobravanju svakog imena s liste uzvanika. Modna urednica koja ima veliki utjecaj u medijima i koja je sudjelovala u razvoju karijera brojnih modnih djelatnika, kroz event potiče na umrežavanje, ali i daje dodatnu važnost pojedinim imenima.
Sarah Jessica Parker u Gilles kreaciji na Met gala balu 2013. godine
Met Gala crveni tepih uvijek započinje malo prije sedam sati navečer. Unaprijed je dogovoren i uređen raspored dolaska poznatih imena na crveni tepih, a inspirirani temom izložbe, poznate dame i muškarci biraju dizajnerske kreacije koje će stilski odgovoriti na temu zabave.
Pojedine dame poput Sarah Jessice Parker, zajedno s timom stručnjaka mjesecima prije bala detaljno istražuju temu i u suradnji s dizajnerima osmišljavaju kreaciju koja će u potpunosti odgovoriti na zadatak.
Nerijetko to dovodi do scenarija u kojem određeni dizajneri kreiraju kreacije specijalno za Met gala bal, pokazujući talent i znanje kroz igru s materijalima, bojama i dodacima. A sve to, kako bi uistinu odali počast vremenu, modnom stilu ili dizajneru u čiju se čast i organizira izložba. Te kreacije savršen su primjer kako to izgleda kada se spoje modni pravci koji su obilježili modnu povijest i vještina i kreativnost dizajnera današnjice.
Post koji je SJP podjelila nakon Met gala izložbe 2016.godine na temu 'Manus x Machina: Fashion in an Age of Technology'
I baš kao što se na dodjeli Oscara uz info o dobitniku zlatnog kipića usmjerava pažnja na red carpet izdanja, na jednom od najvažnijih modnih događanja svi žele znati tko je dobio pozivnicu, čiji dizajn nosi, je li uspješno odgovorio na dress code zabave, što će modna kritika reći na njihov odabir i tko su nove muze omiljenih nam dizajnera. Uz to, velik je pritisak na modnim dizajnerima i draguljarskim kućama, koje na ovom eventu mogu dobiti jak PR. Ili potpuno suprotan učinak, ako se dama ili muškarac koji su odjenuli nađu na listi najgore odjevenih gostiju Met gale.
Blake Lively u Versace kreaciji na Met gala balu 2018. godine
Tko su organizatori Met gala bala?
Uz Annu i Met muzej, svake godine, još par imena iz svijeta mode sudjeluje u organizaciji izložbe i svečane zabave. Ove godine, Anni se u ulozi domaćina pridružuju Serena Williams, Lady Gaga i Alessandro Michele (kreativni dizajner u Gucciju), koji je i glavni sponzor ovogodišnje izložbe koja će se moći pogledati od 6.5. - 8.9. 2019.
Na kraju, jedva čekamo ponedjeljak i pripremu još jednog detaljnog BONJOUR.reporta s crvenog tepiha ovogodišnjeg Met gala bala, ali i zaviriti u backstage modne izložbe koja slavi posebnost. #staytuned.
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
