Svi smo ranije ili kasnije bili upoznati sa izazovima koje život povremeno stavlja pred nas u našim svakodnevnim iskustvima.

U bilo kojem segmentu našeg života mogli smo osjetiti stres, tjeskobu, kao i strah i nesigurnost. Također, sve je teže ostati imun na događaje koji nas okružuju, zbog čega se istovremeno javlja i osjećaj empatije, ali i gorljiva želja da utječemo da se neke stvari počnu mijenjati.

 

Ponekad osjećaji mogu postati prejak teret samo za jednu osobu. Upravo je u tom trenutku potrebno prepoznati da, iako puno toga možemo sami, to ne znači da trebamo sami. Čak je jednom prilikom i Greta Thunberg istaknula: „Poznajem toliko ljudi koji se osjećaju beznadno i pitaju me: 'Što da radim?' A ja kažem: 'Djeluj. Učini nešto.'“.

U svjetlu želje da razumijemo kako se osjećamo, savjete možemo potražiti i kod stručne osobe kao što je psiholog. Postoji nekoliko faktora koji nam mogu otkriti je li vrijeme da posjetimo psihologa. To mogu biti iskustva koja smo prošli, stalni nemir i stres, ali i fobije, nezdrave navike ili odnosi sa obitelji i prijateljima koje želimo popraviti.

 

Upravo zato smo u nastavku izdvojili 3 razloga zašto je važno svoje osjećaje podijeliti sa psihologom i kako nam on ili ona mogu pomoći da se osjećamo sigurnije i s vremenom, bolje.

 

Iznošenje osjećaja nam može dati mir
 

Brojnim emocijama možemo dati predznak 'neugodne' emocije. Pa se tako ponekad teško nosimo sa osjećajem ljutnje, bespomoćnosti, nepravde, tuge, ali i zanemarenosti i neshvaćanja i imamo potrebu te (i mnoge druge) osjećaje skrivati duboko u sebi.

 

Zadržavanje osjećaja za sebe u nama stvara emocionalni teret koji nekad tako vješto skrivamo ispod krinke mirne i sretne osobe. No, taj teret će, htjeli mi to ili ne, izaći na vidjelo u momentima u kojima se najmanje nadamo.

Svaka od ovih emocija ima svoj izvor, ali i zdrav način kako se nositi sa njom. Pomoć u prepoznavanju emocija, njihovog prihvaćanja, ali i pronalaska načina kako se nositi sa njima jedna je od najvažnijih uloga psihologa. Ako niste sigurni kako bi izgledala vaša prva posjeta psihologu, ovdje smo razgovarali sa djevojkom iz Mostara koja je s nama podijelila svoje iskustvo.  

 

Kad dobro prepoznajete svoje emocije, komunikacija s drugima je bolja
 

Osoba koja dobro poznaje sebe i prepoznaje izvor svojih osjećaja, zna kako komunicirati svoje granice, radi na onome što želi, ali i razvija kvalitetno rješavanje konflikta.

S druge strane, osoba koja nije toliko u dodiru sa svojim emocijama, pokušat će ih izbjegavati. Tako će svaki manji ili veći problem s kojim se ne zna nositi stavljati ispod tepiha i oni će se gomilati. Sve to za osobu pritom stvara dodatan osjećaj bespomoćnosti.

 

Ovakva situacija se može rješavati laganim raspetljavanjem emocija sa psihologom koji će nam pokazati kako se nositi sa izazovima na asertivan način. Kroz razgovor i konkretne primjere prepoznat ćemo sebe i odgovore na brojna pitanja koja imamo.

 

Razgovor sa psihologom pomaže i u stvaranju boljeg odnosa sa drugim ljudima
 

Kad se naslonimo na savjete iznad, unutarnji mir i razvoj komunikacije dva su glavna čimbenika koja nam mogu pomoći da gradimo dobar odnos u obitelji, sa prijateljima, na poslu ili čak steknemo nova poznanstva.

 

Radom na sebi zajedno sa psihologom bit ćemo iskreniji prema sebi, a zatim i prema drugima.

Kad se osjećamo ugodno sa iznošenjem svojih emocija lakše ćemo graditi povjerenje sa najbližima i ojačati naše veze. Odnosi koje imamo postat će uzajamni i iskreni. Tako ćemo znati da imamo podršku i razumijevanje od drugih, ali i oni će znati da smo tu za njih. Otvorena komunikacija sa obitelji i najbližima služi kao poseban zagrljaj, posebno u manje sretnim momentima.

 

***
Foto: Pexels

Vjerovatno smo danas nečiji dan učinile lakšim. Samo to nismo zapisale nigdje.

Pomogle smo komšinici da unese kese sa stepenica. 

Otkazale smo sastanak da nazovemo prijateljicu kojoj je dan bio loš. 

Pokupile smo kesu u parku koja nije naša. 
 

Sve smo to već zaboravile do večeri. Neko drugi nije.

Mala djela koja ne objavljujemo i o kojima rijetko pričamo, baš ona najčešće razlikuju neki dan od običnog.

Velika djela su ona koja se vide. 

Volonterski izlasci, donacije, akcije, intervjui. Pored njih postoji cijeli sloj sitnica koje nikome ne padaju na pamet kao priče. 
 

Pridržali smo vrata onome ko je žurio. 

Nazvale smo nanu iako nemamo ništa novo da kažemo. 

Pustile smo nekoga ispred sebe u red, čak i kad smo umorne. 

Predale smo izgubljeni novčanik bez fotografisanja "dobrog djela".

Takve geste obično prolaze neopažene. Radimo ih jer nam se u tom trenutku čini ispravnim, i tu staje sva motivacija.

Najlakše ih je odbaciti uz “nije to ništa”, ali na drugom kraju, neko zna. 

Zna komšinica kojoj smo pomogle. 

Zna prijateljica koja se večeras osjeća manje sama. 

Zna i djevojčica iz komšiluka koja nas je vidjela. 

Znamo i mi, prije nego što smo zaboravile.
 

Mala djela ne mijenjaju svijet odjednom. Skupljaju se polako, neprimjetno. Kada ih dovoljno ljudi radi dovoljno često, neki dijelovi grada i neki životi izgledaju drugačije nego što bi inače.

Ako bismo ih ipak zapisale, izgledale bi otprilike ovako:

Danas sam čuvala djecu prijateljici dva sata i osjećala sam se sjajno zbog toga.

Trknula sam do dm trgovine umjesto komšinice. Danas joj nije bio dan.

Sjela sam s kolegicom u pauzi i samo slušala. Toliko joj je trebalo.

Očistila sam park ispred zgrade, deset minuta, a svi smo disali lakše.

Donijela sam supu komšinici koja živi sama. Nije mi tražila.

Niti jedna od ovih rečenica nije spektakularna. Sve su tačne i sve su nečiji dan učinile boljim.
 

Upravo zato dm već dvadeset godina ulaže u zajednicu, a sada kroz platformu Žar za budućnost otvara prostor da se priče zabilježe. 

One koje obično ne dospiju nigdje, ali možda baš zato i imaju težinu.

Svako može podijeliti svoju priču ovdje. 

Dovoljno je da je istinita.
 

Pored prijava pojedinaca, platforma je otvorena i za udruženja, organizacije i institucije koje već vode konkretne projekte u zajednici. 

Projekte koje dm podrži objavit će na jesen 2026, a prijava se podnosi preko iste stranice.

Ako u našem okruženju postoji inicijativa, udruženje ili projekt koji zaslužuje da bude viđen, prijava traje nekoliko minuta, a nečiji tihi rad može dobiti vidljivost koja mu nedostaje.

Ima dana kada učinimo malo više nego što sebi priznajemo. 

Možda je vrijeme da se to ponekad i zapiše. 

Možda baš zato da nekoga drugog podsjeti da i svoje dane računa drugačije.
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa dm drogerie markt

Bonjour.ba produkcija:  
Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović