U razgovoru s Jasminom Dizdarević, osnivačicom brenda WAGA wood, uronili smo u svijet kreativnosti koji spaja tradiciju i suvremeni dizajn.

Jasmina Dizdarević, osnivačica brenda WAGA, svojim radom povezuje tradicionalne tehnike konjičkog drvorezbarstva s modernim dizajnom, stvarajući jedinstvene proizvode od drva koji oplemenjuju domove. Njena arhitektonska pozadina i duboka povezanost s rodnim gradom Konjicom oblikovali su njenu kreativnu viziju i inspiraciju.




Kroz ovaj intervju s Jasminom, istražujemo kako je došla do ideje za brend, kako balansira između kreativnosti i poslovnih izazova te koje ključne vrijednosti i iskustva je oblikuju na putu poduzetništva. Ovdje nam otkriva njenu strast prema stvaranju, učenje kroz izazove i viziju budućnosti brenda WAGA na bh. interijer sceni.




Kako ste došli na ideju da osnujete brend WAGA i uplovite u poduzetničke vode i koliko je arhitektonska pozadina utjecala na vašu kreativnu viziju?

Osnivanje brenda Waga više je povezano s mojim rodnim gradom Konjicom nego sa arhitekturom, iako sam po struci arhitektica. Da nisam odrasla pored stare radionice konjičkog drvorezbarstva porodice Mulić, vjerovatno ne bih razvila ideju za drvene dekoracije sa elementima tog zanata.

Ideja je došla spontano, iz potrebe. Kao arhitektica, želim se okružiti lijepim i funkcionalnim predmetima. Tako sam napravila prve poslužavnike i predmete u saradnji sa lokalnim drvorezbarima, koristeći stare alate za izradu rezbarenih detalja. Zatim sam počela izrađivati predmete kao poklone i shvatila da postoji interes za njih na tržištu, ali povrh svega za mene je WAGA bila prilika da Konjičko drvorezbarstvo ponovo vratimo u domove.

Kojoj vašoj karakternoj osobini najviše možete zahvaliti za odluku da postanete poduzetnica?

Kreativnost. Ona je glavni pokretač svega što radim. Kao kreativna osoba, uvijek sam u procesu stvaranja i napretka. Iako poduzetništvo nosi izazove i nije jednostavan put, pruža mogućnosti koje odgovaraju mom karakteru. Nisam statična osoba i ne volim rutinu, tako da je poduzetništvo prirodno odgovaralo mojoj energiji.


Koje su ključne vještine i znanja potrebne za uspjeh u poduzetničkom svijetu i kako ste ih razvijali tijekom svoje karijere?

Uspjeh je relativan pojam i svima nama znači nešto drugo. Ipak, smatram da su za uspjeh u poduzetništvu ključne dobre komunikacijske vještine, upornost i domišljatost.

U mom iskustvu, edukacija i unapređenje znanja su važni za napredak, ali je iskustvo najbolji učitelj. Na greškama i prilikama se najviše uči, a da bismo uspjeli, moramo biti uporni i ne odustajati pred izazovima. Svaka situacija nosi neku lekciju.

Komunikacija je također ključna. Ako ne možemo jasno prenijeti svoje ideje, zahtjeve i očekivanja, teže ćemo ostvariti ciljeve. Dobra komunikacija pomaže u rješavanju svakodnevnih izazova, posebno u odnosima s ljudima. Mnogi problemi nastaju zbog loše ili nepostojeće komunikacije, a mogli su se izbjeći kvalitetnim razgovorom.


Kada je u pitanju upuštanje u poduzetničke vode, podržavate li više teoriju da treba čekati da ste u potpunosti spremni ili vjerujete da treba početi i kada se ne osjećate potpuno sigurno, učiti putem i prevladavati prepreke?

Vjerujem da, ako čekamo da sve bude 100% spremno, nikada nećemo pokrenuti stvar. Ipak, smatram da je dobra priprema temelj svakog uspjeha pa sam negdje u sredini. Ako vjerujemo u ono što želimo raditi, moramo posvetiti vrijeme i pažnju na pripremu, ali nikada nećemo biti potpuno sigurni da je sve spremno. Put se djelomično otkriva kad krenemo, ali važno je unaprijed znati cilj i smjer u kojem idemo.

 

Možete li opisati vaš kreativni proces od ideje do konačnog proizvoda? Kako balansirate između kreativnog i poslovnog aspekta vođenja brenda?

Ideje se rađaju u glavi, obično kao rezultat inspiracije ili potrebe. Kao arhitektica, lako ih prenosim kroz skice i nacrte. Neke skice ostanu na papiru, dok druge dožive realizaciju. Ponekad prototipi pokažu da ideja koja je izgledala sjajno na papiru nije tako dobra u stvarnosti pa često nastavljamo razvijati proizvod, koji na kraju bude prilično drugačiji od početne zamisli.




Kreativnost mi zahtijeva mir i fokus pa kad su poslovne obaveze naglašene, kreativnost se povuče. Teško je održati ravnotežu između ta dva aspekta, jer poslovne stvari ponekad moraju biti završene, a kreativnost se stavlja u drugi plan. Srećom, kreativnost me pokreće pa čak i uz manje fokusa mogu stvarati, jer me to ispunjava.




Možete li podijeliti neki trenutak kada ste morali donijeti tešku odluku koja je redefinirala smjer vašeg brenda?

Svaki dan u poduzetništvu donosi niz problema koje treba riješiti, što stvara stalnu dinamiku. Rijetko su to rutinski zadaci. Najteže odluke vezane su uz rad s ljudima, a ponekad je vrlo teško odlučiti kada je vrijeme za rastanak s članovima tima.


Koliko je za jednu poduzetnicu važna suradnja s drugima, od investitora do umjetnika i zanatlija?

Izjava "Nije važno šta znaš, već koga znaš" prilično je tačna u poduzetništvu. Iako je znanje izuzetno važno, u današnjem dinamičnom svijetu networking i poznanstva igraju ključnu ulogu, ne samo za učenje i inspiraciju, već i za napredak.

Koje su najvažnije osobne vrijednosti i životni stavovi koje primjenjujete u poslovanju koliko i u privatnom životu?

Integritet je na prvom mjestu. Zatim dolazi optimizam, jer su izazovi brojni. Upornost i hrabrost su također ključne, jer nam pomažu da prebrodimo teške situacije i dane.


Kako je vaše djetinjstvo, a potom i školovanje, pomoglo u vašem profesionalnom razvoju i odvažnosti da se uplovi u poduzetništvo?

Poduzetnici rijetko biraju taj put zbog školovanja ili djetinjstva, već zbog karaktera. Potrebno je imati dinamičnu ličnost, voljeti svoj posao i imati snagu za nošenje s odgovornostima.




Kako vidite evoluciju bh. dizajnerske scene i gdje vidite vaš brend u tom kontekstu kroz narednih pet godina? 

Posljednjih godina u našoj zemlji pojavili su se brendovi u drvnoj industriji koji su postali značajni na svjetskoj dizajn sceni. To nas, kao male proizvođače, motivira da radimo i sanjamo o postizanju sličnog statusa.

Trenutno WAGA priprema kolekciju manjih dodataka za dom u saradnji s arhitekticom iz Berlina, Lejlom Krstić. Osim toga, planiramo lansirati svoju prvu kolekciju manjih komada namještaja s poznatom dizajnericom iz Pariza sljedeće godine. O toj saradnji detalje ćemo otkriti tek na proljeće sljedeće godine, so stay tuned.

Kako se nosite s kreativnim blokadama ili trenucima kada inspiracija izostane?

Kreativne blokade najčešće se javljaju kada smo pod velikim pritiskom i obavezama. Za mene, odmor i putovanje su najbolji recept za ponovnu inspiraciju, a često mi pomaže i planinarenje po našim prelijepim planinama.

Koji je to omiljeni ritual bez kojega ne možete započeti dan kako biste zadržali ravnotežu između privatnog života i obaveza koje imate kao poduzetnica?

Moj omiljeni ritual bez kojeg ne mogu započeti dan je definitivno velika šalica crne kave. Taj trenutak uživanja u kafi nije samo način da se razbudim, već i prilika da se na trenutak usredotočim na sebe prije nego što se suočim s dnevnim obavezama.

Također, koristim to vrijeme za planiranje prioriteta i razmišljanje o strategijama koje ću primijeniti. Smatram da je važno imati svoj ritual koji me osnažuje i motivira, jer mi pomaže da ostanem fokusirana i produktivna kroz dan.

* * *
Foto: Ines Selimović

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.


 

Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba