U razgovoru s Jasminom Dizdarević, osnivačicom brenda WAGA wood, uronili smo u svijet kreativnosti koji spaja tradiciju i suvremeni dizajn.

Jasmina Dizdarević, osnivačica brenda WAGA, svojim radom povezuje tradicionalne tehnike konjičkog drvorezbarstva s modernim dizajnom, stvarajući jedinstvene proizvode od drva koji oplemenjuju domove. Njena arhitektonska pozadina i duboka povezanost s rodnim gradom Konjicom oblikovali su njenu kreativnu viziju i inspiraciju.




Kroz ovaj intervju s Jasminom, istražujemo kako je došla do ideje za brend, kako balansira između kreativnosti i poslovnih izazova te koje ključne vrijednosti i iskustva je oblikuju na putu poduzetništva. Ovdje nam otkriva njenu strast prema stvaranju, učenje kroz izazove i viziju budućnosti brenda WAGA na bh. interijer sceni.




Kako ste došli na ideju da osnujete brend WAGA i uplovite u poduzetničke vode i koliko je arhitektonska pozadina utjecala na vašu kreativnu viziju?

Osnivanje brenda Waga više je povezano s mojim rodnim gradom Konjicom nego sa arhitekturom, iako sam po struci arhitektica. Da nisam odrasla pored stare radionice konjičkog drvorezbarstva porodice Mulić, vjerovatno ne bih razvila ideju za drvene dekoracije sa elementima tog zanata.

Ideja je došla spontano, iz potrebe. Kao arhitektica, želim se okružiti lijepim i funkcionalnim predmetima. Tako sam napravila prve poslužavnike i predmete u saradnji sa lokalnim drvorezbarima, koristeći stare alate za izradu rezbarenih detalja. Zatim sam počela izrađivati predmete kao poklone i shvatila da postoji interes za njih na tržištu, ali povrh svega za mene je WAGA bila prilika da Konjičko drvorezbarstvo ponovo vratimo u domove.

Kojoj vašoj karakternoj osobini najviše možete zahvaliti za odluku da postanete poduzetnica?

Kreativnost. Ona je glavni pokretač svega što radim. Kao kreativna osoba, uvijek sam u procesu stvaranja i napretka. Iako poduzetništvo nosi izazove i nije jednostavan put, pruža mogućnosti koje odgovaraju mom karakteru. Nisam statična osoba i ne volim rutinu, tako da je poduzetništvo prirodno odgovaralo mojoj energiji.


Koje su ključne vještine i znanja potrebne za uspjeh u poduzetničkom svijetu i kako ste ih razvijali tijekom svoje karijere?

Uspjeh je relativan pojam i svima nama znači nešto drugo. Ipak, smatram da su za uspjeh u poduzetništvu ključne dobre komunikacijske vještine, upornost i domišljatost.

U mom iskustvu, edukacija i unapređenje znanja su važni za napredak, ali je iskustvo najbolji učitelj. Na greškama i prilikama se najviše uči, a da bismo uspjeli, moramo biti uporni i ne odustajati pred izazovima. Svaka situacija nosi neku lekciju.

Komunikacija je također ključna. Ako ne možemo jasno prenijeti svoje ideje, zahtjeve i očekivanja, teže ćemo ostvariti ciljeve. Dobra komunikacija pomaže u rješavanju svakodnevnih izazova, posebno u odnosima s ljudima. Mnogi problemi nastaju zbog loše ili nepostojeće komunikacije, a mogli su se izbjeći kvalitetnim razgovorom.


Kada je u pitanju upuštanje u poduzetničke vode, podržavate li više teoriju da treba čekati da ste u potpunosti spremni ili vjerujete da treba početi i kada se ne osjećate potpuno sigurno, učiti putem i prevladavati prepreke?

Vjerujem da, ako čekamo da sve bude 100% spremno, nikada nećemo pokrenuti stvar. Ipak, smatram da je dobra priprema temelj svakog uspjeha pa sam negdje u sredini. Ako vjerujemo u ono što želimo raditi, moramo posvetiti vrijeme i pažnju na pripremu, ali nikada nećemo biti potpuno sigurni da je sve spremno. Put se djelomično otkriva kad krenemo, ali važno je unaprijed znati cilj i smjer u kojem idemo.

 

Možete li opisati vaš kreativni proces od ideje do konačnog proizvoda? Kako balansirate između kreativnog i poslovnog aspekta vođenja brenda?

Ideje se rađaju u glavi, obično kao rezultat inspiracije ili potrebe. Kao arhitektica, lako ih prenosim kroz skice i nacrte. Neke skice ostanu na papiru, dok druge dožive realizaciju. Ponekad prototipi pokažu da ideja koja je izgledala sjajno na papiru nije tako dobra u stvarnosti pa često nastavljamo razvijati proizvod, koji na kraju bude prilično drugačiji od početne zamisli.




Kreativnost mi zahtijeva mir i fokus pa kad su poslovne obaveze naglašene, kreativnost se povuče. Teško je održati ravnotežu između ta dva aspekta, jer poslovne stvari ponekad moraju biti završene, a kreativnost se stavlja u drugi plan. Srećom, kreativnost me pokreće pa čak i uz manje fokusa mogu stvarati, jer me to ispunjava.




Možete li podijeliti neki trenutak kada ste morali donijeti tešku odluku koja je redefinirala smjer vašeg brenda?

Svaki dan u poduzetništvu donosi niz problema koje treba riješiti, što stvara stalnu dinamiku. Rijetko su to rutinski zadaci. Najteže odluke vezane su uz rad s ljudima, a ponekad je vrlo teško odlučiti kada je vrijeme za rastanak s članovima tima.


Koliko je za jednu poduzetnicu važna suradnja s drugima, od investitora do umjetnika i zanatlija?

Izjava "Nije važno šta znaš, već koga znaš" prilično je tačna u poduzetništvu. Iako je znanje izuzetno važno, u današnjem dinamičnom svijetu networking i poznanstva igraju ključnu ulogu, ne samo za učenje i inspiraciju, već i za napredak.

Koje su najvažnije osobne vrijednosti i životni stavovi koje primjenjujete u poslovanju koliko i u privatnom životu?

Integritet je na prvom mjestu. Zatim dolazi optimizam, jer su izazovi brojni. Upornost i hrabrost su također ključne, jer nam pomažu da prebrodimo teške situacije i dane.


Kako je vaše djetinjstvo, a potom i školovanje, pomoglo u vašem profesionalnom razvoju i odvažnosti da se uplovi u poduzetništvo?

Poduzetnici rijetko biraju taj put zbog školovanja ili djetinjstva, već zbog karaktera. Potrebno je imati dinamičnu ličnost, voljeti svoj posao i imati snagu za nošenje s odgovornostima.




Kako vidite evoluciju bh. dizajnerske scene i gdje vidite vaš brend u tom kontekstu kroz narednih pet godina? 

Posljednjih godina u našoj zemlji pojavili su se brendovi u drvnoj industriji koji su postali značajni na svjetskoj dizajn sceni. To nas, kao male proizvođače, motivira da radimo i sanjamo o postizanju sličnog statusa.

Trenutno WAGA priprema kolekciju manjih dodataka za dom u saradnji s arhitekticom iz Berlina, Lejlom Krstić. Osim toga, planiramo lansirati svoju prvu kolekciju manjih komada namještaja s poznatom dizajnericom iz Pariza sljedeće godine. O toj saradnji detalje ćemo otkriti tek na proljeće sljedeće godine, so stay tuned.

Kako se nosite s kreativnim blokadama ili trenucima kada inspiracija izostane?

Kreativne blokade najčešće se javljaju kada smo pod velikim pritiskom i obavezama. Za mene, odmor i putovanje su najbolji recept za ponovnu inspiraciju, a često mi pomaže i planinarenje po našim prelijepim planinama.

Koji je to omiljeni ritual bez kojega ne možete započeti dan kako biste zadržali ravnotežu između privatnog života i obaveza koje imate kao poduzetnica?

Moj omiljeni ritual bez kojeg ne mogu započeti dan je definitivno velika šalica crne kave. Taj trenutak uživanja u kafi nije samo način da se razbudim, već i prilika da se na trenutak usredotočim na sebe prije nego što se suočim s dnevnim obavezama.

Također, koristim to vrijeme za planiranje prioriteta i razmišljanje o strategijama koje ću primijeniti. Smatram da je važno imati svoj ritual koji me osnažuje i motivira, jer mi pomaže da ostanem fokusirana i produktivna kroz dan.

* * *
Foto: Ines Selimović

Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.

U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.

Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.




Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti  

Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka. 

Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.




Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem  

Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.

Foto: Irfan  Redžović 

Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.   

Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?  

To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.

Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 




Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića... 

Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti.   



Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.   

Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?  

U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna.  Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.

Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet.  Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.



Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u  Italiji, a ni šire u Evropi.

Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 



Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?  

Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.   

Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima.  Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao.  




Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.   

Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.  

Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata.     



Zanat kao priča o kontinuitetu

Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta. 

Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Monika Andrić