Chefchaouen je grad u kojem su pločnici plavi. Stubišta, također plava. Vrata domova - pogađate? O da - plava. Dobrodošli u marokanski plavi grad. U slučaju da je plava vaša omiljena boja, pronašli smo lokaciju koju morate uvrstiti u svoj plan budućih putovanja. 

Chefchaouen je smješten u sjeverozapadnom dijelu Maroka, uglavljen u planinskom lancu Rif. Njegove zgrade su nekoć bile bijele, no povijesna događanja učinila su od ovog mjesta jedinstvenu lokaciju jako zanimljivu za sve one koje put nanese u Maroko.

Grad je osnovan 1471. godine kao utvrda koju je podigao Moulay Ali Ben Moussa Ben Rached El Alami kako bi obranio Maroko od portugalskih napada sa sjevera. Većinu stanovništva u Srednjem vijeku su činili maurski i židovski iseljenici koji su tu našli utočište u bijegu od španjolske Rekonkviste. Španjolci su čak osvojili grad 1920., da bi ga 36 godina poslije ponovno predali Marokancima.

Svoju plavu boju zidine ovoga grada duguju Židovima koji su tijekom II. svjetskog rata ponovno potražili spas u Chefchaouenu. U judaizmu plava boja predstavlja nebo i raj i služila je kao podsjetnik svima koji tu žive da se posvete razvoju vlastite duhovnosti. To je barem jedna od teorija. Druga je nešto praktičnija i kaže da plava boja jednostavno odbija komarce.

Koja god od ovih teorija bila istinita, hodanje ulicama ovog gradića usitinu je jedinstveno iskustvo koje ćemo vam pokušati dočarati galerijom fotografija. 

Nakon 1948. godine Židovi su se većim dijelom preselili u Izrael, ali plava boja je ostala kao podsjetnik na neka prošla vremena. Kako bi očuvali ovaj spomenik kulture, iz lokalne vlade svake godine doniraju sredstva kojima se održava živahnost boja ovog gotovo nestvarnog mjesta.

{gallery}2014_07/blu{/gallery}

^{Foto: earthporm.com}

Smješten u Sohou, jednom od najikoničnijih njujorških kvartova, ovaj stan nosi energiju grada koji ne pristaje na prosječnost.

Prostor pripada Jenna Lyons , jednoj od najutjecajnijih figura savremene mode, poznatoj po tome što je lični stil uvijek stavljala ispred trendova. 

Kao bivša kreativna direktorica J.Crewa i osoba koja je redefinisala pojam američkog chic-a, njen način razmišljanja se prirodno preselio i u interijer. Ovo nije „showroom stan“, već prostor koji izgleda kao produžetak njenog karaktera.




Arhitektonska osnova je klasična njujorška: visoki plafoni, simetrične zidne lajsne, veliki prozori i jasno definisane osi prostora. Upravo ta smirena baza omogućava da slojevit, eklektičan stil dođe do izražaja bez vizuelnog haosa.





Dnevni boravak: Maksimalizam koji je kontrolisan

Roze baršunasta sofa odmah postavlja ton prostora i jasno govori da neutralnost ovdje nije cilj. Međutim, ostatak kompozicije ostaje arhitektonski stabilan: niski profili, teški stol od kamena, tamni tepisi s grafičkim uzorkom i pažljivo raspoređeni manji objekti. 

Ključni detalj su paravani koji se koriste kao fleksibilni prostorni elementi, ne samo kao dekor. Oni dijele prostor bez potrebe za zidovima i daju osjećaj slojevitosti koji je tipičan za veće evropske stanove, ali rijetko viđen u New Yorku.






Ekspresivan miks materijala koji djeluje intuitivno

Za razliku od dnevnog boravka, kuhinja je gotovo minimalistička. Mesingani backsplash i radne površine dominiraju prostorom, ali bez dodatnih dekorativnih slojeva. Tamni donji elementi i masivni kuhinjski otok čine prostor vrlo grafičkim.

Mramor, mesing, tamno drvo, pliš i baršun pojavljuju se zajedno, ali bez osjećaja težine ili pretencioznosti. Kuhinja djeluje gotovo teatralno, dok istovremeno ostaje funkcionalna i svakodnevna. Ovakav pristup pokazuje kako luksuz u ovom stanu nije statusni simbol, već alat za izražavanje. Svaki materijal ima teksturu, patinu i razlog zašto je tu.





Ormari kao privatna galerija

Walk-in garderober izgleda poput modne arhive, ali bez rigidnosti. Police pune cipela, zavjese u toplim tonovima i centralna fotelja pretvaraju prostor u intimnu zonu, a ne samo funkcionalnu prostoriju. 

Ovo je mjesto gdje je garderoba produžetak stana, a ne odvojena cjelina.





Kupatilo kao scenografija, ne rutina  

Jedan od najupečatljivijih detalja je slika naslonjena iznad kade, bez klasičnog uokvirivanja ili „galerijske distance“. U kombinaciji s mramornim oblogama i crnim metalnim okvirima prozora, kupatilo postaje prostor koji se tretira jednako ozbiljno kao i ostatak stana.

Ovo je dobar primjer kako se utilitarne prostorije mogu dizajnirati s istom dozom slobode i karaktera kao i reprezentativne zone.





Jennin stan u Sohou pokazuje kako maksimalizam ne mora značiti vizuelni višak, već pametno slojevito korištenje boja, materijala i objekata. Arhitektonska osnova ostaje čista i disciplinovana, dok se karakter gradi kroz namještaj, umjetnost i neočekivane detalje.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @designartobject