Kako bismo vas dodatno inspirirali za #OstaniKući i aktivnosti u domu, odlučili smo u razgovoru sa bh.damama saznati kako one ovo vrijeme koriste za kreiranje uspomena s klincima, rad, trening i učenje.

Prva gošća naše rubrike bila je Amra Džeko koja već neko vrijeme provodi vrijeme sa svojom obitelji u kućnoj izolaciji u Rimu, a Vildana Mrša cool je mama koja nam je također dozvolila da zavirimo u njenu svakodnevicu.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Od danas je i Davor doma. On pokušava raditi u tišini, mi pokušavamo biti tihi. Nije to baš lako, u stančiću poput našeg. Pa se sudaramo, pa se svađamo, pa centrifuga nadglasa i Robija i skype call, prolazno vrijeme autića na daljinski iz jedne sobe u drugu je dvije sekunde, Robija na nekoj od njegovih vozilica sekund kraće. Pa opet, sve mi se čini da kao što neki cvijet najbolje uspijeva u određenim uvjetima, tako ljubav najbolje uspijeva u malim stančićima gdje, sve i da hoćeš, nemaš kuda. Nema viška vrata za zalupiti pa odahnuti, nego se tako i svađaš i vrištiš i miriš i ljubiš nasred sobe. I sve ti je blizu, i svi su ti blizu. I sve ti je na oku. Da ima više vrata, ko zna šta bi sve propustili... #littlefamily

A post shared by Vildana (@vylson) on Mar 17, 2020 at 12:56pm PDT

Vildana je jedna od onih dama na Instagramu koja kroz svoje fotografije, ali i opise sakuplja osmijehe svih onih koji se nađu na njenom Instagram profilu. Ova kreativna dama je prije nekoliko godina svoju sarajevsku adresu zamijenila onom u Dubrovniku, a svoje društvene mreže koristi kako bi nas sve podsjetila na važnost obitelji, istovremeno pozivajući na strpljivost, nježnost i maksimalno uživanje u životu.

Vildana je mama preslatkog dječaka i trenutno u iščekivanju još jednog dječačića, čime će se, kako nam je jednom prilikom rekla, njena priča o jednoj Vildani i tri mušketira i kompletirati.
Mi smo Vildanu zamolili da nam u skopu #OstaniKući kampanje otkrije kako ona provodi dane u kućnoj izolaciji, što joj pomaže zadržati vedar duh, kao i kako organizira vrijeme i sve obveze s jednim znatiželjnim dječakom te mužom koji radi od doma. 

Kako pokazati empatiju i učiniti nešto lijepo za druge osobe tijekom #OstaniKući?

Pravo je vrijeme za telefonske i video pozive. Njima ćemo u ovim vremenima puniti dušu i sebi i našim najdražim. Nazvati sve svoje drage i voljene ljude da provjerimo kako su, jesu li zdravi i trebaju li pomoć. Nekada je zaista dovoljan samo glas s druge strane žice.

Prijedlog za knjigu koju vrijedi pročitati?

Posljednja knjiga koju sam pročitala  - SVILA, Alessandro Baricco. Ne znam kako mi prije nije pala u ruke. Priča koja nije priča, više opjevana nego ispričana. Ljubavna priča koja to nije. Tužna priča koja to nije. Kratka, posebna i drugačija.

Koji filmovi i serije su se našli na vašoj 'to watch' listi u ovom periodu?

Pokušavamo završiti  treću sezonu Money Heista. Meni, u drugom stanju, teže ide ostati budna iako je serija najbolja ikada, a muž ne smije gledati bez mene, tako da nam dosta sporo ide. :)

Prijedlozi za indoor i outdoor aktivnosti s djecom?

Kako u Hrvatskoj još nije na snazi potpuna izolacija, moj mali ranoranilac i ja smo jutrom obično u šetnji – bacanje kamenčića na plaži je omiljena aktivnost, još kad od kuće ponesemo koji kamiončić – nema kraja veselju. 
Vodene bojice i tempere uvijek su dobitna kombinacija za mir i tišinu, posebno kad bojamo kamenčiće koje smo donijeli iz šetnje. Dječji šator nam je trenutno na balkonu – u njemu se slažu Legići, čitaju slikovnice, pričaju priče i slažu autići u garažu.

Posebno veselje je zajedničko kuhanje, posljednje što smo skupa smiješali je banana bread i tako se u isto vrijeme odlično zabavili i pripremili si zdravu večeru.
Ono što je nama obavezan dio dana su video razgovori s članovima porodice i bliskim prijateljima koji često završe pokazivanjem svih „remek djela“ napravljenih taj dan.

Koji je tvoj odabir za brzi i zdravi ručak ili užinu?

Riba u škartocu s povrćem je često na meniju – brzo i fino, kao i piletina u soya sos marinadi s povrćem iz pećnice.
Muffine s voćem pravimo skoro svaki dan, mada je pun tanjur svježeg voća na kockice ipak najčešća užina.

Pjesme koje vas opuštaju u ovom periodu?

Zvuci gitare koju muž pokušava svirati dok ga Robi uspješno prekida je meni najdraža melodija.
Najčešća muzička želja u posljednje vrijeme mi je bilo što od Crvene Jabuke.

Imaš li za nas preporuku za neku društvenu igru?

Kako je Robi još uvijek premalen za društvene igre u kojima mi odrasli inače uživamo, kao nenadmašni Pictionary i Monopoly – LEGO duplo je naša zanimacija. Svo troje na pod i da vi vidite te tornjeve...

Kako zadržati #feelgood vibru tijekom kućne izolacije?

Mislim da bismo se svi koji smo u mogućnosti raditi od kuće i biti kući sa svojim najbližima samo trebali sjetiti svih onih koji nisu, zbog nas i za naše dobro – zdravstvenih radnika, farmaceuta, blagajnika, trgovačkih radnika, prijevoznika...
Svi se toliko žalimo na hronični nedostatak vremena – evo, sada ga imamo. 

Kako prirediti mini iznenađenje za drugu osobu tijekom kućne izolacije?

Pozorišta su organizirala gledanje predstava online. Čaša vina & mirisne bruskete i odlazak u pozorište u pidžamama je onako, baš po mojoj mjeri.

Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.

Jedna večer za djecu koja nikada ne prestaju pitati „kako to radi?“

U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.

Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.

Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.



 

Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.

Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.

Nauka izgleda drugačije kada je možete vidjeti izbliza

Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.

Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.



 

Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.

Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.

Naukatorium ostavlja dovoljno prostora za još jedno pitanje

Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.

Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.

Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.



 

Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.

Sve su to sasvim dobri počeci.

Za srednjoškolce pitanje postaje ozbiljnije

Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.

Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.



 

Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.



 

Radoznalost ne traži unaprijed napisan plan

Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.

Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.





 

Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.

Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
 

Prijave su otvorene, a učešće je besplatno

Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima. 

Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.

Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.



 

Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.

Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: PR