Kad se u tišini doma ugase posljednji zvuci dana, a misli se svedu na samo jedno pitanje "Zašto baš mi?" počinje priča koju mnogi parovi nikada ne ispričaju naglas. Priča o čekanju, nadi, strahu i upornosti.

Mislimo na mjesece gdje se svaki dan broji, o nizu testova koji se gledaju s nadom, o rečenicama poput "Samo se opusti, desit će se kad najmanje očekuješ" koje bole više nego što pomažu...

Vantjelesna oplodnja je složan splet emocija u kojem je svaka odluka teža nego što izgleda nekome ko posmatra sa strane. Kolike su šanse da uspije? Koliko pokušaja je previše? Kako se nositi sa razočarenjem i ponovo pronaći snagu za novi pokušaj? 

Postati roditelj nije uvijek lak put, a za mnoge parove, put donosi izazove na koje nisu ni pomislili.
 

Uz sve izazove u današnjem svijetu, medicina i stručnjaci pružaju ruku podrške tamo gdje priroda ponekad posustane, a upravo ta ruka podrške, pravo vrijeme tačne informacije mogu značiti razliku između odustajanja i ostvarenog sna.

Zbog toga Bonjour.ba u razgovoru sa stručnjacima ASA Bolnice razbija mitove i donosi odgovore koji mogu značiti nadu i novu priliku za one koji sanjaju o roditeljstvu.
 

Kada par prvi put dođe na konsultacije, šta ih najčešće iznenadi u vezi s IVF procesom, a koje predrasude se razlikuju od stvarnog iskustva? Šta biste im savjetovali da znaju prije nego započnu proces?   

Većina parova koji prvi put dođu na konsultacije već su svjesni da postoji neka smetnja ili zapreka da dođe do trudnoće. Ipak, nakon što im objasnimo cjelokupan proces i dostupne metode procedura liječenja ( pored IVF-a, tu je inseminacija ili indukcija ovulacije), iznenade se jednostavnošću procedure jer zamišljaju da je to komplikovan proces koji dugo traje.

Također, iskustvo nam govori da mnogi parovi smatraju da je to skupo liječenje koje sebi mogu priuštiti samo imućniji, a naš pristup je vrlo transparentan i prilagođen svakom pacijentu. Neki vjeruju da su rezultati vantjelesne oplodnje uvijek blizanačke trudnoće. Ima parova koji vjeruju da svi koji idu na vantjelesnu uspiju ostvariti trudnoću ili suprotno ima parova koje vjeruju da svi trebaju više puta pokušavati da bi uspjeli jer niko ne uspije iz prvog pokušaja. Međutim, sve su ovo predrasude ili pretpostavke jer sam proces i uspjeh IVF-a je individualan, a mi kroz personaliziran pristup nastojimo olakšati i pomoći pacijentima.
 

Hormonske terapije i emotivni izazovi za vrijeme IVF-a često izazivaju zabrinutost. Kako se parovi mogu najbolje pripremiti za ovaj proces, kako fizički, tako i psihički? Koji faktori poput godina, tjelesne težine i životnih navika, zaista utiču na uspjeh IVF-a?  

Ovo je jedan od najčešćih tabua koji svi vežu za postupak IVF-a. Hormonalna  terapija koju koristimo u toku samog procesa, po istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije nije štetna po zdravlje pacijentica. Prilikom ulaska u procedure, a kada je u pitanju kilaža žene, ukoliko je BMI veći od preporučenog, ženi se preporučuje smanjenje kilaže. Ukoliko žena ima neki hormonalni disbalans, potrebno je uključiti i endokrinologa u proces liječenja kako bi se i ti faktori ublažili ili eliminisali.

Što se tiče psihičke spremnosti, svjesni smo koliko je emocionalna stabilnost važna u ovom slučaju, te pacijenti u ASA Bolnici imaju podršku psihologa tokom cijelog procesa.

Procedura kao procedura apsolutno nije bolna niti komplikovana, najviše je izazovna za psihu pacijenata, te u skladu s tim izuzetno je važno da je par psihički spreman za procedure, da ima realna očekivanja od procesa. Ono što se pokazalo kao jako važno jeste da partneri prolaze kroz proces zajedno, bez osuđivanja.
 

Životni stil, ukoliko imaju određene nezdrave navike, kao što su konzumiranje cigareta i alkohola, uvijek je preporuka da se s istim prestane, ne samo zbog same procedure, nego zbog opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. Kada su u pitanju godine žene, one imaju jedan od najvažnijih faktora na ishod IVF-a. Nažalost, kod žena poslije 40 - e statistička šansa za uspjeh poprilično opada.

Živimo u društvu, u kojem su društvene granice za roditeljstvo poprilično pomjerene i u praksi mi se često javljaju pacijentice koje su tek sa 40 planiraju porodicu. U takvim slučajevima, apelujemo da ukoliko ima potrebe odmah da se krene sa postupkom jer tada zaista, nemamo puno vremena za “gubljenje”.


Možete li objasniti kako izgleda sam proces IVF-a, korak po korak? Koji su ključni izazovi i šta parovi mogu očekivati na svakom stadiju?   

Proces IVF-a se započinje na 2 ili 3 dan ciklusa kad pacijentica dolazi na pregled. Nakon sto uradimo ginekološki ultrazvučni pregled, urade se spolni hormoni. Ako su pregled i urađeni nalazi uredni počinje se stimulacija jajnika.

Stimulacija najčešće traje od 9 - 11 dana. Za stimulaciju se koriste gonadotropini u vidi potkožnih injekcija. Ove hormonalni pripravci su jednostavni za upotrebu tako, a svaka pacijentica samo stalno može sebi ordinirati terapiju.

 

Za vrijeme trajanja stimulacije urade se 3 do 4 kontrolna pregleda (folikulometrije) gdje pratimo rast folikula i odgovor jajnika na određenu terapiju.

Kad se ultrazvučnim pregledom i ponovljenim nalazima hormona ustanovi da su folikule spremne za aspiraciju (uzimanje jajnih ćelija) daje se zadana injekcija tzv. štoperica (HCG injekcija). 34 do 36 sati od ordinirane štoperice aspiriraju se folikuli (uzimaju jajne ćelije) u anelgosedaciji kako bi se izbjegao bol i neugodnost za pacijentice.

Jajne ćelije nakon aspiracije se prosljeđuju dalje na obradu u embriološki laboratoriji. Suprug/partner taj dan daje uzorak ejakulatora, te se isti dan nakon obrade radi oplodnja zrelih i pogodnih jajnih ćelija sa spermatozoidima supruga/partnera.

Pacijentica se nakon buđenja od anestezije ostane na posmatranju 2 sata te se otpušta kući sa pripremnom terapijom za embriotransfer. Embriotransfer ako su svi uslovi zadovoljavajući radi 3 ili 5 dan od oplodnje. 12 dana od embriotransfera radimo test na trudnoću. Ukupno, cijeli proces traje 15 - 17 dana.

 

Koliki je prosječan postotak uspješnosti IVF-a, na što parovi mogu računati u smislu vremenskog okvira i broja pokušaja?   

Uspješnost IVF-a mjerimo ne prema broju postignutih trudnoća nego prema broju živorođene djece po postupku, a to zavisi od više faktora. Kao glavni faktor se  uzimaju starost pacijenta.

Kod žene do 35 godine: 49% embriotransfera završi živorođenim djetetom.

Kod žene od 35 - 37 godine: 44%.

Kod žene od 38 godina: 40%.

Kod žene 38 - 40 godina rezultati se kreću do 40%.

Dok su pacijentice nakon 40 godina uvijek izazov za liječenje jer uspješnost je oko 7%.

Ne postoji ograničenja u broju postupaka koje parovi prođu do ostvarenja potomstva. Sve dok imaju spolne ćelije i dok se osjećaju psihički i fizički spremni boriti se, mi smo tu da se s njima borimo do krajnjeg cilja.
 

Šta konkretno znači uvođenje ASA bolnice na listu Zavoda za refundaciju troškova IVF-a?    

Potpisom ugovora ASA Bolnice i Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH omogućilo je pacijentima koji imaju zdravstveno osiguranje da o trošku Fonda ostvaruju svoje pravo na liječenje neplodnosti. U konkretnom slučaju prvi pokušaj ICSI /IVF-a Fond sufinansira u iznosu od 100% i ovo je prvi put da pacijenti za sami postupak ne moraju imati obezbjeđena sredstva. Terapija koju koriste se nakon okončanja procedure refundira.

Ono što nas iskreno čini sretnim jeste činjenica da smo upravo zahvaljujući ovom ugovoru imali neke od vrlo uspješnih IVF trudnoća kod parova koje to sebi drugačije ne bi mogle priuštiti. Zato i naglašavamo da ova procedura danas nije luksuz nego mogućnost za mnoge koji se još uvijek dvoume.
 

Kako se razlikuje rizik trudnoće nakon IVF-a u odnosu na prirodnu trudnoću? Postoje li specifične poteškoće s djecom začetom putem IVF-a, i kako ovaj proces djeluje na njihov razvoj?    

Od samih početaka IVF-a neprestano se istražuju mogući utjecaji takvog liječenja na zdravlje i normalnost djece. Uprkos mnogim kontroverzama, možemo zaključiti da konsenzus upućuje da određene razlike u rizicima možemo pripisati više liječenju neplodne starije populacije sa skrivenim ili poznatim zdravstvenim rizicima, nego IVF/ICSI tehnologijama.

Glavni razlog za povišen zdravstveni rizik IVF djece su višeplodne trudnoće i nedonešenost. Dok je u općoj populaciji učestalost višeplodnih trudnoća 2-3%, u IVF populaciji to je još uvijek 15 - 30%. Samo u zemljama gdje se više koristi SET (jedan embrio u ET) ti su brojevi niski.
 

Šta biste poručili paru koji razmatra prvi korak ka IVF-u, ali još uvijek osjeća nesigurnost?   

Par koji treba da uđe u postupak biomedicinski potpomognute oplodnje treba da bude i psihički i fizički spreman za postupak. Ako par ima određene nesigurnosti u vezi samog postupka ASA bolnica stoji na raspolaganju da bilo kakve nejasnoće otkloni i pacijentu olakša samu proceduru.

Ono što uvijek govorimo svojim pacijentima je to da smo mi u postupku partneri sa zajedničkom misijom i vizijom, a to je nastanak trudnoće.

Vjerujemo da ljekar svojim individualiziranim pristupom pacijentu otklanja sve nesigurnosti.
 

Koji su najemotivniji trenuci u vašem radu s pacijentima koji vam ostaju u sjećanju?   

Zaista ne možemo posebno izdvojiti pojedinačne slučajeve. Uvijek, apsolutno uvijek je isti osjećaj kada ste pomogli nekome da se njihova porodica proširi. Test na trudnoći iščekujemo podjednako za sve svoje slučajeve.

Profesionalno, naravno uvijek su to uspjesi parova koji su imali teže ili udružene dijagnoze.

IVF je proces u kojem se srce nada, a um analizira. Gdje tijelo prolazi kroz terapije, a emocije kroz vrtlog između euforije i straha. Jedno je sigurno, a to je da ne postoji pravi broj pokušaja, ne postoji jedini ispravan način, ne postoji univerzalan odgovor. 

Put do roditeljstva za mnoge parove nije jednostavan, ali ono što ga može učiniti lakšim jeste prava podrška na pravom mjestu. Stručnjaci ASA Bolnice pored vrhunske medicinske pomoći daju i razumijevanje, empatiju i sigurno okruženje u kojem svaki par može pronaći nadu.

Ovaj članak vam je sigurno dao neke odgovore na nedoumice. Možda je razbio strahove ili potvrdio da niste sami, a možda je postao podsjetnik da je borba za ono što želite uvijek vrijedna.