TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 3.7.2020.
Na adresi Splitska 21, već neko vrijeme pozornost prolaznika privlači eksterijer Knedla Cafea koji poziva na druženje.
Naime, zeleni zid i prostrana terasa samo je mali uvod u slatku oazu koja uz pomno osmišljen interijer koji potpisuje arhitektica Ivana Krilić iz Studio21, krije i primamljive i super ukusne knedle koje donose kombinaciju okusa koja će razveseliti svako nepce.
Foto: Denis Štrbo
Knedville 21 zapravo je obiteljska priča koju je pokrenula Ivana Dževlan.
Nismo mogli odoljeti da u razgovoru s dvije Ivane ne saznamo više detalja o samom uređenju i konceptu koji se krije iza cijelog projekta.
Ivana Krilić i Ivana Dževlan
„Knedville 21 je jedan mali i jako zahtjevan obiteljski projekt na kojem smo predano radili pune dvije godine. Startali smo od nule...
Imali smo samo dobru ideju i dosta hrabrosti, ali ne i realnu sliku onoga što nas na tom putu čeka.
Nastao je prvenstveno iz želje da nam djeca ostanu tu...imaju posao, žive i rade.
Trudili smo se da Mostaru ponudimo jedno novo i iznenađujuće ugodno mjesto koje će rado posjećivati sve generacije.
Vođeni tom idejom u suradnji s arhitektonskim “Studiom 21 “nastao je jedan zanimljiv, razigran i profinjen interijer pun pomno biranih detalja." - otkriva nam Ivana Dževlan na početku razgovora.
Foto: Denis Štrbo
„Iskreno, inicijalna paleta boja je bila malo drugačija. Ali u razvoju ideje, zajedno s klijenticom „nadošli“ smo na paletu koja nam najviše odgovara. Htjeli smo nešto otmjeno i profinjeno, a u isto vrijeme chick i moderno. Iz toga je i proizašao interijer koji ima dosta različitih materijala, tekstura, boja i detalja.“ - nadodaje Ivana Krilić.
Foto: Denis Štrbo
U Knedville 21 vlada topla atmosfera, prvenstveno zahvaljujući pomno biranim kombinacijama materijala te ukrasima.
„Iako u interijeru Knedvilla prevladavaju hladni tonovi, plava, zelena, siva, mint, bijela, zasigurno možemo reći da je atmosfera u interijeru topla. To možemo zahvaliti rasvjeti (visilicama sa toplim svjetlom), drvenim detaljima (pod od keramike u drvenom dekoru, dio fasade), zlatnim detaljima koji prožimaju cijeli prostor te zelenim zidovima koji daju mir i opuštaju.“ – nadodaje Ivana iz Studio21 na naš upit što smatra ključnim za postizanje tople atmosfere u interijeru.
Foto: Denis Štrbo
Brzo ćete u prostoru prepoznati tapetu brenda Studijo iz Zagreba, dok je Landscape studio Avliya iz Sarajeva zaslužan za zelene kutke u ovom cafeu.
„Htjeli smo unijeti prirodu u interijer. Priroda kao i njena zelena boja, pružaju mir i opuštaju, što nam je bilo za cilj prilikom uređenja ovog interijera. Sama izrada nije trajala dugo, naravno sve ovisi ako na vrijeme izvršite narudžbu, pa u tom slučaju ne morate dugo čekati samu izradu.“ – odgovorila je Ivana na naš upit koliko je trajala sama izrada ovog upečatljivog kutka.
Foto: Denis Štrbo
Osim interijera u kojem je odmor od užurbanih obveza osiguran, za slatku pauzu moći ćete birati više od 15 različitih okusa ukusnih knedla, kao i razna topla, ali i osvježavajuća pića.
„Knedla sa šljivama ,”kraljica” cijele priče je tradicionalna slastica koja nas podsjeća na bakinu kuhinju i neodoljive mirise djetinjstva.
Uz malo kreativnosti i puno truda od nje je nastala cijela paleta novih, neodoljivih i zanimljivih kombinacija koja svojim punjenjima i posipima ipak dosta odskaču od tradicionalne knedle.
Trenutno imamo petnaest slatkih okusa, koje vrijedi probati: ruby-malina, čoko-višnja, suhe smokve-ricotta, slani karamel-kikiriki, borovnica - limeta, jagoda s bosiljkom u čokoladi, bijela čokolada s brusnicom i kokosom, Ferrero... samo je dio punjenja koji sami pravimo.
U svojim proizvodima koristimo nekoliko vrsta najbolje belgijske čokolade.
Posipi su isključivo prirodne boje dobivene od dehidriranog voća, čajeva, biskvita i orašastih plodova.
Trenutno ideja za nove okuse ne nedostaje. Ponuda će vremenom biti proširena i na neke nove okuse i slane knedle, ali ne želimo žuriti.
Nadamo se da ćete u Knedvillu 21, prvom conceptu specijaliziranom za proizvodnju domaćih knedla u Mostaru, pronaći kutak za sebe i da vas nećemo iznevjeriti." - nadodaje Ivana Dževlan.
Ne sumnjamo da će ova slatka oaza brzo ukrasti vaše simpatije i postati jedno od omiljenih mjesta za slatki predah u gradu.
Foto: Anamarija Bilić
TEKST: Ada Ćeremida
Postoji nešto gotovo meditativno u ritmu ruku koje oblikuju drvo.
U Bosni i Hercegovini riječ zanat nije samo vještina ona je kultura, način postojanja, veza između prošlog i sadašnjeg. Prije deset godina, jedan brend je odlučio upravo to naslijeđe pretvoriti u savremeni jezik dizajna. Danas, Zanat je sinonim za spoj tradicije i inovacije, prepoznat širom svijeta, ali duboko ukorijenjen u bosansku stvarnost.
Povodom desete godišnjice, Zanat je u Bosni i Hercegovini okupio sve svoje saradnike i prijatelje u događaju simboličnog naziva The Zanat Ten, trodnevnom susretu koji je spojio prošlost, sadašnjost i ono što tek dolazi.
Tri dana posvećena dizajnu, kulturi i budućnosti
Događaj “The Zanat Ten” je slavio jubilej kroz kulturno putovanje kroz slojeve bosanskohercegovačkog identiteta i zajedničko promišljanje budućnosti dizajna. Od ateljea Safeta Zeca u Počitelju, do sarajevskih muzeja i galerija, gosti su otkrivali kulturu koja je inspirisala brend od samog početka.
Među zvanicama su bila i neka od najpoznatijih imena svjetskog dizajna: Ilse Crawford, Yves Béhar, Naoto Fukasawa, Monica Förster, Sebastian Herkner, Michele De Lucchi, Harri Koskinen, Jasna Mujkić, Patrick Norguet, Jean-Marie Massaud, te Ludovica i Roberto Palomba.
Deset godina kasnije: Razgovor s Orhanom Nikšićem
Nakon događaja The Zanat Ten, koji je okupio dizajnere i saradnike iz cijelog svijeta, razgovarali smo s Orhanom Nikšićem o trenucima koji su obilježili proteklu deceniju, o naslijeđu koje Zanat čuva i o izazovu da tradiciju zadrži autentičnom, a istovremeno savremenom.
Foto: Irfan Redžović
Od Počitelja do Sarajeva, događaj je gostima pokazao slojeve bosanskog naslijeđa.
Zašto vam je bilo važno da ovu godišnjicu ugradite u prostor i kulturu iz koje je sve krenulo?
To je dobro pitanje. Zanat se gradi na temeljima bosansko-hercegovačkog kulturno-istorijskog naslijeđa. Konjičko drvorezbarstvo je prvi element nematerijale baštine iz Federacije BiH koji je uvršten na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, a taj element nije nastao u izolaciji od ostatka bosansko-hercegovačke kulture, odnosno kulturnog naslijeđa.
Mislimo da će naši partneri bolje razumjeti Zanat ako bolje upoznaju našu kulturu. Pored toga, od prvog trenutka kad smo krenuli u projekat zvani Zanat, naša ideja bila je da Zanat pored toga što koristi tehniku tradicionalnog konjičkog drvorezbarstva kao metod izrade svojih proizvoda, postane i sinonim za instituciju, brend ili poslovni model čija je misija između ostalog da promoviše različite elemente kulture našeg prostora. Obilježavanje godišnjice je samo jedan od načina na koji to radimo. 
Ove godine smo u Londonu bili koorganizator eventa sa arhitekticom Aidom Bratović, gdje smo britanskoj publici htjeli predstaviti bosansko-hercegovačko arhitektonsko kulturno naslijeđe kroz prezentaciju profesorice Nermine Zagore i rad Aide Bratović, tradicionalnu muziku Bosne i Hercegovine kroz nastup Damira Imamovića...
Zanat za nas nije samo firma, nego i platforma koja promoviše određene vrijednosti. 
Vidjeti sve dizajnere zajedno u Bosni i Hercegovini po prvi put mora da je bio poseban trenutak.
Da li je bio neki momenat u tom susretu, možda razgovor ili reakcija, što vam je ostalo posebno u sjećanju?
U Bosni i Hercegovini, a siguran sam i u našoj široj regiji nikad se nije okupio ovoliki broj vodećih imena u svijetu dizajna. Veliko je to ne samo za Zanat nego i za Bosnu i Hercegovinu i na to smo ponosni. Bilo je zaista puno divnih momenata, emotivnih i dirljivih trenutaka. Više njih ću sigurno dugo pamititi.
Dvije stvari koje su me posebno dojmile mi sad padaju na pamet. Nakon obilaska ateljea Safeta Zeca u Poćitelju, novinarka New York Times-a koja piše o arhitekturi, dizajnu i naravno enterijeru, mi je rekla da je njegov dom i atelje u Počitelju najljepši enterijer u kojem je ikad bila. Kako je rekla, „ovdje je sve savršeno“.
Druga stvar, Michele de Lucchi, koji je ikona talijanskog dizajna, arhitekture i umjetnosti me pozvao da popijemo kafu prije njegovog samog odlaska. Htio je da mi kaže koliko je za njega značajajan event koji smo organizovali. Veli, a ja parafraziram, ovakve stvari se trenutno ne dešavaju ni u Italiji, a ni šire u Evropi.
Mi smo se ovdje sastali da govorimo o bitnim stvarima kao što je budučnost dizajna kao profesije i naučne dicipline, da govorimo o široj društvenoj ulozi dizajna. Za mene lično je logično da dizajneri govore o široj društvenoj ulozi dizajna, jer dizajn ima moč da utiče na društvene procese. 
Kako uspijevate sačuvati autentičnost tradicionalnog zanata, a istovremeno ostati dio globalnog dizajnerskog dijaloga koji stalno traži nešto novo?
Prije svega treba postaviti pitanje šta je to što neko smatra autentičnim? Kad smo radili na procesu uvrštenja konjičkog drvorezbarstva na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva, zanimljivo mi je bilo otkriti da UNESCO nikako ne voli riječ autentičnost.
Kad čovjek bolje razmisli, zapita se sljedeće: šta je zaista autentično. Tradicija konjičkog drvorezbastva razvijala se pod različitim uticajima. Konjičko drvorezbarstvo je jedna mikro slika pluralizma u našem društvu, ako i slika istorije kroz koju je Zanat prošao. 
Mi u Zanatu imamo otvoren pristup u načinu na koji doživljavamo tradiciju. Čuvati tradiciju za nas ne znači slijepo kopirati određene paterne ili oblike koji su nastali u određenom trenutku kao dio te tradicije.
Za nas je vrijednost konjičkog drvorezbarstva sadržana u njegovom nematerijalnom dijelu, u vještini izrade i emotivnoj vezi stvaraoca, kupaca i svih onih koji dolaze u dodir s konjičim drvorezbarstvom upravo prema tom načinu rada, posvečenosti kvalitetu.
Kada na ovaj način shvatamo tradiciju, onda dizajn postaje metod za stalno inoviranje, učenje i svježinu zanata. 
Zanat kao priča o kontinuitetu
Kroz deset godina rada, Zanat je pokazao da dizajn može biti i čuvar kulture i pokretač promjene. Njihov uspjeh leži u sposobnosti da svijet podsjete da ručni rad nije nostalgičan čin, već savremeni izraz identiteta.
Svaki komad koji izađe iz njihove radionice nosi tu priču o vremenu, o pažnji i o vjerovanju da naslijeđe može imati budućnost.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
