TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 25.3.2021.
Tomaž Kavčić chef je kojemu je kuhanje način života. Smatra se i jednim od pionira pokreta slow food te je poznat po upotrebi raznih inovativnih tehnika pripreme hrane zbog čega jednostavna jela uz njegovu vještinu dobivaju potpuno novi, jedinstven i inovativan izgled.
Upravo je Tomaž sjajan sugovornik za razgovor o temama koje su bliske svim gurmanima i onima koji uživaju u malim ritualima. U sklopu intervjua koje realiziramo zajedno s timom kompanije Fina Vina predstavljamo vam Tomaža Kavčiča, koji će vas osvojiti svojom jednostavnošću i ljubavlju prema tradiciji i lokalnim namirnicama.
Amir Beširević, osnivač kompanije Fina Vina se prisjetio kako se upoznao s chefom koji je dobio i najveće priznanje u svijetu kulinarstva te u razgovoru s Tomažom ekskluzivno za BONJOUR.ba saznao kako je izgradio prepoznatljivu gourmet priču u svom obiteljskom restoranu.
***
Piše: Amir Beširević
Nikad neću zaboraviti naš prvi susret: kasnimo, brzo se vozimo uz cestu koja prati impresivan, gusti drvored. Skromno parkiramo među vozni park kao iz filmova Jamesa Bonda. Penjemo se uz stepenice, držeći, tada djevojku, Lejlu za ruku, usput smišljajući izgovor zašto kasnimo :), gdje nas nasmijani Tomi dočekuje na vrhu stepenica i otključava svaka vrata sa svojim osmijehom.
Taman da izustim izvinjenje zbog kašnjenja, kada Tomi pita: odakle dolazite? Rekoh: "od Movie... Oooouuu, pa dobro da ste ikako došli." Smijeh s obje strane, ostalo je historija.
Klijentela zahtjevnog gastronomskog ukusa, koja ne odlazi u restorane samo zbog dobrog društva i slasnog zalogaja, već za stolom očekuje vrhunski doživljaj o kojem će pričati danima poslije, zna da je takvih mjesta u Europi vrlo malo. No, jedno od njih nalazi se u Vipavskoj dolini u Sloveniji.
U dvorcu Zemono, koji je nekad bio ljetna rezidencija grofa Lanthieri, nalazi se nadaleko poznat slow food restoran Pri Lojzetu, čije je narodsko ime potpuno oprečno od raskošne gastronomske ponude. A za nju je vlasnik Tomaž Kavčič u posljednjih godina, otkako je restoran otvoren, dobio brojna priznanja. Iako je prošla godina bila izuzetno zahtjevna za sve branše, a pogotovo za ugostiteljstvo, u decembru mjesecu dobili ste međunarodno priznanje – Michelin zvjezdicu.
Reci nam molim te što ti znači ovo priznanje?
Prije svega, to je za mene velika obaveza za budućnost, jer je to veliko priznanje. Mnogo mojih kolega mi je reklo da je tu zvjezdicu mnogo teže zadržati nego pridobiti. To je nagrada i priznanje dosadašnjem radu. Veoma me je obradovalo, dalo vjetar u leđa da budem i dalje dosljedan sebi, ali i potvrdu da sam na pravom putu.
Četvrta si generacija vlasnika ugostiteljskog objekta Pri Lojzetu koja se 1997. godine preselila u dvorac Zemono. Približi nam okolinu i opiši prostorije dvorca Zemono i naravno restorana Pri Lojzetu.
Nastavljaš dugačku obiteljsku tradiciju. Da li je tvoj put u kulinarstvo bio jednosmjerna cesta, nešto što se očekivalo od tebe?
Još kao dijete, kada sam htio da vidim svoju mamu, morao sam u kuhinju, jer pripadam četvrtoj generaciji ugostitelja gostionice „Pri Lojzetu“, znači kafane kod Lojza, koja se spominjala već krajem 19. vijeka. U tom ambijentu sam radio školske zadatke, ali i čak puno puta zaspao. Za mene su bile dvije mogućnosti, da mi se kuhinja i kulinarstvo smuči, da ne poželim da ikada nastavim porodični biznis ili da mi kulinarstvo i gastronomija postanu, ne posao, nego način života. Dogodilo se ovo drugo. Veoma sam ponosan što gradim svoj posao na više od stoljeća tradicije obitelji, zbog čega trud i rad prethodnih generacija nije bio uzaludan i za mene je dobio i vrijednost i smisao.
Kako izgleda tvoj radni dan?
Moj dan je prilično dinamičan. Počinje jako rano, kada odem u nabavku. Oko 10, 11 sati stižem u dvorac Zemono, gdje dio ekipe već uveliko radi ono što smo prethodno dogovorili. Ima tu puno rutinskih poslova, a i onih i izazovnih, koje donosi svaki novi dan. Oko 13 sati dolaze prvi gosti, pozdravim ih na recepciji, pa im onda prezentiram ono što nam je priroda danas dala. Uvijek sa svojim gostima dijelim filozofiju lokalnog i sezonskog. Kasnije, sommelier s gostima bira vina na osnovu izabranog menija. Osmijeh na licima nam omogućava, da Gostilna pri Lojzetu, dvorec Zemono bude na obostrano zadovoljstvo. Događa se da kada imamo svadbe i slavlja da naš posao traje vrlo često i do jutra. Supruga Flavia je zadužena za ambijent i svaki član ekipe zna svoju funkciju. Uigrana ekipa je zaista ključ uspjeha. Definitivno ekipa koja dijeli iste vrijednosti sa mnom.
Na koji način osmišljavaš menije?
Uvijek krećem od ukusa, odnosno doživljaja. Vodim se time da biram po osjećaju. Tradicionalni recepti su ono, na čemu se bazira moj rad. Mijenjaju se tehnike, mijenja se tehnologija, ali ostaje očuvanje primarnog ukusa namirnica. Osluškujem svoje goste i njihove želje i događa se da nekako uvijek pogodim što u kom trenutku netko od gostiju voli, ali i što bi baš u tom trenutku volio da jede.
Koliko je bitna vinska ponuda u kombinaciji s tvojom gastronomijom?
Veoma je bitna svakako. Pravi hedonisti i ljubitelji vina znaju koje vino žele da popiju uz meni za koji se ja pobrinem. Oni koji su, pak, neodlučni ili se manje razumiju, budu slobodni da se konzultiraju, a onda od naših somelijera dobiju adekvatne savjete i to bude uvijek na obostrano zadovoljstvo.
Tvrdiš da jedno obično jelo poput goveđe juhe može zablistati uz pomoć specijalnih efekata u kuhinji. Otkrij nam svoju tajnu?
Kada bih vam otkrio svoju tajnu, onda više ne bi bilo čari, a ni lijepih iznenađenja koja svi moji gosti doživljavaju. Sitnice i neka posebna umijeća čine da, nekada obično jelo, ako je servirano posebno, uz toplinu i lijepu energiju, postane jedinstveno. Mi se trudimo da svakom jelu posvetimo posebnu pažnju, bilo da je u pitanju neki rijetki specijalitet ili neko obično jelo. Mislim da upravo takvim stavom postižemo efekt koji prija i nama i gostima.
Ugostili ste mnoge celebrity osobe u svom restoranu, da li imaš neku priču koju bi podijelio s nama?
Jeste, to je istina. Međutim, jako se trudim da privatnost svojih gostiju sačuvam i ne iznosim u javnost. Baš zato što želim da se svi ti naši gosti osjećaju i dalje potpuno relaksirano kod nas, ali i da znaju da je to mjesto na kojem će se osjećati slobodno, prijatno i bezbrižno.
Pored svog redovnog poslovanja organizator si mnogih edukativno-zabavnih događaja u godini, koji događaji su vrijedni za posjetiti, koja bi izdvojio?
Teško bi izdvojio samo jedan ili dva eventa, najviše su mi dragi svi na temu kulinarstva i vina.
Bili smo gosti tvog jubilarnog 50-og rođendana. :)
Svoje kulinarsko carstvo si proširio i s još jednim objektom „Kruh in vino“ koji se također nalazi u impozantnom izdanju arhitekture Vila Vipolže u Goriškim brdima, da li je koncept objekta isti, možeš li nam objasniti o čemu je riječ?
Osnovni koncept je i u Kruh in Vino je isti jer drukčije ne znam. I u Goriškim brdima je bitna kvaliteta, prijatno osoblje i odlične namirnice. Razlika u odnosu na Dvorec Zemono je da sam se u Kruh In Vino odlučio za više „bistro“ stil.
Često putuješ u razne krajeve svijeta, tako te je put donio i do Bosne i Hercegovine, tačnije Sarajeva. Da li si probao neka od naših tradicionalnih jela i koja su po tebi ostavila trag?
Putujem često i trudim se da u svakom mjestu pronađem baš ono što me ispunjava. Tako i u Sarajevu, koje obožavam. Veoma poštujem tradiciju.
Moji favoriti su uvijek restorani koji rade po istim principima, a koji svakako prate nove tehnologije i suvremene trendove. Puno je takvih i restorana, a i jela u Sarajevu, tako da ne bih mogao nešto posebno da izdvojim.
Savjeti za naše ugostiteljske radnike?
Poštujte tradiciju, gosti neka vam uvijek budu na prvom mjestu i vjerujte, bit ćete uspješni na duže staze. Budite dosljedni sebi i svojim ciljevima, a opet, potrudite se da budete autentični i uvijek dajte maksimum na svom poslu. Ako sve ovo uspijete da ispoštujete, vjerujte mi, potvrde da ste na pravom putu same će stizati.
Bio si i gost naše premijerne slow food večere povodom festivala Sarajevo Wine Weekend. Srce Sarajeva na tanjuru je bio hit :)
Rado si viđen gost u Sarajevu, kada te ponovo možemo očekivati kod nas?
Volim Sarajevo i uvijek se rado odazovem pozivu. Nadam se uskoro.
***
Razgovarao: Amir Beširević & Fina Vina Team
Foto: Tomaž Kavčič & Team
TEKST: Adelisa Mašić
Deserti u čaši posljednjih godina postali su pravi hit na društvenim mrežama i to s razlogom.
Ovaj trend posebno dolazi do izražaja u toplijim mjesecima, kada nam najviše prijaju brzi, lagani i efektni recepti, poput Tiramisu deserta koji se priprema za samo 15 minuta.
Ne zahtijevaju pečenje, slojevi se mogu slagati prema vlastitom ukusu, a rezultat je uvijek vizualno privlačan i ukusan. Idealni su za rođendanske zabave, večernja okupljanja, kao i one spontane trenutke kad ti se jede nešto slatko, a ne želiš provoditi sate u kuhinji.
Za razliku od klasičnih kolača, deserti u čaši omogućavaju ti da se igraš s kombinacijama okusa i tekstura, hrskavi keks, kremasti fil, svježe voće ili bogata čokolada, sve može stati u jednu čašu.
U nastavku ti donosimo tri recepta za deserte u čaši koji izgledaju kao iz slastičarne, a pripremaju se s lakoćom i bez stresa. Uz recepte, dijelimo i nekoliko trikova za serviranje, kao i ideje gdje pronaći čaše i teglice, kako bi užitak bio potpun.
1. Desert u čaši sa malinama i Nutellom
Ovaj desert u čaši je pravo malo remek-djelo za ljubitelje slojevitih, bogatih okusa. Kombinira kremastu Nutellu, svježe maline koje unose blagi kiselkasti okus, hrskave kekse koji daju teksturu i finu čokoladnu glazuru za savršen završetak.
Iako izgleda kao da dolazi iz vitrine omiljene slastičarne, priprema je jako jednostavna, jer sve ti može biti gotovo za manje od sat vremena, uključujući kratko hlađenje u frižideru. Idealno za trenutke kada želiš impresionirati goste, ali i za one večeri kad ti se jede nešto posebno, a ne želiš uključivati rernu.
Sastojci (za 6 čaša od 3 dl):
Nutella fil:
Voćni fil:
Glazura:
Priprema:
Voćni fil se priprema skoro kao domaći džem. Maline, voda, šećer i vanilin šećer kratko se prokuhaju, izblendaju, a zatim se uz gustin zgusnu i ostave da se ohlade. Glazura se pravi tako što otopiš čokoladu u slatkom vrhnju i dodaš sjeckane lješnjake.
Zvijezda ovog deserta je Nutella fil. Izmiksaj nutellu i krem sir, dodaj umućeno vrhnje i lagano sjedini. U čaše slaži redom: malo nutella fila, sloj keksa s lješnjacima, još fila, voćni sloj, pa ponovi sve još jednom. Na vrh dolazi čokoladna glazura i to je to! Ostavi desert u frižideru da se lijepo rashladi prije posluživanja.
Savjet: Umjesto malina, možeš koristiti borovnice ili višnje za sličan kiselkasto-slatki okus.
2. Čokoladni kokos desert u čaši
Ako ti je kombinacija čokolade i kokosa ono čemu teško odolijevaš, ovaj desert u čaši bi lako mogao postati tvoj novi favorit.
Spoj je jednostavne pripreme i efektnog izgleda, a svaka kašika donosi savršen balans kremastog pudinga, bogate čokoladne glazure i lagano hrskavog keksa.
Ovaj desert u čaši idealan je za trenutke kada ti treba nešto brzo, ali posebno, bilo da pripremaš slatkiš za sebe, dragu osobu ili opušteni vikend s prijateljicama.
Sastojci:
Ganaš:
Dekoracija:
Priprema:
Puding skuhaj u mlijeku, dodaj šećer po ukusu i ostavi da se malo prohladi. Zatim umiješaj mascarpone i kokos mrvice, dobit ćeš laganu, ali bogatu kremu. Za čokoladni sloj, otopi obje vrste čokolade u slatkom vrhnju uz lagano miješanje i dobit ćeš glazuru kojoj je teško odoljeti.
U desertne čaše slaži redom: sloj drobljenog kakao keksa, zatim sloj kokos kreme, pa čokoladna glazura. Ako su čaše dublje, slobodno ponovi još jedan krug slojeva. Na kraju, ostavi desert da se dobro rashladi prije serviranja.
Foto: @dr.oetker_bih
Savjet: Ovaj desert izgleda divno u staklenim čašama s ravnim rubom.
3. Kadayıflı Muhallebi desert u čaši sa pistacijama
Hrskav, kremast, aromatičan, ovaj desert u čaši okuplja sve što volimo kod turskih slastica, ali u modernoj, praktičnoj verziji. Spoj karameliziranog kadaifa i lagane kreme s pistacijama čini ga idealnim za posebne prilike.
Iako priprema ovog deserta u čaši uključuje nekoliko koraka više, svaki sloj donosi novu teksturu i okus i baš to ga čini posebnim.
Sastojci:
Krema:
Kadaif:
Dekoracija:
Priprema:
Za kremu prvo razmuti gustin, šećer i vanilin šećer u malo hladnog mlijeka, a ostatak mlijeka zagrij dok ne provri. Dodaj smjesu i kuhaj dok se ne zgusne uz stalno miješanje. U vruć puding umiješaj krem od pistacija i dobro sjedini. Površinu prekrij prozirnom folijom i ostavi da se potpuno ohladi. Kada se krema ohladi, umuti slatko vrhnje u čvrst šlag i dodaj ga pudingu, dobit ćeš laganu, prozračnu i aromatičnu kremu s okusom pistacija.
Dok se krema hladi, pripremi kadaif: usitni ga rukama, dodaj šećer i prži na otopljenom maslacu uz stalno miješanje, dok ne dobije zlatnu, hrskavu teksturu. Na kraju dodaj mljevene pistacije i promiješaj.
Složi desert u čaši tako da na dno ide sloj hrskavog kadaifa, zatim sloj kreme s pistacijama, pa još jedan sloj kadaifa. Na vrhu ostavi prostora za dekoraciju, tu možeš dodati mljevene zelene pistacije, listiće svježe mente ili nekoliko malina.
Ovo je tvoj momenat za kreativnost, jer ukrasi čine da desert izgleda još posebnije.
Savjet: Kadaif možeš pripremiti unaprijed i čuvati u zatvorenoj posudi, tako imaš uvijek spremnu bazu za ovaj ili slične deserte u čaši.
Kako da tvoji deserti u čaši uvijek izgledaju impresivno?
Ako želiš još više ideja za deserte u čaši, pogledaj i ovu kolekciju recepata na Coolinarika.com, savršeni su za dodatnu dozu kreativnosti i eksperimentisanja s okusima.
Deserti u čaši su daleko više od brzog slatkiša, oni spajaju omiljene okuse, slojeve boja i tekstura u nešto što jednako raduje i oči i nepce. Uz malo mašte i pažljivo složene sastojke, mogu izgledati kao mini remek-djela, a istovremeno pružiti onaj poznati osjećaj domaće poslastice.
Bilo da ih praviš za sebe, za goste ili samo da zasladiš dan, svaki od ovih recepata nudi savršen balans jednostavnosti i efektnosti.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @thespicycookbook_
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
