TEKST: Bonjour.ba

DATUM OBJAVE: 25.3.2021.

Tomaž Kavčić chef je kojemu je kuhanje način života. Smatra se i jednim od pionira pokreta slow food te je poznat po upotrebi raznih inovativnih tehnika pripreme hrane zbog čega jednostavna jela uz njegovu vještinu dobivaju potpuno novi, jedinstven i inovativan izgled.

Upravo je Tomaž sjajan sugovornik za razgovor o temama koje su bliske svim gurmanima i onima koji uživaju u malim ritualima. U sklopu intervjua koje realiziramo zajedno s timom kompanije Fina Vina predstavljamo vam Tomaža Kavčiča, koji će vas osvojiti svojom jednostavnošću i ljubavlju prema tradiciji i lokalnim namirnicama.

Amir Beširević, osnivač kompanije Fina Vina se prisjetio kako se upoznao s chefom koji je dobio i najveće priznanje u svijetu kulinarstva te u razgovoru s Tomažom ekskluzivno za BONJOUR.ba saznao kako je izgradio prepoznatljivu gourmet priču u svom obiteljskom restoranu.

***

Piše: Amir Beširević

Nikad neću zaboraviti naš prvi susret: kasnimo, brzo se vozimo uz cestu koja prati impresivan, gusti  drvored. Skromno parkiramo među vozni park kao iz filmova Jamesa Bonda. Penjemo se uz stepenice, držeći, tada djevojku, Lejlu za ruku, usput smišljajući izgovor zašto kasnimo :), gdje nas nasmijani Tomi dočekuje na vrhu stepenica i otključava svaka vrata sa svojim osmijehom. 
Taman da izustim izvinjenje zbog kašnjenja, kada Tomi pita: odakle dolazite? Rekoh: "od Movie... Oooouuu, pa dobro da ste ikako došli." Smijeh s obje strane, ostalo je historija.
Klijentela zahtjevnog gastronomskog ukusa, koja ne odlazi u restorane samo zbog dobrog društva i slasnog zalogaja, već za stolom očekuje vrhunski doživljaj o kojem će pričati danima poslije, zna da je takvih mjesta u Europi vrlo malo. No, jedno od njih nalazi se u Vipavskoj dolini u Sloveniji. 

U dvorcu Zemono, koji je nekad bio ljetna rezidencija grofa Lanthieri, nalazi se nadaleko poznat slow food restoran Pri Lojzetu, čije je narodsko ime potpuno oprečno od raskošne gastronomske ponude. A za nju je vlasnik Tomaž Kavčič u posljednjih godina, otkako je restoran otvoren, dobio brojna priznanja. Iako je prošla godina bila izuzetno zahtjevna za sve branše, a pogotovo za ugostiteljstvo, u decembru mjesecu dobili ste međunarodno priznanje – Michelin zvjezdicu.

Reci nam molim te što ti znači ovo priznanje?

Prije svega, to je za mene velika obaveza za budućnost, jer je to veliko priznanje. Mnogo mojih kolega mi je reklo da je tu zvjezdicu mnogo teže zadržati nego pridobiti. To je nagrada i priznanje dosadašnjem radu. Veoma me je obradovalo, dalo vjetar u leđa da budem i dalje dosljedan sebi, ali i potvrdu da sam na pravom putu. 

Četvrta si generacija vlasnika ugostiteljskog objekta Pri Lojzetu koja se 1997. godine preselila u dvorac Zemono. Približi nam okolinu i opiši prostorije dvorca Zemono i naravno restorana Pri Lojzetu.

Nastavljaš dugačku obiteljsku tradiciju. Da li je tvoj put u kulinarstvo bio jednosmjerna cesta, nešto što se očekivalo od tebe?
Još kao dijete, kada sam htio da vidim svoju mamu, morao sam u kuhinju, jer pripadam četvrtoj generaciji ugostitelja gostionice „Pri Lojzetu“, znači kafane kod Lojza, koja se spominjala već krajem 19. vijeka. U tom ambijentu sam radio školske zadatke, ali i čak puno puta zaspao. Za mene su bile dvije mogućnosti, da mi se kuhinja i kulinarstvo smuči, da ne poželim da ikada nastavim porodični biznis ili da mi kulinarstvo i gastronomija postanu, ne posao, nego način života. Dogodilo se ovo drugo. Veoma sam ponosan što gradim svoj posao na više od stoljeća tradicije obitelji, zbog čega trud i rad prethodnih generacija nije bio uzaludan i za mene je dobio i vrijednost i smisao.

Kako izgleda tvoj radni dan?

Moj dan je prilično dinamičan. Počinje jako rano, kada odem u nabavku. Oko 10, 11 sati stižem u dvorac Zemono, gdje dio ekipe već uveliko radi ono što smo prethodno dogovorili. Ima tu puno rutinskih poslova, a i onih i izazovnih, koje donosi svaki novi dan. Oko 13 sati dolaze prvi gosti, pozdravim ih na recepciji, pa im onda prezentiram ono što nam je priroda danas dala. Uvijek sa svojim gostima dijelim filozofiju lokalnog i sezonskog. Kasnije, sommelier s gostima bira vina na osnovu izabranog menija. Osmijeh na licima nam omogućava, da Gostilna pri Lojzetu, dvorec Zemono bude na obostrano zadovoljstvo. Događa se da kada imamo svadbe i slavlja da naš posao traje vrlo često i do jutra. Supruga Flavia je zadužena za ambijent i svaki član ekipe zna svoju funkciju. Uigrana ekipa je zaista ključ uspjeha. Definitivno ekipa koja dijeli iste vrijednosti sa mnom. 

Na koji način osmišljavaš menije?

Uvijek krećem od ukusa, odnosno doživljaja. Vodim se time da biram po osjećaju. Tradicionalni recepti su ono, na čemu se bazira moj rad. Mijenjaju se tehnike, mijenja se tehnologija, ali ostaje očuvanje primarnog ukusa namirnica. Osluškujem svoje goste i njihove želje i događa se da nekako uvijek pogodim što u kom trenutku netko od gostiju voli, ali i što bi baš u tom trenutku volio da jede. 

Koliko je bitna vinska ponuda u kombinaciji s tvojom gastronomijom? 

Veoma je bitna svakako. Pravi hedonisti i ljubitelji vina znaju koje vino žele da popiju uz meni za koji se ja pobrinem. Oni koji su, pak, neodlučni ili se manje razumiju, budu slobodni da se konzultiraju, a onda od naših somelijera dobiju adekvatne savjete i to bude uvijek na obostrano zadovoljstvo.

Tvrdiš da jedno obično jelo poput goveđe juhe može zablistati uz pomoć specijalnih efekata u kuhinji. Otkrij nam svoju tajnu? 


Kada bih vam otkrio svoju tajnu, onda više ne bi bilo čari, a ni lijepih iznenađenja koja svi moji gosti doživljavaju. Sitnice i neka posebna umijeća čine da, nekada obično jelo, ako je servirano posebno, uz toplinu i lijepu energiju, postane jedinstveno. Mi se trudimo da svakom jelu posvetimo posebnu pažnju, bilo da je u pitanju neki rijetki specijalitet ili neko obično jelo. Mislim da upravo takvim stavom postižemo efekt koji prija i nama i gostima.

Ugostili ste mnoge celebrity osobe u svom restoranu, da li imaš neku priču koju bi podijelio s nama?

Jeste, to je istina. Međutim, jako se trudim da privatnost svojih gostiju sačuvam i ne iznosim u javnost. Baš zato što želim da se svi ti naši gosti osjećaju i dalje potpuno relaksirano kod nas, ali i da znaju da je to mjesto na kojem će se osjećati slobodno, prijatno i bezbrižno.

Pored svog redovnog poslovanja organizator si mnogih edukativno-zabavnih događaja u godini, koji događaji su vrijedni za posjetiti, koja bi izdvojio?

Teško bi izdvojio samo jedan ili dva eventa, najviše su mi dragi svi na temu kulinarstva i vina.

Bili smo gosti tvog jubilarnog 50-og rođendana. :) 

Svoje kulinarsko carstvo si proširio i s još jednim objektom „Kruh in vino“ koji se također nalazi u impozantnom izdanju arhitekture Vila Vipolže u Goriškim brdima, da li je koncept objekta isti, možeš li nam objasniti o čemu je riječ?

Osnovni koncept je i u Kruh in Vino je isti jer drukčije ne znam. I u Goriškim brdima je bitna kvaliteta, prijatno osoblje i odlične namirnice. Razlika u odnosu na Dvorec Zemono je da sam se u Kruh In Vino odlučio za više „bistro“ stil.

Često putuješ u razne krajeve svijeta, tako te je put donio i do Bosne i Hercegovine, tačnije Sarajeva. Da li si probao neka od naših tradicionalnih jela i koja su po tebi ostavila trag?
 

Putujem često i trudim se da u svakom mjestu pronađem baš ono što me ispunjava. Tako i u Sarajevu, koje obožavam. Veoma poštujem tradiciju.

Moji favoriti su uvijek restorani koji rade po istim principima, a koji svakako prate nove tehnologije i suvremene trendove. Puno je takvih i restorana, a i jela u Sarajevu, tako da ne bih mogao nešto posebno da izdvojim.

Savjeti za naše ugostiteljske radnike?

Poštujte tradiciju, gosti neka vam uvijek budu na prvom mjestu i vjerujte, bit ćete uspješni na duže staze. Budite dosljedni sebi i svojim ciljevima, a opet, potrudite se da budete autentični i uvijek dajte maksimum na svom poslu. Ako sve ovo uspijete da ispoštujete, vjerujte mi, potvrde da ste na pravom putu same će stizati.


Bio si i gost naše premijerne slow food večere povodom festivala Sarajevo Wine Weekend. Srce Sarajeva na tanjuru je bio hit :)

Rado si viđen gost u Sarajevu, kada te ponovo možemo očekivati kod nas?

Volim Sarajevo i uvijek se rado odazovem pozivu. Nadam se uskoro.

***
Razgovarao: Amir Beširević & Fina Vina Team
Foto: Tomaž Kavčič & Team


 
 


Bonjour

Brownie kakav do sada niste probali: Desert koji nestaje brže nego što se ohladi

TEKST: Bonjour.ba

Brownie kakav do sada niste probali: Desert koji nestaje brže nego što se ohladi Brownie kakav do sada niste probali: Desert koji nestaje brže nego što se ohladi

Danas smo ustali s onim poznatim osjećajem da nam se jede nešto slatko, ali bez jasne ideje šta bi to moglo biti.

Ne klasičan kolač, ne suhi biskvit, ali ni onaj standardni brownie koji uvijek spašava stvar kad želimo nešto brzo i sigurno. Htjeli smo nešto s notom kokosa, ali ne klasične kokos kocke, više onaj tip deserta koji spaja čokoladu i kremastu teksturu.
 

brzi-kolac-brownie-recept-kokos-dolcela2-bonjour-ba
 

Između kafe i prvog gutljaja vode, odlučili smo da jednostavno pomiješamo sve što volimo: čokoladu, kokos i Dolcela brownie smjesu. I tako je nastao naš “eksperiment iz dosade” koji se pretvorio u pun pogodak: Dolcela brownie smjesa i jednostavna kokos krema kao kombinacija koja spašava dan kad ne znate šta vam se jede, ali znate da mora biti dobro.
 

brzi-kolac-brownie-recept-kokos-dolcela5-bonjour-ba
 

Jeste li znali? U nekim zemljama kokos se smatra “voćem sreće” jer simbolizira obilje i slatkoću života. Nama je, realno, dovoljan i jedan sloj kokos kreme da dan odmah bude bolji.
 

Čokoladni brownie sa kokos kremom


Brownie:

- 1 Dolcela smjesa za čokoladne brownie

- 2 jaja

- 100g putera

- 200ml mlijeka

- 80g tamne čokolade 
 

Jeste li znali? Tamna čokolada ima više antioksidansa nego borovnice. Znači da praktično ako jedete brownie, to je skoro smoothie.
 

Kokos krema:

- 1 Dolcela puding okus vanilija

- 400ml mlijeka

- 200g kokosovog brašna

- 80g šećera

- 1 Dolcela vanilin šećer
 

Jeste li znali? Miris vanilije dokazano snižava nivo stresa i potiče dobro raspoloženje. Da, zato nas svaki puding, kolač ili krema s tom aromom automatski vrati u djetinjstvo i podsjeti na sigurnost domaće kuhinje.

Priprema:

Prvo pripremite kokos kremu: u dubljoj šerpici skuhajte Dolcela puding okus vanilija u mlijeku, kao i obično, dok ne postane gust i kremast. 
 

brzi-kolac-brownie-recept-kokos-dolcela3-bonjour-ba


Zatim umiješajte kokosovo brašno, dodajte 80g šećera i Dolcela vanilin šećer i lagano promiješajte špatulom ili mutilicom dok se sve lijepo ne poveže. Ostavite kremu sa strane da se malo ohladi i stegne.

Dok se krema odmara, prelazimo na brownie. U dubokoj posudi pomiješajte Dolcela smjesu za čokoladne brownie, mlijeko i jaja.
 

brzi-kolac-brownie-recept-kokos-dolcela4-bonjour-ba
 

Posebno otopite puter s tamnom čokoladom (miris će vas već tada podsjetiti da ste na dobrom putu) i dodajte ga u smjesu. Miješajte dok ne nestanu sve grudvice i dok ne dobijete onu glatku, sjajnu teksturu po kojoj znate da će kolač uspjeti.

Jeste li znali? Kažu da je prvi brownie nastao kada je kuharica u Chicagu zaboravila prašak za pecivo. Rezultat je bio gustiji, čokoladniji kolač koji su svi obožavali. Iako nije potvrđeno, priča ostaje dio šarma brownija.

Smjesu ravnomjerno rasporedite u kalup obložen papirom za pečenje. Zatim preko nje nježno dodajte kokos kremu. Kašikom ili drvenim štapićem lagano “prošarajte” slojeve da se čokolada i kokos malo spoje. To će kasnije dati onaj mramorni efekt.

Pecite 20 minuta na 180°C, taman dovoljno da rubovi postanu hrskavi, a sredina ostane sočna i mekana.

 

brzi-kolac-brownie-recept-kokos-dolcela7-bonjour-ba


Mini savjeti i brze varijacije


Ako volite malo eksperimentisati, ne morate se držati samo vanilije. Probajte Dolcela puding okus jagoda ili maline za voćnu notu. Volite jači čokoladni sloj? Umjesto vanilije možete koristiti Dolcela puding okus čokolada za “double chocolate” efekat. Zamijenite dio mlijeka u brownie smjesi s 50 ml kafe jer i to pojača aromu čokolade.

Za brzu prazničnu tacnu: ispecite Dolcela Muffins ili Dolcela Muffins čokoladni pa ih punite kašikom ove kokos kreme. Rezultat? Snježni cupcake.

Ako volite lava-centar, probajte i Dolcela Lava Muffins i servirajte uz kašiku kokos kreme sa strane.

Na kraju, pustite mašti da se malo igra. Upravo iz takvih improvizacija često nastanu najbolji deserti, oni koji mirišu na toplinu doma i malo hrabrosti da promijenite nešto po svom ukusu.

 

brzi-kolac-brownie-recept-kokos-dolcela6-bonjour-ba


Dolcela slatka praznična čarolija uskoro počinje…


Ako ste među onima koji već u novembru prave prve liste kolača i traže “onaj jedan novi recept” koji će osvojiti sve, imamo mali spoiler. Od 1. decembra, Dolcela pokreće slatku prazničnu čaroliju, online kutak u kojem ćete moći podijeliti svoje trenutke iz kuhinje, fotografije, mirise i onu posebnu prazničnu energiju koju donose kolačići.

Na web stranici vas čeka Djed Mraz gdje mu samo trebate navesti koga biste voljeli obradovati ove godine sa Dolcela poklonom.

A šta se dogodi nakon toga? Nećemo vam sve otkriti… samo ćemo reći da će vas rezultat sigurno nasmijati i ugrijati, baš kao i prva tura brownie iz rerne.

Tokom decembra Dolcela će svakog dana birati dobitnike iznenađenja jer ovaj mjesec je stvoren za dijeljenje, slatkoću i trenutke koji mirišu na vaniliju.
 

 
Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Podravka BiH
 
Kreativni koncept: Bonjour.ba
Foto i video za Bonjour.ba: Hajrudin Šišić (Harry Cooper)


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!