Svi oni koji nisu uključeni u modni svijet i promatraju ga tek izvana, nerijetko ne razumiju kako jedan urednik novina, PR stručnjak ili dizajner zarađuju toliko da si mogu priuštiti godišnji obilazak svijeta, voziti skupocjene automobile i imati luksuzne vile.

No, ekipa koja stoji iza portala Who Wear What je 'zaronila' u statistike i objavila listu top modnih zaposlenja i plaću kakvu nose sa sobom.

Naravno, statistike se odnose na one zemlje u kojima modna industrija i modna proizvodnja uistinu postoji.

PR ASISTENT - 32.000 američkih dolara

PR SAVJETNIK - 60.000 američkih dolara

VIŠI PR MANAGER - 80.000 američkih dolara

PODPREDSJEDNIK PR ODJELA - 201.000 američkih dolara

GLAVNI DIZAJNER NEKOG AMERIČKOG BRENDA od  45.000 američkih dolara do 190.000 američkih dolara

GLAVNI DIZAJNER NEKOG INTERNACIONALNOG BRENDA od 73.000 američkih dolara do 131.000 američkih dolara

GRAFIČKI DIZAJNER - 65.000 američkih dolara

KREATIVNI DIREKTOR NEKOG BRENDA - 175.000 američkih dolara

DIREKTOR PRODAJE - 150.000 američkih dolara

MODNI UREDNIK - 75.000 američkih dolara

VIŠI DIREKTOR NEKOG BRENDA - 200.000 američkih dolara

KREATIVNI DIREKTOR EDITORIJALA - 150.000 američkih dolara

PRIPRAVNIK U NEKOM BRENDU - 11 dolara po satu

PRIPRAVNIK U MALOPRODAJI - 14 dolara po satu

OSOBA KOJA JE ZADUŽENA ZA PLANIRANJE I ORGANIZIRANJE MODNIH DOGAĐAJA - 44.000 američkih dolara

ASISTEND BUYERA - 45.000 američkih dolara

BUYER - 70.000 američkih dolara

OSOBNI ASISTENT - 30.000 američkih dolara

ASISTENT NA EDITORIJALIMA - 30.625 američkih dolara

MARKETING MANAGER od 48.000 američkih dolara do 104.000 američkih dolara

MARKETING DIREKTOR od 112.000 američkih dolara do 170.000 američkih dolara

***
Foto: le-21eme.com
Tekst: BONJOUR.ba 

Najbolji način da upoznate festival nije kroz program, nego kroz jedan dobro isplaniran dan.

Zato smo odlučili uraditi upravo to. Tokom proteklih dana Sarajevo Photography Festival pretvorio je različite dijelove grada u mjesta susreta fotografije, razgovora i novih perspektiva.   

Od izložbi koje vas zadrže mnogo duže nego što ste planirali, preko arhivskih fotografija koje vraćaju kolektivna sjećanja, pa sve do razgovora o kreativnosti i radionica koje otkrivaju procese iza fotografije, SPF se ove godine najbolje doživljava hodajući od jedne lokacije do druge.  






Tema ovogodišnjeg izdanja, „Under Pressure“, istražuje različite oblike pritiska koji oblikuju savremeni život, od ličnih i emocionalnih do društvenih i političkih. Upravo zbog toga mnoge izložbe ne traže samo da ih pogledate, nego i da zastanete, promislite i vratite im se još jednom.

Ako se pitate kako izgleda jedan dan na festivalu, vodimo vas kroz naš.   



 

Povratak u No Man's Land, 25 godina kasnije

Nekoliko koraka dalje čeka potpuno drugačija vrsta iskustva. Izložba „25 Years of No Man's Land“ Danisa Tanovića vraća publiku iza kulisa filma koji je obilježio jednu generaciju.




Neviđene fotografije sa snimanja ne funkcioniraju samo kao arhivski materijal. One otvaraju prostor za nova čitanja filma, vremena u kojem je nastao i načina na koji danas pamtimo rat, humor i apsurd koji je Tanovićev film tako precizno prikazao. 

Za posjetioce koji su odrasli uz „No Man's Land“, ova postavka nosi dodatnu emocionalnu težinu. Za mlađe generacije ona je zanimljiv ulazak u proces nastanka jednog od najvažnijih filmova regionalne kinematografije.
 

Carlota Guerrero u Sarajevu: Izložba koja se ne gleda površno

Jedna od izložbi kojoj smo se najduže zadržali bila je „Carmina, Carlota: Retail Ritual“ španske umjetnice Carlote Guerrero. Kroz seriju fotografija nastalih nakon iskustva majčinstva, Carlota koristi luksuzne prodajne prostore i kabine za presvlačenje kao pozornicu za promišljanje identiteta, ženskog tijela i očekivanja koja društvo postavlja pred žene.




Fotografije djeluju gotovo filmski. Na prvi pogled su suzdržane i tihe, ali što ih duže posmatrate, više primjećujete slojeve značenja. Upravo zato ova izložba savršeno odgovara festivalskoj temi, jer govori o pritiscima koji nisu uvijek vidljivi, ali su stalno prisutni. Izložba se posebno izdvaja načinom na koji koristi prostor galerije i ostavlja dovoljno mjesta za vlastitu interpretaciju.




 

U Kawi smo pronašli možda i najživlji dio festivala

Dok velike izložbe privlače najviše pažnje, radionice su vjerovatno mjesto gdje se najbolje osjeti festivalska zajednica.






U prostoru Kawe svratili smo na dio programa posvećen analognom procesu fotografije koji je vodio Adil Sokolović tokom protehlih dana festivala.

Zidovi prekriveni probnim printovima, fotografijama u nastajanju, bilješkama i razgovorima među učesnicima djelovali su kao podsjetnik da fotografija nije samo gotova slika na zidu. Ona je proces, eksperiment i često niz pokušaja prije konačnog rezultata.

Zbog toga radionice djeluju kao svojevrsna festivalska pozadina koju publika ne vidi uvijek, a koja zapravo pokreće veliki dio programa.
 


 

Razgovor koji povezuje sport, kreativnost i drugačiji pogled na karijeru

Dan smo nastavili na artist talku Mislava Mironovića, autora kojeg smo nedavno ugostili i na Bonjour.ba. Njegovo predavanje „POV“ nije bilo klasično kreativno predavanje, nego priča o tome kako neočekivani putevi često vode do najzanimljivijih karijera.




 

Od profesionalnog MTB freeride sportiste do kreativnog direktora i osnivača studija, Mironović je kroz lična iskustva govorio o riziku, promjeni perspektive i važnosti vlastitog pogleda na svijet. 




Publika je ostala dugo nakon završetka predavanja, što je možda najbolji pokazatelj koliko su ovakvi razgovori važan dio festivalskog programa. A ako želite saznati više o njegovom putu, intervju s Mislavom već vas čeka na Bonjour.ba.
 


 

Izložba finalista pokazuje zašto fotografija danas govori više jezika nego ikad

Prvu stanicu napravili smo u Umjetničkoj galeriji BiH, gdje je otvorena izložba finalista i pobjednika ovogodišnjeg festivala. Radovi pristigli iz više od 70 zemalja svijeta okupljeni su oko teme „Under Pressure“, ali svaki joj pristupa iz potpuno drugačije perspektive.






Dok prolazite kroz galerijske sale, smjenjuju se intimni portreti, dokumentarne priče, konceptualni eksperimenti i prizori koji vas tjeraju da zastanete nekoliko koraka unazad kako biste ih sagledali u cijelosti. Upravo ta raznolikost jedna je od najvećih vrijednosti ovogodišnje postavke. Nije riječ o jednoj temi, nego o desetinama različitih odgovora na isto pitanje.




 

Na pozornici smo uručili nagradu

Posebnu pažnju privukli su radovi ovogodišnjih pobjednika koje smo nekoliko dana ranije imali priliku upoznati i na ceremoniji dodjele nagrada u Narodnom pozorištu. Grand Prix osvojila je ukrajinska fotografkinja Anya Tsaruk, koja je ujedno odnijela pobjedu i u kategoriji dokumentarne fotografije, postavši prva žena koja je u pet godina festivala osvojila ovu titulu.






Na toj večeri i Bonjour je imao posebnu ulogu. Naša glavna urednica Emina Smaka uručila je nagradu u kategoriji modne fotografije, čiji je laureat bila Solène Richard iz Francuske. 




 

SPF je ove godine možda najbolje doživjeti pješice

Ono što nam je ostalo nakon cijelog dana nije samo lista izložbi koje smo pogledali. Ostao je osjećaj da je festival ove godine uspješno povezao različite dijelove grada, različite generacije autora i potpuno različite fotografske pristupe.

Između Umjetničke galerije, artist talkova, radionica i susreta s autorima, SPF se pokazao kao mnogo više od mjesta na kojem gledate fotografije. 

To je prostor u kojem se fotografija koristi kao početak razgovora. A upravo takvi razgovori najčešće ostanu s vama i nakon što napustite galeriju.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto:  Bonjour.ba arhiva