TEKST: Ana Rotim
DATUM OBJAVE: 17.3.2023.
Sezona jagoda tek je počela, stoga u našem uredništvu nismo mogli odoljeti da vam podijelimo jeda recept za koji smo sigurni da ćete rado zapisati u svoje kulinarske rokovnike.
Naime, nakon što smo prethodnih dana uživali u jedinstvenom spoju bijele čokolade i neodoljivih jagoda ovog puta vam donosimo nešto drugačiju poslasticu. Riječ je o slavnom talijanskom desertu – tiramisu čiji okus smo ovog puta obogatili ovim ukusnim voćkama.
Recept za ovaj #mljac desert potpisuje Ines Kolundžić koja se na društvenim mrežama krije iza profila @foodilica. Stoga, ako ste ovih dana poželjeli uživati u nešto drugačijem okusu tiramisua u nastavku donosimo detalje pripreme.
Krema:
Priprema:
Žumanjke i šećer pjenasto izmutite pjenjačom ili mikserom te smjesu kuhajte na pari uz stalno miješanje pjenjačom desetak minuta, nakon čega ćete ju ohladiti (30-ak min). Kremu, dok se hladi, povremeno promiješajte da vam se ne stvore grudice.
Mascarpone sir prvo dobro izmiješajte pa onda dodajte kremu od žumanjaka i šećera te otopljenu bijelu čokoladu potom sve dobro izmiksajte.
Zatim u kremu postepeno dodajte i umiješajte tučeno slatko vrhnje (slatko vrhnje izmiksajte zajedno s pastom od vanilije) te biste nakon toga trebali dobiti glatku kremu.
Umak/preljev od jagoda:
Priprema:
Pomiješajte sve sastojke (osim vode i gustina) u lončiću i kuhajte dok jagode ne omekšaju. Kada omekšaju sve izmiksajte štapnim mikserom kako bi dobili teksturu preljeva. Zatim ponovno vratite na vatru te dodajte pomiješani gustin s vodom pa kuhajte još 2-3 min. Preljev potom dobro ohladite.
Slaganje i ukrašavanje tiramisua:
Prilikom slaganja tiramisua piškote namočite u soku od jagoda. Na složeni red piškota stavljate polovicu kreme pa na tu kremu prelijte umak/preljev od jagoda. Zatim stavljate još jedan red piškota i na njih ostatak kreme.
Kremu zagladite, pospite prahom od dehidriranih jagoda te rasporedite svježe jagode po vrhu. Tiramisu hladite najmanje 4 sata prije konzumiranja, a idealno bi bilo ostaviti ga hladiti preko noći.
Foto: Ines Kolundžić
TEKST: Adelisa Mašić
Nekada su druženja gotovo podrazumijevala izlazak. Glasna mjesta, planovi koji počinju kasno navečer i potreba da vikend izgleda 'ispunjeno' često su bili glavni način povezivanja s ljudima.
Danas se, međutim, sve češće dešava nešto mnogo tiše i intimnije. Ljudi pozivaju prijatelje na večeru kod kuće, pažljivije slažu sto, pale svijeće, biraju muziku koja ostaje u pozadini i satima sjede za istim stolom bez osjećaja da negdje žure.
I možda upravo u tome leži razlog zašto su večere postale novi način druženja. Ne djeluju kao događaj koji treba impresionirati druge, već kao prostor u kojem konačno možemo usporiti i zaista biti prisutni.
Večera je postala odgovor na ubrzan tempo života
Nakon dana ispunjenih ekranima, obavezama i stalnim osjećajem da smo ‘na raspolaganju’, potreba za mirnijim oblicima druženja djeluje potpuno prirodno.
Večera kod kuće ne traži savršenu organizaciju niti veliki budžet. Dovoljno je nekoliko ljudi s kojima se osjećamo opušteno, nešto jednostavno na stolu i atmosfera u kojoj razgovor može trajati bez gledanja na sat.
Možda upravo zato ovakva druženja ostavljaju drugačiji trag. Nema buke koja prekida razgovor, nema osjećaja da stalno morate biti zanimljivi ili ‘u pokretu’. Sve djeluje sporije, toplije i mnogo iskrenije.
Hrana više nije samo hrana, već dio cijelog iskustva
Zanimljivo je koliko se promijenio i način na koji gledamo na obrok. Više nije poenta u tome da sve izgleda savršeno ili komplikovano, nego da stvara osjećaj ugode.
Tjestenina servirana u velikoj zdjeli na sredini stola, hljeb koji se dijeli rukama, desert koji svi probaju iz istog tanjira, upravo ti mali detalji stvaraju atmosferu zbog koje večera ostaje u sjećanju.
Zato se danas toliko pažnje posvećuje stvarima koje su nekada djelovale nevažno. Svijeće, tanjiri, platnene salvete, dobra rasvjeta ili muzika koja samo lagano prati razgovor postali su dio iskustva, a ne samo dekoracija. Večera je, na neki način, postala mali ritual.
Sve manje tražimo ‘izlazak’, a sve više osjećaj povezanosti
Možda najveća promjena nije ni u hrani ni u estetici, već u tome šta danas tražimo od druženja. Umjesto glasnih mjesta i površnih razgovora, sve više cijenimo trenutke u kojima možemo sjediti dugo, pričati bez žurbe i osjećati se potpuno opušteno.
Večere kod kuće upravo to omogućavaju. One brišu granicu između svakodnevice i posebnog trenutka, jer čak i običan utorak može izgledati drugačije kada se sto malo pažljivije postavi, vino rashladi i ljudi ostanu duže nego što su planirali.
I možda upravo zato večere nisu samo prolazni trend. One su postale način da vratimo osjećaj bliskosti, sporijeg ritma i prisutnosti koji nam sve više nedostaje.
Foto: @lauralabe
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
