Tajana Dedić-Starović aka Artist At Camera je fotografkinja i videografkinja rođena u Novom Sadu, a već godinama živi u Banjaluci.

Za sebe voli reči da je: ”Jednostavna osoba, ljubiteljka diska sedamdesetih, treša osamdesetih, bezglutenskih lazanja i zalazaka sunca, a s vremena na vreme, ima puno hrabrosti da rizikuje i uleće u ozbiljne biznis priče.”

Tajana Dedić Starović

***

Fotoaparat je njen omiljeni saputnik već deset godina, a projekat Teez Me Tees je nastao upravo kao produžetak njenog stvaralaštva. U daljem razgovoru smo saznali da za Tajanu umjetnost ima najviše smisla kada je kolektivno dostupna i kada na publiku ostavi impakt koji razbija učestalost svakodnevice. Iz tog razloga odlučila je da svoj umjetnički rad prenese u, kako ona kaže: “Jedan veoma konkretan svet, primarno dostupniji publici.”

Njene bijele majice kratkog rukava sa printovima njenih fotografija ubrzo su oduševile jednostavnošću da se stiliziraju uz svaki odjevni artikal. Ono što ih čini dodatno posebnim jeste predanost Tajane da to uistinu bude vidljiv rad u koji je uloženo puno emocija, truda, vremena i kreativnosti.

"Wearable art u raznim svojim oblicima, predstavlja trend koji postaje sve popularniji u modnoj industriji, kao i u umetničkim praksama, a moglo bi se reći i sve potrebniji - dosta je bilo elitističkog pristupa umetnosti, ona treba da izađe na ulice, u kafiće, u krevete, na treninge, da se zagrli i da bude blizu srca.” – otkrila nam je Tajana.

Na pitanje ko su djevojke koje vole ove majice Tajana odgovara: ”To su devojke slobodnog duha, neobičnih interesovanja, spremne na izazove, koje su (svaka na svoj način) zaljubljene u umetnost i jednu drugačiju verziju realnosti. To su i hrabri i odvažni momci, pogotovo oni senzibilni i krhki, koji zapravo ne skrivaju sebe i svoju pravu muškost.”

Kao bitne stavke svakako ćemo izdvojiti činjenice da su ove majice izrađene od najfinijeg 100% pamuka koji ne gubi mekoću ni nakon pranja, a svi printovi se štampaju DTG (direct-to-garment) tehnikom, što znači da fotografija "ulazi" direktno u tekstil čime print postaje veoma izdržljiv, sa puno detalja i predivnih boja.

Tajana nam je također otkrila da inspiraciju pronalazi: “…na raznim mestima - na ulicama, u zavučenim ćoškovima, u šumama i na livadama, u posteljinama, na malim ekranima i velikim platnima, u kasetofonima i mp3 plejerima, među zagrljajima i u pazušnim jamicama.“

Poslije ovog super pozitivnog i inspirativnog razgovora nismo odoljeli i pitati Tajanu što za nju predstavlja jedna Teez Me Tees majica:

“Priča je mnogo dublja od obične bele majice sa printom. Čak je i mnogo dublja od obične bele majice sa printom umetničkog rada. Ova priča je više od svega toga. Ona je slobodan duh, hrabrost, autentičnost, sloboda pod svaku cenu, mir, bezuslovna ljubav, kreativni nered i neki duboki bol i težina koju svi nosimo. Znam, znam, suludo je pričati ovakve stvari o jednoj krpici, ali uvek možemo da odaberemo da nešto ne bude samo 'još jedna obična majica', zar ne?”

Više informacija o Teez Me Tees majicama i ponudi možete pronaći na Facebook stranici, Instagram profilima Teez Me Tees, Artistatcamera i web stranici.

***

Fotografije: Tajana Dedić-Starović

Modeli: Isidora Branković, Miloš Orlić, Zorana Bojinović, Biljana Milanović

Ako tražite razlog za kratku kulturnu pauzu u Sarajevu ovo je idealan trenutak. Povodom pravoslavnog Božića, danas je besplatan ulaz u Kuću Despića, jedan od najautentičnijih muzejskih prostora u gradu i važan dio zbirke Sarajevskog Muzeja.

Smještena u samom srcu stare gradske jezgre, Kuća Despića čuva priču o životu imućne sarajevske trgovačke porodice, ali i o prvim teatarskim iskoracima u gradu. Prije nego krenete, donosimo nekoliko stvari koje vrijedi znati kako biste posjetu doživjeli punim intenzitetom.

Foto: @nerminamemic_art

Kuća Despića je vremenska kapsula Sarajeva iz 18. i 19. stoljeća. Izgrađena i nastanjena od strane porodice Despić, danas djeluje kao jedan od najintimnijih i najautentičnijih muzejskih prostora u gradu. 

Kao dio Muzeja Sarajeva, kuća svjedoči o trgovačkom, kulturnom i društvenom životu tadašnjeg Sarajeva, ali i o njegovim prvim teatarskim koracima. Ako je do sada niste posjetili, današnji besplatan ulaz je savršena prilika.

Foto: @jacakalac

5 stvari koje vrijedi znati prije nego uđete u Kuću Despića

Ovdje je zapravo počela teatarska scena Sarajeva

Prve pozorišne predstave u Sarajevu održane su upravo u salonu Kuće Despića. U vrijeme kada grad nije imao institucionalno pozorište, ova privatna kuća postala je mjesto susreta umjetnika, publike i novih ideja. 

Zbog toga se Kuća Despića smatra pretečom modernog teatra u Sarajevu. Taj salon i danas zadržava atmosferu intimnog kulturnog okupljanja.




Kuća je rijedak primjer spoja orijentalne i austrougarske arhitekture

Arhitektonski, Kuća Despića predstavlja slojevit identitet Sarajeva. Orijentalni raspored prostora i detalji interijera susreću se s kasnijim austrougarskim utjecajima u namještaju i dekoraciji. 

Ovaj spoj nije dekorativan, već govori o stvarnim historijskim promjenama koje je grad prolazio. Upravo zato je kuća posebno zanimljiva i arhitektima i ljubiteljima dizajna.

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Porodica Despić bila je među najutjecajnijim trgovačkim porodicama u gradu

Despići su bili imućni i društveno aktivni sarajevski trgovci, blisko povezani s kulturnim i političkim tokovima svog vremena. Njihov dom nije bio zatvoren porodični prostor, već mjesto okupljanja uglednih građana i putnika. 

Kroz lične predmete, dokumente i namještaj, muzej danas priča priču o svakodnevici gradske elite 19. stoljeća. To je rijedak uvid u privatni život tadašnjeg Sarajeva.

Foto: @jelenapojuzina

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tomislav.kovacevic.sestrinstvo

Interijeri su sačuvani kao autentičan prikaz građanskog života

Za razliku od mnogih muzeja koji rekonstruišu prostor, Kuća Despića čuva originalne elemente života jedne porodice. Namještaj, raspored soba i dekoracije ostavljaju utisak da su stanari tek nakratko izašli. Ovakav pristup čini posjetu intimnijom i emocionalnijom. Ne gledate eksponate nego ulazite u nečiji dom.

Foto: @poslednji_sarajlija

Foto: @nerminamemic_art

Foto: @tramp_collection

Grijanje u Kući Despića otkriva kako se živjelo kroz sarajevske zime

Kuća Despića grijala se kombinacijom peći na drva i ćumur, pažljivo raspoređenih po glavnim prostorijama kako bi se toplina zadržavala što duže. 

Debeli zidovi i manji otvori prema ulici dodatno su pomagali u očuvanju toplote, što je bio standard u tadašnjoj gradskoj arhitekturi. Zanimljivo je da su se prostorije grijale selektivno nisu svi dijelovi kuće bili jednako topli, već se život zimi koncentrisao oko nekoliko ključnih soba. 

Ovakav način grijanja jasno pokazuje koliko je svakodnevni ritam bio prilagođen prostoru, a ne obrnuto.

Foto: @nerminamemic_art

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @nerminamemic_art