TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 28.9.2016.
Riblje meso je jedno od omiljenih namirnica zagovarača zdrave kuhinje zbog veoma bogatog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina D , te zbog izrazito niske količine masnoća. Pomaže u prevenciji niza oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, depresija, autoimune bolesti, astma kod djece, a pokazala se i kao važan faktor u razvoju djece.
Međutim, ribu kao namirnicu treba pažljivo birati, jer pojedine vrste, posebno one sumnjivog porijekla, sadrže element koji je posebno štetan za ljudski organizam – živu. Nakon što riba unese živu, ona se veoma brzo veže za proteine u njenom tijelu koje lančano u svojoj prehrani unose i krupnije ribe, a naposljetku i čovjek. Živa u riblji organizam dospijeva uglavnom kroz vodu i hranu koji su zatrovani ovim elementom putem industrijskog otpada koji se nalazi u vodi u kojoj ribe borave. S tim u vezi Jadransko more, iz kojeg dolazi velika količina ribe koju konzumiramo, važi za jedno od najčišćih, a samim tim i najbezbjednijih izvora morskih proizvoda. Kroz riblju hranu se mogu unijeti i druge štetne tvari, kao što su pesticidi, živini spojevi, industrijska hemikalija polihlorisani bifenil i drugi, no živa prednjači kao otrovna tvar putem koje se najviše ljudi otruje konzumirajući riblju hranu. Iako je trovanje živom moguće iz drugih izvora, najčešći uzrok kod trovanja putem ishrane je putem konzumacije morske hrane, prvenstveno ribe.
Vrste ribe sa neprovjerenim kvalitetom i neutvrđenim porijeklom za koje je utvrđeno da mogu sadržavati najveće koncetracije žive su, između ostalih, sabljarka, skuša, tuna, lubin, som, bakalar i jegulja. Postoje i druge vrste, ali ove navedene su najprisutnije na trpezama u ovoj regiji. I ekskluzivni kavijar, koji se pravi od riblje ikre, može također biti otrovan, pa se u njemu mogu pronaći pesticidi, teški metali kao što je živa i druge hemikalije.

Foto: unsplash.com
Živa ima veoma štetan efekat na centralni i periferni nervni sistem čovjeka. Simptomi uključuju drhtavicu, nesanicu, gubitak pamćenja, neuromuskularne efekte kao što su grčevi, glavobolje i motornu disfunkciju. Poznat je posebno štetan utjecaj ribe tokom trudnoće, jer je poznato da metil-živa može oštetiti bebin mozak.
Evidentno, postoji jako mnogo zdravstvenih razloga zbog kojih je potrebno obratiti pažnju na izbor ribe i njeno porijeklo. Ribu je potrebno kupovati od provjerenih dobavljača, te znati iz kojih krajeva potiče. Neke vrste riba sadrže više žive nego druge, pa je i to jedan od faktora na kojeg je potrebno obratiti pažnju. Ova regija je u izvjesnoj prednosti i što se tiče blizine Jadranskog mora koje je vodena površina iz kojeg dolazi riba besprijekorne kvalitete i bez opasnosti po naše zdravlje.
***
Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba
TEKST: Adelisa Mašić
Postoje obroci koje jedemo jer smo gladni, i oni koje biramo jer želimo da se osjećamo bolje. Botox salata spada u ovu drugu kategoriju.
Nije čudo što je postala viralna, jer je riječ o svježem, laganom jelu koje osvježava, hidrira i daje onaj osjećaj balansa koji često tražimo nakon perioda teže hrane i sporijih dana.
Umjesto brzih rješenja i ekstremnih pristupa, ovakvi recepti podsjećaju da male, pametne navike mogu napraviti veliku razliku.
Hrskavi sastojci, zdrave masnoće i puno svježine čine ovu salatu idealnim izborom kada želite nešto što je istovremeno jednostavno, hranjivo i lagano za tijelo.
Naziv ‘botox’ ne treba shvatiti doslovno; riječ je o salati koja podržava kožu, energiju i osjećaj lakoće, a pritom se priprema za svega nekoliko minuta. Upravo zato je mnogi ubacuju u svoju sedmičnu rutinu.
Recept za botox salatu
Sastojci:
svježi špinat
crveni luk
crvena paprika
svježi ananas
grejp
zreli avokado
sjemenke bundeve
sok od limuna
ekstra djevičansko maslinovo ulje
morska sol
svježe mljeveni papar
Priprema:
Špinat prvo dobro operite i osušite kako bi ostao svjež i hrskav. Crveni luk narežite na vrlo tanke listiće, ako želite blaži okus, kratko ga isperite hladnom vodom.
Papriku isijecite na tanke trakice, ananas na manje kockice, a grejp očistite i podijelite na sočne komade, bez bijelih opni.
U većoj zdjeli spojite špinat, papriku, ananas i grejp, zatim dodajte avokado narezan na kockice i pospite sjemenkama bundeve.
U posebnoj posudici umutite limunov sok s maslinovim uljem, dodajte malo soli i papra, pa lagano prelijte preko salate neposredno prije serviranja. Sve pažljivo promiješajte kako bi se okusi povezali, a sastojci zadržali svoju teksturu.
Ova salata ne obećava čuda preko noći, ali nudi ono što nam često najviše treba: svježinu, jednostavnost i osjećaj da smo napravili nešto dobro za sebe.
Foto: @eatcleanwithsarah
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!