Riblje meso je jedno od omiljenih namirnica zagovarača zdrave kuhinje zbog veoma bogatog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina D , te zbog izrazito niske količine masnoća. Pomaže u prevenciji niza oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, depresija, autoimune bolesti, astma kod djece, a pokazala se i kao važan faktor u razvoju djece.

Međutim, ribu kao namirnicu treba pažljivo birati, jer pojedine vrste, posebno one sumnjivog porijekla, sadrže element koji je posebno štetan za ljudski organizam – živu. Nakon što riba unese živu, ona se veoma brzo veže za proteine u njenom tijelu koje lančano u svojoj prehrani unose i krupnije ribe, a naposljetku i čovjek. Živa u riblji organizam dospijeva uglavnom kroz vodu i hranu koji su zatrovani ovim elementom putem industrijskog otpada koji se nalazi u vodi u kojoj ribe borave. S tim u vezi Jadransko more, iz kojeg dolazi velika količina ribe koju konzumiramo, važi za jedno od najčišćih, a samim tim i najbezbjednijih izvora morskih proizvoda. Kroz riblju hranu se mogu unijeti i druge štetne tvari, kao što su pesticidi, živini spojevi, industrijska hemikalija polihlorisani bifenil i drugi, no živa prednjači kao otrovna tvar putem koje se najviše ljudi otruje konzumirajući riblju hranu. Iako je trovanje živom moguće iz drugih izvora, najčešći uzrok kod trovanja putem ishrane je putem konzumacije morske hrane, prvenstveno ribe.

Vrste ribe sa neprovjerenim kvalitetom i neutvrđenim porijeklom za koje je utvrđeno da mogu sadržavati najveće koncetracije žive su, između ostalih, sabljarka, skuša, tuna, lubin, som, bakalar i jegulja. Postoje i druge vrste, ali ove navedene su najprisutnije na trpezama u ovoj regiji. I ekskluzivni kavijar, koji se pravi od riblje ikre, može također biti otrovan, pa se u njemu mogu pronaći pesticidi, teški metali kao što je živa i druge hemikalije.

Foto: unsplash.com

Živa ima veoma štetan efekat na centralni i periferni nervni sistem čovjeka. Simptomi uključuju drhtavicu, nesanicu, gubitak pamćenja, neuromuskularne efekte kao što su grčevi, glavobolje i motornu disfunkciju. Poznat je posebno štetan utjecaj ribe tokom trudnoće, jer je poznato da metil-živa može oštetiti bebin mozak. 

Evidentno, postoji jako mnogo zdravstvenih razloga zbog kojih je potrebno obratiti pažnju na izbor ribe i njeno porijeklo. Ribu je potrebno kupovati od provjerenih dobavljača, te znati iz kojih krajeva potiče. Neke vrste riba sadrže više žive nego druge, pa je i to jedan od faktora na kojeg je potrebno obratiti pažnju. Ova regija je u izvjesnoj prednosti i što se tiče blizine Jadranskog mora koje je vodena površina iz kojeg dolazi riba besprijekorne kvalitete i bez opasnosti po naše zdravlje.
 

***

Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba

Pinca je jedan od onih kolača koji se ne preskaču za Uskrs. Miris koji se širi kuhinjom, mekana tekstura i onaj prvi komad uz kafu dio su rutine koju svi prepoznajemo.

Ali pinca danas izgleda malo drugačije nego što je pamtimo…

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by ФОТОСТУДИЯ | ЦИКЛОРАМА | НЕФТЕКАМСК (@cyclorama.neftekamsk)

Klasična verzija ostaje ista u osnovi, ali ono što se mijenja jeste način na koji se završava i servira. Umjesto jednostavno posute šećerom, sve češće je viđamo s dodatkom glazure, kreme ili čak dekorisana kao mali uskrsni ‘showpiece’ na stolu.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by вдохновение - это вы 🤍 (@the_loverosie_)

Na vrhu se dodaje lagana šećerna pjena ili kremasta glazura koja daje potpuno drugačiju teksturu. Neki idu korak dalje pa ubacuju i voće, jestivo cvijeće ili male dekoracije koje pincu pretvaraju u desert koji izgleda kao da je stigao iz slastičarne.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Даша • Creator • UGC • lifestyle (@d._.borisova)

Ono što je zanimljivo jeste da ova moderna verzija ne oduzima ništa od originala. I dalje je to ona ista mekana, mirisna pinca koju znamo, samo s dodatkom koji je čini vizualno zanimljivijom i malo “posebnijom” za uskrsni sto.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by вдохновение - это вы 🤍 (@the_loverosie_)

Upravo zato sve češće postaje i centralni detalj na stolu, nešto što se ne služi samo kao kolač, nego i kao dio cijele uskrsne estetike.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by вдохновение - это вы 🤍 (@the_loverosie_)

I možda je to i najljepši dio ove male promjene. Tradicija ostaje, ali dobija novi sloj koji je čini još zanimljivijom.

Foto: @style_by_katarina