Riblje meso je jedno od omiljenih namirnica zagovarača zdrave kuhinje zbog veoma bogatog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina D , te zbog izrazito niske količine masnoća. Pomaže u prevenciji niza oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, depresija, autoimune bolesti, astma kod djece, a pokazala se i kao važan faktor u razvoju djece.

Međutim, ribu kao namirnicu treba pažljivo birati, jer pojedine vrste, posebno one sumnjivog porijekla, sadrže element koji je posebno štetan za ljudski organizam – živu. Nakon što riba unese živu, ona se veoma brzo veže za proteine u njenom tijelu koje lančano u svojoj prehrani unose i krupnije ribe, a naposljetku i čovjek. Živa u riblji organizam dospijeva uglavnom kroz vodu i hranu koji su zatrovani ovim elementom putem industrijskog otpada koji se nalazi u vodi u kojoj ribe borave. S tim u vezi Jadransko more, iz kojeg dolazi velika količina ribe koju konzumiramo, važi za jedno od najčišćih, a samim tim i najbezbjednijih izvora morskih proizvoda. Kroz riblju hranu se mogu unijeti i druge štetne tvari, kao što su pesticidi, živini spojevi, industrijska hemikalija polihlorisani bifenil i drugi, no živa prednjači kao otrovna tvar putem koje se najviše ljudi otruje konzumirajući riblju hranu. Iako je trovanje živom moguće iz drugih izvora, najčešći uzrok kod trovanja putem ishrane je putem konzumacije morske hrane, prvenstveno ribe.

Vrste ribe sa neprovjerenim kvalitetom i neutvrđenim porijeklom za koje je utvrđeno da mogu sadržavati najveće koncetracije žive su, između ostalih, sabljarka, skuša, tuna, lubin, som, bakalar i jegulja. Postoje i druge vrste, ali ove navedene su najprisutnije na trpezama u ovoj regiji. I ekskluzivni kavijar, koji se pravi od riblje ikre, može također biti otrovan, pa se u njemu mogu pronaći pesticidi, teški metali kao što je živa i druge hemikalije.

Foto: unsplash.com

Živa ima veoma štetan efekat na centralni i periferni nervni sistem čovjeka. Simptomi uključuju drhtavicu, nesanicu, gubitak pamćenja, neuromuskularne efekte kao što su grčevi, glavobolje i motornu disfunkciju. Poznat je posebno štetan utjecaj ribe tokom trudnoće, jer je poznato da metil-živa može oštetiti bebin mozak. 

Evidentno, postoji jako mnogo zdravstvenih razloga zbog kojih je potrebno obratiti pažnju na izbor ribe i njeno porijeklo. Ribu je potrebno kupovati od provjerenih dobavljača, te znati iz kojih krajeva potiče. Neke vrste riba sadrže više žive nego druge, pa je i to jedan od faktora na kojeg je potrebno obratiti pažnju. Ova regija je u izvjesnoj prednosti i što se tiče blizine Jadranskog mora koje je vodena površina iz kojeg dolazi riba besprijekorne kvalitete i bez opasnosti po naše zdravlje.
 

***

Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba

Postoje mjesta kojima se rado vraćamo upravo zato što stalno donose nešto novo, a Backyard Sarajevo je jedno od tih.

Kafić koji je od samog otvaranja privukao pažnju svojim prepoznatljivom atmosferom i jasnom estetikom, ali i mjestom gdje se ponuda ne zaustavlja na 'standardnom'.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Backyard Sarajevo (@backyard.sarajevo)

Ovog puta povod za dolazak bili su novi deserti, tačnije realistični kolači koji izgledom podsjećaju na voće, ali iznutra kriju slojevite, precizno balansirane okuse. 




Probali smo pistaciju i mango i upravo je taj momenat vizuelnog iznenađenja ono što vas prvo privuče. Na prvi pogled, desert izgleda gotovo identično pravom plodu: tekstura, boja i oblik su dovedeni do detalja. 

No, tek kada ga prerežete, postaje jasno zašto su ovi kolači postali pravi mali hit. 






Pistacija je kremasta, bogata, ali ne teška, dok mango donosi svježinu i blagu kiselkastu notu koja lijepo balansira slatkoću. Ovo su deserti koji se ne jedu na brzinu, već polako, uz kafu i razgovor.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Backyard Sarajevo (@backyard.sarajevo)

Drugi desert koji smo probali je čokoladni medo: vizuelno razigran, ali okusom vrlo ozbiljan. Riječ je o čokoladnom mousseu preko kojeg se, neposredno prije posluživanja, prelije topla crna čokolada. 




Taj trenutak kada se čokolada razlije preko deserta čini cijelo iskustvo još zanimljivijim, a kombinacija tekstura i intenzivne čokolade čini ga savršenim izborom za one koji vole klasične, ali bogate okuse.




Backyard ovim desertima potvrđuje da nije riječ samo o lijepom prostoru, već o mjestu koje pažljivo gradi svoju ponudu i prati savremene gastro trendove.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Backyard Sarajevo (@backyard.sarajevo)

Ako ste već bili u Backyardu, ovo je dobar razlog za novi dolazak. A ako niste, ovi deserti su sasvim dovoljan povod da ga konačno dodate na svoju listu mjesta koja vrijedi posjetiti u Sarajevu.

Foto: Bonjour