Riblje meso je jedno od omiljenih namirnica zagovarača zdrave kuhinje zbog veoma bogatog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina D , te zbog izrazito niske količine masnoća. Pomaže u prevenciji niza oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, depresija, autoimune bolesti, astma kod djece, a pokazala se i kao važan faktor u razvoju djece.

Međutim, ribu kao namirnicu treba pažljivo birati, jer pojedine vrste, posebno one sumnjivog porijekla, sadrže element koji je posebno štetan za ljudski organizam – živu. Nakon što riba unese živu, ona se veoma brzo veže za proteine u njenom tijelu koje lančano u svojoj prehrani unose i krupnije ribe, a naposljetku i čovjek. Živa u riblji organizam dospijeva uglavnom kroz vodu i hranu koji su zatrovani ovim elementom putem industrijskog otpada koji se nalazi u vodi u kojoj ribe borave. S tim u vezi Jadransko more, iz kojeg dolazi velika količina ribe koju konzumiramo, važi za jedno od najčišćih, a samim tim i najbezbjednijih izvora morskih proizvoda. Kroz riblju hranu se mogu unijeti i druge štetne tvari, kao što su pesticidi, živini spojevi, industrijska hemikalija polihlorisani bifenil i drugi, no živa prednjači kao otrovna tvar putem koje se najviše ljudi otruje konzumirajući riblju hranu. Iako je trovanje živom moguće iz drugih izvora, najčešći uzrok kod trovanja putem ishrane je putem konzumacije morske hrane, prvenstveno ribe.

Vrste ribe sa neprovjerenim kvalitetom i neutvrđenim porijeklom za koje je utvrđeno da mogu sadržavati najveće koncetracije žive su, između ostalih, sabljarka, skuša, tuna, lubin, som, bakalar i jegulja. Postoje i druge vrste, ali ove navedene su najprisutnije na trpezama u ovoj regiji. I ekskluzivni kavijar, koji se pravi od riblje ikre, može također biti otrovan, pa se u njemu mogu pronaći pesticidi, teški metali kao što je živa i druge hemikalije.

Foto: unsplash.com

Živa ima veoma štetan efekat na centralni i periferni nervni sistem čovjeka. Simptomi uključuju drhtavicu, nesanicu, gubitak pamćenja, neuromuskularne efekte kao što su grčevi, glavobolje i motornu disfunkciju. Poznat je posebno štetan utjecaj ribe tokom trudnoće, jer je poznato da metil-živa može oštetiti bebin mozak. 

Evidentno, postoji jako mnogo zdravstvenih razloga zbog kojih je potrebno obratiti pažnju na izbor ribe i njeno porijeklo. Ribu je potrebno kupovati od provjerenih dobavljača, te znati iz kojih krajeva potiče. Neke vrste riba sadrže više žive nego druge, pa je i to jedan od faktora na kojeg je potrebno obratiti pažnju. Ova regija je u izvjesnoj prednosti i što se tiče blizine Jadranskog mora koje je vodena površina iz kojeg dolazi riba besprijekorne kvalitete i bez opasnosti po naše zdravlje.
 

***

Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba

Hrskavi hljeb, kremasti namaz i nekoliko sastojaka koje vjerovatno već imate u frižideru. Toliko je potrebno za bruskete koje ćete poželjeti pripremiti već za sljedeće druženje.

U Bonjour.gourmet kuhinji ovog puta odlučile smo se poigrati klasičnim receptom za bruskete.   
 

Dodale smo malo boje, nekoliko omiljenih okusa i jedan sasvim neočekivan sastojak zbog kojeg je cijela priča dobila oblik srca.

Doslovno.  
 

Arge Ta ljubav na prvi pogled, a onda i na prvi zalogaj   

Znate one recepte koji izgledaju kao da ste se oko njih posebno potrudili, a zapravo su vrlo jednostavni za pripremu? Upravo takve najviše volimo.

Za naše bruskete odabrale smo pečene paprike, svježu rukolu, feta sir i nekoliko okusa Argeta paštete . No, ono što ih ovog puta čini mrvicu drugačijim krije se u samoj podlozi.

Riječ je o Hljebu od srca, novitetu koji je Argeta predstavila u saradnji s pekarom Slatko i Slano i trgovačkim lancem Bingo.  
 

Napravljen od mješavine brašna i žitarica, ovaj hljeb u obliku srca osmišljen je da se savršeno slaže s omiljenim Argeta mesnim i ribljim paštetama.  
 

A kada znamo da Argetu već više od dvadeset godina prati slogan „Dobra strana hljeba“, jasno je zašto je upravo hljeb dobio glavnu ulogu u ovoj ljubavnoj priči.

Nama je bio inspiracija za recept koji se jednako dobro uklapa u vikend doručak, večeru udvoje ili druženje s prijateljima.

Hljeb od srca možete pronaći isključivo u Bingo trgovinama, u okviru kampanje koja traje od 1. do 20. oktobra.

Recept za bruskete koje ćemo sigurno ponoviti  

Najviše vremena oduzima priprema pečenih paprika, ali upravo one daju posebnu aromu cijeloj kombinaciji. Mariniramo ih s maslinovim uljem, bijelim lukom i peršunom, a zatim slažemo preko Argeta paštete, uz rukolu i izmrvljeni feta sir.

Odlučile smo kombinovati različite okuse Argete, od kokošije i pureće do tune i pikantne varijante, tako da svako može pronaći svoju omiljenu brusketu.  
 

Sastojci    
 

• 1 Hljeb od srca
• Argeta pašteta (kokošija, pureća, tuna i pikant)
• 3–4 paprike
• 100 g feta sira
• Šaka svježe rukole
• 2 kašike maslinovog ulja
• 1 kašika jabukovog ili vinskog sirćeta
• 1 čehno bijelog luka
• So
• Malo šećera
• Svježi peršun  

Priprema  

1. Pečene paprike su prvi korak.

Paprike operite, osušite i stavite u rernu zagrijanu na 220 °C. Pecite ih približno 25-35 minuta, uz povremeno okretanje, dok kožica ne potamni i počne se odvajati.  
 

Prebacite ih u posudu, poklopite i ostavite 10-15 minuta da se malo prohlade. Zatim ih ogulite, uklonite sjemenke i narežite na trakice.

Dodajte maslinovo ulje, sirće, sitno nasjeckani bijeli luk, malo soli, šećera i svježeg peršuna. Promiješajte i ostavite najmanje 20-30 minuta da paprike upiju sve okuse.  
 

2. Vrijeme je za Hljeb od srca.

Hljeb narežite na kriške i rasporedite na pleh.  
 

Pokapajte s malo maslinovog ulja i kratko zapecite u rerni zagrijanoj na 200 °C, otprilike 5-7 minuta, dok kriške ne postanu blago hrskave i zlatne.  
 

3. Slažemo bruskete.

Na tople, blago prohlađene kriške nanesite Argeta paštetu. Dodajte nekoliko listova rukole, trakice mariniranih paprika i izmrvljenu fetu.

Za kraj sve pokapajte s nekoliko kapi marinade od paprika.

I to je to! Bruskete su spremne za posluživanje.  
 

Još samo jedan mali trik za serviranje  

Bruskete najradije poslužujemo na velikom tanjiru, tako da ih svi mogu dijeliti i isprobavati različite kombinacije. Uz nekoliko manjih tanjira, salvete i omiljeno piće, vrlo brzo imate spreman stol za druženje.

A budući da smo ovaj recept pripremale od srca, odlučile smo se poigrati i serviranjem. Dvije kriške hljeba složile smo jednu uz drugu tako da zajedno formiraju srce.  
 

Ako nas pitate, ovakvi recepti najbolje pokazuju da za ukusan zalogaj i lijepo postavljen stol ne treba mnogo komplikovati.

Dovoljno je nekoliko dobrih sastojaka, Argeta paštete, malo kreativnosti i neko s kim ćete podijeliti posljednju brusketu.  
 

P. S. Ako želite isprobati naše bruskete baš ovako, Hljeb od srca potražite u Bingo trgovinama do 20. oktobra i odaberite omiljeni okus Argete za svoju kombinaciju.  
 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Argetom

Bonjour.ba produkcija

Voditeljica projekta: Inka Šehić
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Grafički dizajn: Marija Perić
Foto/Video: Belma Halilović Hodo za Bonjour.ba