Riblje meso je jedno od omiljenih namirnica zagovarača zdrave kuhinje zbog veoma bogatog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina D , te zbog izrazito niske količine masnoća. Pomaže u prevenciji niza oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, depresija, autoimune bolesti, astma kod djece, a pokazala se i kao važan faktor u razvoju djece.

Međutim, ribu kao namirnicu treba pažljivo birati, jer pojedine vrste, posebno one sumnjivog porijekla, sadrže element koji je posebno štetan za ljudski organizam – živu. Nakon što riba unese živu, ona se veoma brzo veže za proteine u njenom tijelu koje lančano u svojoj prehrani unose i krupnije ribe, a naposljetku i čovjek. Živa u riblji organizam dospijeva uglavnom kroz vodu i hranu koji su zatrovani ovim elementom putem industrijskog otpada koji se nalazi u vodi u kojoj ribe borave. S tim u vezi Jadransko more, iz kojeg dolazi velika količina ribe koju konzumiramo, važi za jedno od najčišćih, a samim tim i najbezbjednijih izvora morskih proizvoda. Kroz riblju hranu se mogu unijeti i druge štetne tvari, kao što su pesticidi, živini spojevi, industrijska hemikalija polihlorisani bifenil i drugi, no živa prednjači kao otrovna tvar putem koje se najviše ljudi otruje konzumirajući riblju hranu. Iako je trovanje živom moguće iz drugih izvora, najčešći uzrok kod trovanja putem ishrane je putem konzumacije morske hrane, prvenstveno ribe.

Vrste ribe sa neprovjerenim kvalitetom i neutvrđenim porijeklom za koje je utvrđeno da mogu sadržavati najveće koncetracije žive su, između ostalih, sabljarka, skuša, tuna, lubin, som, bakalar i jegulja. Postoje i druge vrste, ali ove navedene su najprisutnije na trpezama u ovoj regiji. I ekskluzivni kavijar, koji se pravi od riblje ikre, može također biti otrovan, pa se u njemu mogu pronaći pesticidi, teški metali kao što je živa i druge hemikalije.

Foto: unsplash.com

Živa ima veoma štetan efekat na centralni i periferni nervni sistem čovjeka. Simptomi uključuju drhtavicu, nesanicu, gubitak pamćenja, neuromuskularne efekte kao što su grčevi, glavobolje i motornu disfunkciju. Poznat je posebno štetan utjecaj ribe tokom trudnoće, jer je poznato da metil-živa može oštetiti bebin mozak. 

Evidentno, postoji jako mnogo zdravstvenih razloga zbog kojih je potrebno obratiti pažnju na izbor ribe i njeno porijeklo. Ribu je potrebno kupovati od provjerenih dobavljača, te znati iz kojih krajeva potiče. Neke vrste riba sadrže više žive nego druge, pa je i to jedan od faktora na kojeg je potrebno obratiti pažnju. Ova regija je u izvjesnoj prednosti i što se tiče blizine Jadranskog mora koje je vodena površina iz kojeg dolazi riba besprijekorne kvalitete i bez opasnosti po naše zdravlje.
 

***

Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba

Miris medenjaka, toplina cimeta i ona meka blagdanska svjetlost teško je zamisliti prazničnu sezonu bez tog osjećaja doma koji se pojavi čim upalimo prvu adventsku svijeću.

Ove godine, društvene mreže preplavio je jedan poseban trend: adventski vijenac napravljen u potpunosti od medenjaka. Jestiv, dekorativan i tako cozy, ovaj vijenac spaja sve ono što volimo u decembru: DIY, blagdansku kreativnost i mirise koji vraćaju najljepše uspomene.

Upravo takav jedan primjer stigao nam je od Nikoline, kreatorke iza Mart dizajn profila, čiji je mirisni, ručno rađeni vijenac odmah privukao pažnju.

Za sve koji žele unijeti još više topline u svoj dom, donosimo recept koji je Nikolina podijelila sa nama za medenjake i korak-po-korak upute kako pretvoriti jednostavno tijesto u najšarmantniju božićnu dekoraciju koju ćete staviti na sto.
 
 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by MART Dɪᴢᴀᴊɴ (@martdizajn)

Adventski vijenac od medenjaka: recept i koraci koje može svako pratiti

Potrebni sastojci za tijesto:

• 150 g maslaca sobne temperature

• 150 g smeđeg šećera

• 1 jaje

• 115 g meda

• 1 kašičica arome vanilije

• 400 g glatkog brašna

• 1 kašičica sode bikarbone

• 1 kašičica začina za medenjake

Za početak, u većoj posudi pomiješajte glatko brašno, sodu bikarbonu i začine za medenjake kako bi se mirisi ravnomjerno rasporedili kroz cijelo tijesto. U drugoj posudi izmutite maslac i šećer dok ne postanu kremasti, zatim dodajte jaje i ponovo kratko izmutite. Kada se smjesa poveže, umiješajte med i aromu vanilije. 



Suhe sastojke potom lagano dodajte u ovu kremastu smjesu i umijesite mekano, pomalo ljepljivo tijesto, baš takvo treba biti, pa nemojte dodavati više brašna. 

Na kraju ga zamotajte u prozirnu foliju i ostavite u frižider najmanje dva sata da se lijepo stisne i bude lakše za oblikovanje.


 

Kako oblikovati adventski vijenac od medenjaka?

Kada se tijesto dovoljno ohladilo, razvaljajte ga na debljinu od oko 3–4 mm, idealno direktno na papiru za pečenje kako biste ga kasnije lakše prebacili. 

Zatim, pomoću okruglog rezača, manjeg tanjira ili bilo kojeg okruglog predmeta, izrežite veliki vanjski krug promjera oko 30 cm, a potom i manji unutarnji krug od približno 10 cm  tako dobijate bazu za svoj jestivi adventski vijenac. 

Od preostalog tijesta izrežite pahuljice, zvjezdice ili kombinaciju oblika koji vam se najviše sviđaju, jer će upravo oni dati volumen i slojevitost gotovom vjencu. Sve dijelove pecite 9–11 minuta na 180°C, dok rubovi ne poprime laganu zlatnu nijansu. 



Nakon što se ohlade, pripremite glazuru tako što ćete pomiješati šećer u prahu s nekoliko kapi limuna, prilagođavajući gustinu po potrebi. Prebacite glazuru u vrećicu za ukrašavanje i iscrtajte rubove pahuljica i zvjezdica, pa ih ostavite da se potpuno osuše oko pola sata. 

Kada je sve spremno, počnite slagati vijenac: na osnovni krug lijepite pahuljice malom količinom glazure i slažite ih u lagani preklop kako bi izgledale bogato, razigrano i dekorativno. Na kraju dodajte suhe naranče, anis, štapiće cimeta ili čipkaste mašnice za dodatnu teksturu i vintage šarm. 

Postavite četiri male svijeće i vaš cozy, mirisni i potpuno jestivi adventski centerpiece je spreman da ukrasi blagdanski stol.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: @martdizajn