Riblje meso je jedno od omiljenih namirnica zagovarača zdrave kuhinje zbog veoma bogatog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina D , te zbog izrazito niske količine masnoća. Pomaže u prevenciji niza oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, depresija, autoimune bolesti, astma kod djece, a pokazala se i kao važan faktor u razvoju djece.

Međutim, ribu kao namirnicu treba pažljivo birati, jer pojedine vrste, posebno one sumnjivog porijekla, sadrže element koji je posebno štetan za ljudski organizam – živu. Nakon što riba unese živu, ona se veoma brzo veže za proteine u njenom tijelu koje lančano u svojoj prehrani unose i krupnije ribe, a naposljetku i čovjek. Živa u riblji organizam dospijeva uglavnom kroz vodu i hranu koji su zatrovani ovim elementom putem industrijskog otpada koji se nalazi u vodi u kojoj ribe borave. S tim u vezi Jadransko more, iz kojeg dolazi velika količina ribe koju konzumiramo, važi za jedno od najčišćih, a samim tim i najbezbjednijih izvora morskih proizvoda. Kroz riblju hranu se mogu unijeti i druge štetne tvari, kao što su pesticidi, živini spojevi, industrijska hemikalija polihlorisani bifenil i drugi, no živa prednjači kao otrovna tvar putem koje se najviše ljudi otruje konzumirajući riblju hranu. Iako je trovanje živom moguće iz drugih izvora, najčešći uzrok kod trovanja putem ishrane je putem konzumacije morske hrane, prvenstveno ribe.

Vrste ribe sa neprovjerenim kvalitetom i neutvrđenim porijeklom za koje je utvrđeno da mogu sadržavati najveće koncetracije žive su, između ostalih, sabljarka, skuša, tuna, lubin, som, bakalar i jegulja. Postoje i druge vrste, ali ove navedene su najprisutnije na trpezama u ovoj regiji. I ekskluzivni kavijar, koji se pravi od riblje ikre, može također biti otrovan, pa se u njemu mogu pronaći pesticidi, teški metali kao što je živa i druge hemikalije.

Foto: unsplash.com

Živa ima veoma štetan efekat na centralni i periferni nervni sistem čovjeka. Simptomi uključuju drhtavicu, nesanicu, gubitak pamćenja, neuromuskularne efekte kao što su grčevi, glavobolje i motornu disfunkciju. Poznat je posebno štetan utjecaj ribe tokom trudnoće, jer je poznato da metil-živa može oštetiti bebin mozak. 

Evidentno, postoji jako mnogo zdravstvenih razloga zbog kojih je potrebno obratiti pažnju na izbor ribe i njeno porijeklo. Ribu je potrebno kupovati od provjerenih dobavljača, te znati iz kojih krajeva potiče. Neke vrste riba sadrže više žive nego druge, pa je i to jedan od faktora na kojeg je potrebno obratiti pažnju. Ova regija je u izvjesnoj prednosti i što se tiče blizine Jadranskog mora koje je vodena površina iz kojeg dolazi riba besprijekorne kvalitete i bez opasnosti po naše zdravlje.
 

***

Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba

Lava cake je jedan od onih deserata koji uvijek izazovu oduševljenje, ali i malu dozu nesigurnosti.

Spolja treba da bude savršeno pečen, a iznutra mekan i tečan, što često djeluje kao lutrija. Ipak, postoji jedan jednostavan trik zbog kojeg ovaj lava cake uspijeva svaki put.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Michelle (@thebrowneyedbaker)

Osnova je klasična i ne traži komplikovane sastojke. Dobra tamna čokolada, maslac, jaja i malo brašna dovoljni su za bogat čokoladni ukus i savršenu teksturu. 

Ključ, međutim, nije samo u receptu, već u malom koraku prije pečenja koji pravi veliku razliku.

Foto: @montana.derm_pa

Recept za lava cake (2–3 porcije)  

Sastojci:

- 100 g tamne čokolade (70% kakaa)
- 80 g maslaca
- 2 jaja
- 2 kašike šećera
- 1 kašika glatkog brašna
- prstohvat soli
- maslac i malo kakaa ili brašna za kalupe

Foto: @valeriia_ditryh

Priprema:

- Rernu zagrijte na 200 °C, a kalupe premažite maslacem i lagano pobrašnite.
- Na pari otopite čokoladu i maslac, pa ostavite da se kratko prohladi.
- Jaja umutite sa šećerom dok smjesa ne postane svijetla i blago pjenasta.
- Umiješajte otopljenu čokoladu, zatim brašno i prstohvat soli.
- Smjesu rasporedite u kalupe do tri četvrtine visine.

Foto: @flourdeliz

Tajna zbog koje lava cake uvijek uspije  

Prije pečenja, smjesu stavite u frižider na 15–20 minuta. Hladna sredina će se u rerni sporije peći, dok će se spoljašnji dio stisnuti taman koliko treba. Upravo ovaj korak garantuje tečnu čokoladnu jezgru bez straha da će kolač biti sirov ili prepečen.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by AKA Chocolate (@a.k.a.chocolate)

Nakon hlađenja, kalupe stavite u rernu i pecite 8–10 minuta, u zavisnosti od jačine rerne. Rubovi treba da budu čvrsti, dok sredina ostaje mekana i 'živa'.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Callebaut Chocolate Academy (@callebautchocolateacademy)

Lava cake se servira odmah, dok je još topao. Uz kuglu sladoleda od vanilije, malo svježeg voća ili samo posut šećerom u prahu, ovaj desert izgleda jednostavno, ali ostavlja snažan utisak.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by K2B (@knowtobake)

Ako ste do sada imali dilemu hoće li lava cake uspjeti, ovaj trik uklanja svaku neizvjesnost. Jednostavan je, pouzdan i čini da desert svaki put izgleda kao da dolazi iz restorana.

Foto: @riosgarden