TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 28.9.2016.
Riblje meso je jedno od omiljenih namirnica zagovarača zdrave kuhinje zbog veoma bogatog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina D , te zbog izrazito niske količine masnoća. Pomaže u prevenciji niza oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, depresija, autoimune bolesti, astma kod djece, a pokazala se i kao važan faktor u razvoju djece.
Međutim, ribu kao namirnicu treba pažljivo birati, jer pojedine vrste, posebno one sumnjivog porijekla, sadrže element koji je posebno štetan za ljudski organizam – živu. Nakon što riba unese živu, ona se veoma brzo veže za proteine u njenom tijelu koje lančano u svojoj prehrani unose i krupnije ribe, a naposljetku i čovjek. Živa u riblji organizam dospijeva uglavnom kroz vodu i hranu koji su zatrovani ovim elementom putem industrijskog otpada koji se nalazi u vodi u kojoj ribe borave. S tim u vezi Jadransko more, iz kojeg dolazi velika količina ribe koju konzumiramo, važi za jedno od najčišćih, a samim tim i najbezbjednijih izvora morskih proizvoda. Kroz riblju hranu se mogu unijeti i druge štetne tvari, kao što su pesticidi, živini spojevi, industrijska hemikalija polihlorisani bifenil i drugi, no živa prednjači kao otrovna tvar putem koje se najviše ljudi otruje konzumirajući riblju hranu. Iako je trovanje živom moguće iz drugih izvora, najčešći uzrok kod trovanja putem ishrane je putem konzumacije morske hrane, prvenstveno ribe.
Vrste ribe sa neprovjerenim kvalitetom i neutvrđenim porijeklom za koje je utvrđeno da mogu sadržavati najveće koncetracije žive su, između ostalih, sabljarka, skuša, tuna, lubin, som, bakalar i jegulja. Postoje i druge vrste, ali ove navedene su najprisutnije na trpezama u ovoj regiji. I ekskluzivni kavijar, koji se pravi od riblje ikre, može također biti otrovan, pa se u njemu mogu pronaći pesticidi, teški metali kao što je živa i druge hemikalije.
Foto: unsplash.com
Živa ima veoma štetan efekat na centralni i periferni nervni sistem čovjeka. Simptomi uključuju drhtavicu, nesanicu, gubitak pamćenja, neuromuskularne efekte kao što su grčevi, glavobolje i motornu disfunkciju. Poznat je posebno štetan utjecaj ribe tokom trudnoće, jer je poznato da metil-živa može oštetiti bebin mozak.
Evidentno, postoji jako mnogo zdravstvenih razloga zbog kojih je potrebno obratiti pažnju na izbor ribe i njeno porijeklo. Ribu je potrebno kupovati od provjerenih dobavljača, te znati iz kojih krajeva potiče. Neke vrste riba sadrže više žive nego druge, pa je i to jedan od faktora na kojeg je potrebno obratiti pažnju. Ova regija je u izvjesnoj prednosti i što se tiče blizine Jadranskog mora koje je vodena površina iz kojeg dolazi riba besprijekorne kvalitete i bez opasnosti po naše zdravlje.
***
Naslovna fotografija: unsplash.com
Tekst: BONJOUR.ba
TEKST: Adelisa Mašić
Postoje restorani u koje dolazimo zbog pogleda i oni u koje se vraćamo zbog hrane. City View Sarajevo uspijeva spojiti oboje, ali ono što ga zaista izdvaja je osjećaj s kojim gost odlazi.
Osjećaj zbog kojeg ne gledate na sat i shvatite da vam je zapravo bilo jako lijepo.
Od prvog koraka na ulazu, preko pažljivo osmišljenog menija, pa sve do pogleda koji se otvara prema Sarajevu, ovaj restoran je zamišljen kao kompletno iskustvo, a ne samo kao mjesto za obrok.
Kako nam u razgovoru otkriva chef Antonio Radoš, filozofija restorana od početka je jasna: gost nije potrošač, već osoba kojoj se želi biti dobar domaćin.
„Kada sjednu za sto, želimo da osjete opuštenost, toplinu i sigurnost da su na mjestu gdje se svaki detalj radi s namjerom, pažnjom i ljubavlju“, objašnjava Radoš.
Od bruncha koji je nedostajao gradu do cjelodnevne kuhinje
City View, koji se nalazi na adresi Podcarina 1, je u startu zamišljen kao brunch mjesto kakvo je Sarajevu dugo nedostajalo. Fokus je bio na inovativnim jelima, lokalnim namirnicama te kvaliteti i prezentaciji, uz lagane obroke koji su jasno profilirani i lako prepoznatljivi.
„City View je primarno bio fokusiran na brunch, kakav nedostaje u gradu, s inovativnim jelima i hranom pripremljenom na unikatan način, uz fokus na lokalne namirnice, kvalitet i prezentaciju“, objašnjava chef Antonio Radoš.
S vremenom su, sasvim prirodno, počeli dolaziti i upiti za večeru. Gosti su željeli ostati duže i vratiti se i nakon radnog vremena koje je u početku bilo rezervisano za jutarnje i dnevne obroke. 
„Vremenom smo dobili dosta upita za služenje hrane i poslije našeg tadašnjeg radnog vremena, pa je prirodno došao sljedeći korak, a to je da služimo hranu cijeli dan“, dodaje Radoš.
Danas City View nudi hranu tokom cijelog dana, ali uz jasnu podjelu ritma:
„Jutro i rano popodne su posvećeni laganijim jelima koja se spremaju brzo, dok navečer pripremamo ozbiljnija i kompleksnija jela“, ističe Radoš, opisujući prelazak u večernji tempo u kojem, kako kaže, „nakon užurbanog dana sve pomalo usporava i nastupa čisti hedonizam“.
Pogled privuče, ali hrana zadrži
Iako sam naziv restorana često prvo privuče pažnju, reakcije gostiju su, kako kaže chef, gotovo uvijek iste: dođu zbog pogleda, a vraćaju se zbog hrane.
Turisti posebno cijene priliku da uz prelijep panoramski pogled na Sarajevo probaju jela koja nisu generična, dok domaći gosti brzo prepoznaju kvalitet i dosljednost. Upravo ta kombinacija, doživljaj prostora i ozbiljna kuhinja, čini City View mjestom koje se pamti.
Mali meni, jasna priča
Meni u City Viewu nije opširan i to je svjesna odluka. Devet jela za brunch i devet za večeru osmišljeni su tako da svako jelo nosi svoju priču i predstavlja restoran na poseban način.
Ako se mora izdvojiti favorit chefa, to je Meat the Chef, jelo koje okuplja njegove omiljene elemente i jasno se obraća ljubiteljima mesa. Kao apsolutni best seller, s druge strane, ističe se Eggsciting sataraš, jelo po kojem je City View već postao prepoznatljiv.
Gostoprimstvo kao suština koncepta
Osim hrane, poseban naglasak stavljen je na ono što tim City Viewa smatra pravom razlikom između dobrog restorana i mjesta kojem se gosti vraćaju, a to je gostoprimstvo.
Za njih to nije samo korektan servis, već iskrena pažnja, toplina i energija koja se osjeti, ali se ne nameće. Kroz stalne treninge i rad s timom, gradi se kultura u kojoj svi razumiju da gost najduže pamti kako se osjećao.
„Upravo taj ljudski faktor, odnos osoblja prema gostima i energija prostora, uz prepoznatljive ukuse, razlog su zbog kojeg nam se ljudi vraćaju“, ističe Radoš.
Bez žurbe, bez pretencioznosti
Kada je riječ o budućnosti, planovi su svjesno odmjereni. Širenje trenutno nije prioritet, jer je fokus na onome što se gradi ovdje i sada: kuhinji, iskustvu gosta i jasnom identitetu koji je smiren, dosljedan i iskren.
Kako ističe chef Antonio Radoš, City View ne teži buci ni velikim gestama. „Dobra večera ne mora biti bučna ni pretenciozna, nego smirena, topla i iskrena. Mjesto u koje se gosti vraćaju jer znaju šta mogu očekivati i jer im to prija.“
Ako ikada dođe do širenja, to je, prema njegovim riječima, nešto što može doći isključivo kao rezultat tog rada, a ne kao cilj sam po sebi.
Foto: Bonjour.ba
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
