Akademija likovnih umjetnosti i kino Meeting Point samo su dva od mnogih popularnih sadržaja na lijevoj obali rijeke Miljacke do kojih se do 22.08.2012. s desne obale, Obale Kulina bana, dolazilo nekako - okolo. Lokacija mosta sama se nametnula. Gledajući raspored postojećih mostova od Vijećnice nizvodno, očit je pravilan ritam i jedna praznina. Prazninu je savršeno popunila interpolacija pješač

Inicijativa za izgradnju mosta stara je preko 20 godina: prvi natječaj je raspisan još davne 1990. godine, zatim ponovno 1998. Konačno u 9. mjesecu 2007. godine Asocijacija arhitekata Sarajeva  za potrebe Općine Centar raspisuje javni, anonimni, jednostupanjski natječaj za izradu urbanističkog-arhitektonskog rješenja pješačkog mosta.
Natječaj je realiziran od 20. rujna do 8. studenog 2007. godine - pristigla su čak 42 rada od čega je jedan rad diskvalificiran jer je stigao poslije predviđenog roka.

Jednoglasnom odlukom stručne komisije nagrađena su tri rada:

Prva nagrada, autori Hrustić Amila, Alagić Adnan i Kanlić Bojan, studenti ALU;

Druga nagrada, autor Amir Vuk Zec & NEWWAY DESIGN;

Treća nagrada,  autor Relja Ferušić.

Iza unikatne ideje, originalnog i atraktivnog oblikovnog rješenja koje je nagrađeno prvom nagradom stajala je grupa mladih ljudi, tada studenata II godine Akademije likovnih umjetnosti, a danas uspješnih dizajnera. 

''Što se tiče ideje, naša prvenstvena želja je bila da ovaj most bude novi simbol grada, tj. da bude vizualno atraktivan. Sve je počelo od najjednostavnijeg oblika - ''trake mosta'', odnosno linije koja spaja tačku A i tačku B (obale rijeke). Daljim procesom razrade ideje došlo se do konačnog oblika i nastanka heliksa na sredini mosta, koji simbolizira kapiju kao tradicionalni element bosanske arhitekture i gradova. Heliks, odnosno kapija mosta predstavlja 'izlazak iz nečega i ulazak u nešto', u ovom slučaju prelazak u prostor akademije i prostor umjetnosti. Heliksom na sredini mosta se također želi približiti prostor i sami događaji (prvenstveno izložbe) Akademije običnom prolazniku.'' - izjavili su autori rješenja.

Most dužine 38m i širine 4-7metara izrađen je od čelične konstrukcije i obložen aluminijskim pločama. Ograda je od lameliranog stakla s drvenim rukohvatom, a u okviru nje je postavljena LED rasvjeta.

Naziv mosta „Festina Lente“ (lat. požuri polako), koji je i urezan u podnu oblogu mosta, predstavlja poveznicu te latinske izreke i koncepta mosta – brzi prelazak preko rijeke, veza, prečica i nastavak pješačke zone dvaju obalâ koje se sreću na mostu i međusobno se prepliću stvarajući zajedničko mjesto usporavanja – susreta, viđenja, čekanja.

Posebnost mosta svakako je petlja, heliks, kapija, koju tvori konstrukcija na sredini mosta. Na proširenoj površini koju natkriva petlja nalaze se dvije klupe, pa taj prostor postaje mini trg, mjesto susreta i interakcije, viđenja i čekanja.

U izgradnju mosta uloženo je više od dva milijuna KM, a izgradnja je trajala devet mjeseci.

I isplatilo se.

Oživljeno je zapostavljeno gradsko šetalište na obalama Miljacke, most je postao popularna lokacija za različita modna snimanja, francuski web portal coincoin.fr.eu.org uvrstio je most Festina lente na listu 50 najljepših mostova na svijetu. Svi turistički vodiči preporučuju obilazak  mosta i uživanje u neobičnoj silueti na koju su se građani Sarajeva brzo priviknuli, čak i oni koji su u početku imali negativne kritike. U noćnom ambijentu osvjetljenog mosta uživala je i trajno zabilježila Jelena Rozga u video spotu. Most je poslužio i kao savršena lokacija za fotografije koje je napravila Vanja Lisac, a za potrebe izložbe fotografija Udruženje Modiko pod nazivom Hang On. Fotografija mosta, autora Safeta Hadžimusića, našla se i na web portalu prestižnog magazina Vogue. O atraktivnosti mosta dovoljno govori i činjenica da su čak dvije popularne solarne klupe postavljene upravo pokraj njega. A tek mu je nešto više od 3 godine i 3 mjeseca…!

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

^{Foto: www.archdaily.com,www.continentalbreakfasttravel.comwww.dezeen.com,www.gradnja.rs,www.klix.ba,www.sac.net,www.superprostor.com,www.wikiwand.com}

Neki prostori osvajaju lokacijom, drugi interijerom, a rijetki uspiju povezati arhitekturu, prirodu i svakodnevni život u jedno zaokruženo iskustvo.

Ova mala kuća, smještena tik iznad Baščaršije, nudi upravo to osjećaj privatnosti i mira, a da grad nikada nije daleko.

Iako površinom odgovara stanu, način na koji je prostor organizovan i otvoren prema vrtu daje joj karakter prave kuće. Ovdje kvadrati nisu ograničenje, već alat: svaki element ima svoju funkciju, ali i estetsku ulogu u cjelini.

Veliki zeleni vrt nije samo kulisa, već aktivni dio prostora, mjesto gdje se interijer prirodno prelijeva prema vani i gdje se život usporava.





Pametan raspored kao ključ cijelog koncepta

Osnovu prostora čini otvoreni dnevni boravak povezan s terasom i vrtom, čime se briše granica između unutrašnjeg i vanjskog. Velike staklene stijene propuštaju obilje prirodnog svjetla i čine da prostor djeluje znatno veće nego što jeste.

Mala kuhinja ili kitchenette je diskretno pozicioniran kao funkcionalna pregrada između dnevnog i spavaćeg dijela. Umjesto klasičnih zidova, upravo ovaj element definiše zone, zadržavajući otvorenost i protočnost prostora. 

Minimalistički pristup kuhinji osigurava da ona ne dominira vizualno, ali ostaje potpuno funkcionalna za svakodnevnu upotrebu.







Zid od opeke kao vizualno sidro interijera

Spavaća soba donosi potpuno drugačiji, intimniji ton. Fokus zida od opeke unosi toplinu, teksturu i osjećaj trajnosti, stvarajući kontrast u odnosu na savremene, čiste linije ostatka prostora.

Jednostavan namještaj, neutralna paleta i pažljivo odabrana rasvjeta doprinose smirenoj atmosferi. Ovo nije prostor koji pokušava biti dekorativan već mjesto odmora, tišine i povlačenja iz gradske vreve.

Cijeli interijer oslanja se na prirodne materijale i nenametljive tonove. Drvo, opeka, tekstil i prigušena rasvjeta zajedno stvaraju ambijent koji djeluje ugodno, ali promišljeno. Ništa nije suvišno, ali ništa nije ni slučajno.

Posebna pažnja posvećena je detaljima: diskretna rasvjeta uz zidove, perzijski tepisi koji razbijaju hladnoću poda, te komadi namještaja koji su birani više zbog proporcija nego zbog trenda.
 



Vrt kao produžetak životnog prostora

Najveća vrijednost ove male kuće krije se upravo izvan njenih zidova. Vrt, bogat zelenilom i cvijećem, djeluje kao privatna oaza u samom srcu starog grada. On nije samo pogled, već aktivan prostor za boravak, jutarnju kafu ili večernje opuštanje.

U kombinaciji s promišljenim interijerom, vrt daje ovom prostoru ono što je danas rijetkost u urbanim sredinama, osjećaj da ste istovremeno u gradu i izvan njega.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb