Akademija likovnih umjetnosti i kino Meeting Point samo su dva od mnogih popularnih sadržaja na lijevoj obali rijeke Miljacke do kojih se do 22.08.2012. s desne obale, Obale Kulina bana, dolazilo nekako - okolo. Lokacija mosta sama se nametnula. Gledajući raspored postojećih mostova od Vijećnice nizvodno, očit je pravilan ritam i jedna praznina. Prazninu je savršeno popunila interpolacija pješač

Inicijativa za izgradnju mosta stara je preko 20 godina: prvi natječaj je raspisan još davne 1990. godine, zatim ponovno 1998. Konačno u 9. mjesecu 2007. godine Asocijacija arhitekata Sarajeva  za potrebe Općine Centar raspisuje javni, anonimni, jednostupanjski natječaj za izradu urbanističkog-arhitektonskog rješenja pješačkog mosta.
Natječaj je realiziran od 20. rujna do 8. studenog 2007. godine - pristigla su čak 42 rada od čega je jedan rad diskvalificiran jer je stigao poslije predviđenog roka.

Jednoglasnom odlukom stručne komisije nagrađena su tri rada:

Prva nagrada, autori Hrustić Amila, Alagić Adnan i Kanlić Bojan, studenti ALU;

Druga nagrada, autor Amir Vuk Zec & NEWWAY DESIGN;

Treća nagrada,  autor Relja Ferušić.

Iza unikatne ideje, originalnog i atraktivnog oblikovnog rješenja koje je nagrađeno prvom nagradom stajala je grupa mladih ljudi, tada studenata II godine Akademije likovnih umjetnosti, a danas uspješnih dizajnera. 

''Što se tiče ideje, naša prvenstvena želja je bila da ovaj most bude novi simbol grada, tj. da bude vizualno atraktivan. Sve je počelo od najjednostavnijeg oblika - ''trake mosta'', odnosno linije koja spaja tačku A i tačku B (obale rijeke). Daljim procesom razrade ideje došlo se do konačnog oblika i nastanka heliksa na sredini mosta, koji simbolizira kapiju kao tradicionalni element bosanske arhitekture i gradova. Heliks, odnosno kapija mosta predstavlja 'izlazak iz nečega i ulazak u nešto', u ovom slučaju prelazak u prostor akademije i prostor umjetnosti. Heliksom na sredini mosta se također želi približiti prostor i sami događaji (prvenstveno izložbe) Akademije običnom prolazniku.'' - izjavili su autori rješenja.

Most dužine 38m i širine 4-7metara izrađen je od čelične konstrukcije i obložen aluminijskim pločama. Ograda je od lameliranog stakla s drvenim rukohvatom, a u okviru nje je postavljena LED rasvjeta.

Naziv mosta „Festina Lente“ (lat. požuri polako), koji je i urezan u podnu oblogu mosta, predstavlja poveznicu te latinske izreke i koncepta mosta – brzi prelazak preko rijeke, veza, prečica i nastavak pješačke zone dvaju obalâ koje se sreću na mostu i međusobno se prepliću stvarajući zajedničko mjesto usporavanja – susreta, viđenja, čekanja.

Posebnost mosta svakako je petlja, heliks, kapija, koju tvori konstrukcija na sredini mosta. Na proširenoj površini koju natkriva petlja nalaze se dvije klupe, pa taj prostor postaje mini trg, mjesto susreta i interakcije, viđenja i čekanja.

U izgradnju mosta uloženo je više od dva milijuna KM, a izgradnja je trajala devet mjeseci.

I isplatilo se.

Oživljeno je zapostavljeno gradsko šetalište na obalama Miljacke, most je postao popularna lokacija za različita modna snimanja, francuski web portal coincoin.fr.eu.org uvrstio je most Festina lente na listu 50 najljepših mostova na svijetu. Svi turistički vodiči preporučuju obilazak  mosta i uživanje u neobičnoj silueti na koju su se građani Sarajeva brzo priviknuli, čak i oni koji su u početku imali negativne kritike. U noćnom ambijentu osvjetljenog mosta uživala je i trajno zabilježila Jelena Rozga u video spotu. Most je poslužio i kao savršena lokacija za fotografije koje je napravila Vanja Lisac, a za potrebe izložbe fotografija Udruženje Modiko pod nazivom Hang On. Fotografija mosta, autora Safeta Hadžimusića, našla se i na web portalu prestižnog magazina Vogue. O atraktivnosti mosta dovoljno govori i činjenica da su čak dvije popularne solarne klupe postavljene upravo pokraj njega. A tek mu je nešto više od 3 godine i 3 mjeseca…!

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

^{Foto: www.archdaily.com,www.continentalbreakfasttravel.comwww.dezeen.com,www.gradnja.rs,www.klix.ba,www.sac.net,www.superprostor.com,www.wikiwand.com}

Mali stanovi danas više ne traže kompromis, nego pametna rješenja.

Posebno kada je riječ o garsonjerama, gdje jedna prostorija mora odgovoriti na sve potrebe: dnevni boravak, spavanje, rad, odmor. Upravo zato ovakvi interijeri postaju nova referenca ne zato što su veliki, nego zato što su dobro promišljeni.

Ova garsonjera pokazuje kako se jasna podjela prostora može postići bez zidova, bez gubitka svjetla i bez osjećaja skučenosti. Ključna tačka cijelog projekta su pregrade koje su diskretne, funkcionalne i estetski integrisane u ostatak stana. 

Rješenje koje se može primijeniti gotovo u svakom malom prostoru, bez obzira na adresu ili kvadraturu.

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER

Kada otvoren prostor i dalje ima strukturu

Na prvi pogled, stan djeluje otvoreno i prozračno. Dnevni boravak, trpezarija i kuhinja vizuelno teku jedan u drugi, ali nijedna zona nije prepuštena slučaju. Topli drveni tonovi, neutralna paleta i pažljivo birana rasvjeta stvaraju osjećaj kontinuiteta, ali i jasno definišu funkcije prostora.

Namještaj je odmjerenih proporcija, sofa ne preuzima prostor, okrugli stolići omogućavaju lako kretanje, a tekstilni slojevi dodaju mekoću bez vizualnog šuma. Ovo je dnevni boravak koji razumije mjeru, što je presudno u malim stanovima.




Pregrada za krevet: Trik koji garsonjeru pretvara u “dvosoban” osjećaj

Najvažniji potez u ovom stanu je pregrada koja odvaja spavaći dio. Nije riječ o punom zidu, nego o laganoj strukturi koja filtrira pogled, zadržava svjetlo i uvodi osjećaj privatnosti. Upravo ta transparentnost čini razliku, prostor ostaje otvoren, ali ne i izložen.

Ovakva pregrada omogućava da se krevet ne nalazi “u dnevnoj sobi”, što je česta boljka garsonjera. Umjesto toga, spavaći dio dobija vlastiti ritam i mir, dok ostatak stana zadržava funkcionalnost i dnevni karakter. Ovo je rješenje koje jasno pokazuje kako jedan promišljen element može promijeniti cijeli doživljaj prostora.




Kuhinja i trpezarija: Kompaktno, ali vizualno čisto  

Kuhinja je linearna, svedena i precizno uklopljena u tlocrt. Svijetle fronte u kombinaciji s tamnom radnom pločom i toplim drvenim akcentima stvaraju balans koji je istovremeno moderan i dugoročan. Gornji elementi ne opterećuju prostor, dok ambijentalna rasvjeta dodaje dubinu, posebno u večernjim satima.

Trpezarijski sto je mali, ali pravilno pozicioniran dovoljno blizu kuhinji, a opet dio dnevne zone. Ovo je još jedan primjer kako u malim stanovima nije ključ u veličini, nego u tačnoj poziciji.





Balkon kao produžetak stana

Balkon nije tretiran kao dodatak, nego kao produžetak životnog prostora. Minimalan namještaj i otvoren pogled pretvaraju ga u mali ritualni kutak mjesto za kafu, pauzu ili večernji predah. U kontekstu garsonjere, ovakav balkon značajno proširuje doživljaj prostora.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb