TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 26.11.2015.
Akademija likovnih umjetnosti i kino Meeting Point samo su dva od mnogih popularnih sadržaja na lijevoj obali rijeke Miljacke do kojih se do 22.08.2012. s desne obale, Obale Kulina bana, dolazilo nekako - okolo. Lokacija mosta sama se nametnula. Gledajući raspored postojećih mostova od Vijećnice nizvodno, očit je pravilan ritam i jedna praznina. Prazninu je savršeno popunila interpolacija pješač
Inicijativa za izgradnju mosta stara je preko 20 godina: prvi natječaj je raspisan još davne 1990. godine, zatim ponovno 1998. Konačno u 9. mjesecu 2007. godine Asocijacija arhitekata Sarajeva za potrebe Općine Centar raspisuje javni, anonimni, jednostupanjski natječaj za izradu urbanističkog-arhitektonskog rješenja pješačkog mosta.
Natječaj je realiziran od 20. rujna do 8. studenog 2007. godine - pristigla su čak 42 rada od čega je jedan rad diskvalificiran jer je stigao poslije predviđenog roka.
Jednoglasnom odlukom stručne komisije nagrađena su tri rada:
Prva nagrada, autori Hrustić Amila, Alagić Adnan i Kanlić Bojan, studenti ALU;
Druga nagrada, autor Amir Vuk Zec & NEWWAY DESIGN;
Treća nagrada, autor Relja Ferušić.
Iza unikatne ideje, originalnog i atraktivnog oblikovnog rješenja koje je nagrađeno prvom nagradom stajala je grupa mladih ljudi, tada studenata II godine Akademije likovnih umjetnosti, a danas uspješnih dizajnera.
''Što se tiče ideje, naša prvenstvena želja je bila da ovaj most bude novi simbol grada, tj. da bude vizualno atraktivan. Sve je počelo od najjednostavnijeg oblika - ''trake mosta'', odnosno linije koja spaja tačku A i tačku B (obale rijeke). Daljim procesom razrade ideje došlo se do konačnog oblika i nastanka heliksa na sredini mosta, koji simbolizira kapiju kao tradicionalni element bosanske arhitekture i gradova. Heliks, odnosno kapija mosta predstavlja 'izlazak iz nečega i ulazak u nešto', u ovom slučaju prelazak u prostor akademije i prostor umjetnosti. Heliksom na sredini mosta se također želi približiti prostor i sami događaji (prvenstveno izložbe) Akademije običnom prolazniku.'' - izjavili su autori rješenja.
Most dužine 38m i širine 4-7metara izrađen je od čelične konstrukcije i obložen aluminijskim pločama. Ograda je od lameliranog stakla s drvenim rukohvatom, a u okviru nje je postavljena LED rasvjeta.
Naziv mosta „Festina Lente“ (lat. požuri polako), koji je i urezan u podnu oblogu mosta, predstavlja poveznicu te latinske izreke i koncepta mosta – brzi prelazak preko rijeke, veza, prečica i nastavak pješačke zone dvaju obalâ koje se sreću na mostu i međusobno se prepliću stvarajući zajedničko mjesto usporavanja – susreta, viđenja, čekanja.
Posebnost mosta svakako je petlja, heliks, kapija, koju tvori konstrukcija na sredini mosta. Na proširenoj površini koju natkriva petlja nalaze se dvije klupe, pa taj prostor postaje mini trg, mjesto susreta i interakcije, viđenja i čekanja.
U izgradnju mosta uloženo je više od dva milijuna KM, a izgradnja je trajala devet mjeseci.
I isplatilo se.
Oživljeno je zapostavljeno gradsko šetalište na obalama Miljacke, most je postao popularna lokacija za različita modna snimanja, francuski web portal coincoin.fr.eu.org uvrstio je most Festina lente na listu 50 najljepših mostova na svijetu. Svi turistički vodiči preporučuju obilazak mosta i uživanje u neobičnoj silueti na koju su se građani Sarajeva brzo priviknuli, čak i oni koji su u početku imali negativne kritike. U noćnom ambijentu osvjetljenog mosta uživala je i trajno zabilježila Jelena Rozga u video spotu. Most je poslužio i kao savršena lokacija za fotografije koje je napravila Vanja Lisac, a za potrebe izložbe fotografija Udruženje Modiko pod nazivom Hang On. Fotografija mosta, autora Safeta Hadžimusića, našla se i na web portalu prestižnog magazina Vogue. O atraktivnosti mosta dovoljno govori i činjenica da su čak dvije popularne solarne klupe postavljene upravo pokraj njega. A tek mu je nešto više od 3 godine i 3 mjeseca…!
Za MODAMO.info piše: Martina Penava
Foto: www.archdaily.com,www.continentalbreakfasttravel.comwww.dezeen.com,www.gradnja.rs,www.klix.ba,www.sac.net,www.superprostor.com,www.wikiwand.com
TEKST: Ada Ćeremida
Perzijski tepisi posljednjih sezona ponovo zauzimaju važno mjesto u savremenim interijerima.
U prostoru djeluju kao sidro, vizualno, taktilno i emotivno i upravo zato ih posljednjih sezona sve češće viđamo u savremenim interijerima, daleko od klasičnih, „teških“ postavki.
Danas dolaze u ispranim tonovima, tanjim tkanjima i uzorku koji više sugerira istoriju nego što je doslovno prepričava. I što je najbolje, više nisu nedostižni luksuz. Pronašli smo 10 perzijskih tepiha koji su trenutno dostupni u BiH i izgledaju nevjerovatno dobro u modernom domu.
Perzijski tepisi imaju istoriju dugu više od dvije hiljade godina, a potiču s područja današnjeg Irana, gdje su prvobitno tkani ručno, često kao porodična ili plemenska priča u vuni i svili.
Njihovi uzorci, simetrija i bogata simbolika uticali su na interijere širom svijeta, pa i kod nas, gdje su se kroz osmanski period prirodno utkali u svakodnevni život i domove.
Originalni primjerci danas dostižu astronomske cijene i smatraju se umjetničkim djelima. Upravo zato savremene interpretacije igraju važnu ulogu nude atmosferu i karakter, bez težine muzejske distance.
U posljednjih nekoliko godina perzijski tepisi se vraćaju u interijere kroz minimalistički filter: u neutralnim paletama, blago ispranog izgleda i u kombinaciji s modernim namještajem.
Odlično funkcionišu uz beton, drvo, lan i jednostavne forme jer prostoru dodaju toplinu i slojevitost. Viđamo ih u dnevnim sobama, spavaćim prostorima, pa čak i hodnicima, često kao kontrast savremenim linijama. Za ovu listu birali smo komade iz Zara Home, H&M Home i JYSK-a i moramo priznati izdvojiti samo deset nije bilo nimalo lako.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
