Akademija likovnih umjetnosti i kino Meeting Point samo su dva od mnogih popularnih sadržaja na lijevoj obali rijeke Miljacke do kojih se do 22.08.2012. s desne obale, Obale Kulina bana, dolazilo nekako - okolo. Lokacija mosta sama se nametnula. Gledajući raspored postojećih mostova od Vijećnice nizvodno, očit je pravilan ritam i jedna praznina. Prazninu je savršeno popunila interpolacija pješač

Inicijativa za izgradnju mosta stara je preko 20 godina: prvi natječaj je raspisan još davne 1990. godine, zatim ponovno 1998. Konačno u 9. mjesecu 2007. godine Asocijacija arhitekata Sarajeva  za potrebe Općine Centar raspisuje javni, anonimni, jednostupanjski natječaj za izradu urbanističkog-arhitektonskog rješenja pješačkog mosta.
Natječaj je realiziran od 20. rujna do 8. studenog 2007. godine - pristigla su čak 42 rada od čega je jedan rad diskvalificiran jer je stigao poslije predviđenog roka.

Jednoglasnom odlukom stručne komisije nagrađena su tri rada:

Prva nagrada, autori Hrustić Amila, Alagić Adnan i Kanlić Bojan, studenti ALU;

Druga nagrada, autor Amir Vuk Zec & NEWWAY DESIGN;

Treća nagrada,  autor Relja Ferušić.

Iza unikatne ideje, originalnog i atraktivnog oblikovnog rješenja koje je nagrađeno prvom nagradom stajala je grupa mladih ljudi, tada studenata II godine Akademije likovnih umjetnosti, a danas uspješnih dizajnera. 

''Što se tiče ideje, naša prvenstvena želja je bila da ovaj most bude novi simbol grada, tj. da bude vizualno atraktivan. Sve je počelo od najjednostavnijeg oblika - ''trake mosta'', odnosno linije koja spaja tačku A i tačku B (obale rijeke). Daljim procesom razrade ideje došlo se do konačnog oblika i nastanka heliksa na sredini mosta, koji simbolizira kapiju kao tradicionalni element bosanske arhitekture i gradova. Heliks, odnosno kapija mosta predstavlja 'izlazak iz nečega i ulazak u nešto', u ovom slučaju prelazak u prostor akademije i prostor umjetnosti. Heliksom na sredini mosta se također želi približiti prostor i sami događaji (prvenstveno izložbe) Akademije običnom prolazniku.'' - izjavili su autori rješenja.

Most dužine 38m i širine 4-7metara izrađen je od čelične konstrukcije i obložen aluminijskim pločama. Ograda je od lameliranog stakla s drvenim rukohvatom, a u okviru nje je postavljena LED rasvjeta.

Naziv mosta „Festina Lente“ (lat. požuri polako), koji je i urezan u podnu oblogu mosta, predstavlja poveznicu te latinske izreke i koncepta mosta – brzi prelazak preko rijeke, veza, prečica i nastavak pješačke zone dvaju obalâ koje se sreću na mostu i međusobno se prepliću stvarajući zajedničko mjesto usporavanja – susreta, viđenja, čekanja.

Posebnost mosta svakako je petlja, heliks, kapija, koju tvori konstrukcija na sredini mosta. Na proširenoj površini koju natkriva petlja nalaze se dvije klupe, pa taj prostor postaje mini trg, mjesto susreta i interakcije, viđenja i čekanja.

U izgradnju mosta uloženo je više od dva milijuna KM, a izgradnja je trajala devet mjeseci.

I isplatilo se.

Oživljeno je zapostavljeno gradsko šetalište na obalama Miljacke, most je postao popularna lokacija za različita modna snimanja, francuski web portal coincoin.fr.eu.org uvrstio je most Festina lente na listu 50 najljepših mostova na svijetu. Svi turistički vodiči preporučuju obilazak  mosta i uživanje u neobičnoj silueti na koju su se građani Sarajeva brzo priviknuli, čak i oni koji su u početku imali negativne kritike. U noćnom ambijentu osvjetljenog mosta uživala je i trajno zabilježila Jelena Rozga u video spotu. Most je poslužio i kao savršena lokacija za fotografije koje je napravila Vanja Lisac, a za potrebe izložbe fotografija Udruženje Modiko pod nazivom Hang On. Fotografija mosta, autora Safeta Hadžimusića, našla se i na web portalu prestižnog magazina Vogue. O atraktivnosti mosta dovoljno govori i činjenica da su čak dvije popularne solarne klupe postavljene upravo pokraj njega. A tek mu je nešto više od 3 godine i 3 mjeseca…!

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

^{Foto: www.archdaily.com,www.continentalbreakfasttravel.comwww.dezeen.com,www.gradnja.rs,www.klix.ba,www.sac.net,www.superprostor.com,www.wikiwand.com}

Ovakvi primjeri najbolje pokazuju koliko pametan dizajn znači u malim prostorima.

U našoj rubrici Interijer i Dizajn najviše volimo zaviriti u stanove širom BiH i uzeti one male, pametne trikove koje odmah možete primijeniti kod kuće. 

Posebno kada je riječ o garsonjerama i manjim kvadraturama, gdje svaka odluka ima veću težinu. Ova garsonjera u Mostaru upravo je takav primjer prostor koji ne pokušava biti veći nego što jeste, nego maksimalno koristi ono što ima. 

A ovdje su to pogled, balkon i pametno podijeljene zone.




Malo namještaja, pravi akcenti

Namještaj je sveden na osnovno, ali svaki komad ima svoju ulogu. Umjesto gomilanja, prostor se gradi kroz nekoliko pažljivo odabranih akcenata boje koji unose karakter bez vizualnog opterećenja. 

Neutralna baza omogućava da stan ostane miran i dugoročno funkcionalan, dok sitni koloristički detalji dodaju toplinu. Ovakav pristup pokazuje da u malim stanovima praznina često radi više od viška stvari.
 





Pregrada za spavaću zonu koja štiti, ali ne zatvara

Spavaći dio je odvojen laganom pregradom koja jasno definiše zonu za odmor, ali ne prekida tok svjetla. Ovakvo rješenje omogućava privatnost i zaštitu od direktnog svjetla, bez osjećaja da je prostor presječen. 

Krevet nije “u dnevnoj sobi”, ali ni potpuno skriven. To je onaj balans koji garsonjere često traže, a rijetko dobiju.




Kada pogled i balkon postanu glavni adut stana

Umjesto da se prostor zatrpa namještajem, ovaj stan ostavlja dovoljno praznine da veliki prozori i izlaz na balkon dođu do izražaja. Pogled prema gradu postaje prirodni produžetak dnevnog boravka, zbog čega cijela garsonjera djeluje šire i svjetlije. 

Balkon nije samo dodatak, nego dio svakodnevnog života mjesto koje se koristi. Upravo taj odnos između interijera i eksterijera daje stanu osjećaj prozračnosti koji je rijedak u manjim prostorima.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb