Akademija likovnih umjetnosti i kino Meeting Point samo su dva od mnogih popularnih sadržaja na lijevoj obali rijeke Miljacke do kojih se do 22.08.2012. s desne obale, Obale Kulina bana, dolazilo nekako - okolo. Lokacija mosta sama se nametnula. Gledajući raspored postojećih mostova od Vijećnice nizvodno, očit je pravilan ritam i jedna praznina. Prazninu je savršeno popunila interpolacija pješač

Inicijativa za izgradnju mosta stara je preko 20 godina: prvi natječaj je raspisan još davne 1990. godine, zatim ponovno 1998. Konačno u 9. mjesecu 2007. godine Asocijacija arhitekata Sarajeva  za potrebe Općine Centar raspisuje javni, anonimni, jednostupanjski natječaj za izradu urbanističkog-arhitektonskog rješenja pješačkog mosta.
Natječaj je realiziran od 20. rujna do 8. studenog 2007. godine - pristigla su čak 42 rada od čega je jedan rad diskvalificiran jer je stigao poslije predviđenog roka.

Jednoglasnom odlukom stručne komisije nagrađena su tri rada:

Prva nagrada, autori Hrustić Amila, Alagić Adnan i Kanlić Bojan, studenti ALU;

Druga nagrada, autor Amir Vuk Zec & NEWWAY DESIGN;

Treća nagrada,  autor Relja Ferušić.

Iza unikatne ideje, originalnog i atraktivnog oblikovnog rješenja koje je nagrađeno prvom nagradom stajala je grupa mladih ljudi, tada studenata II godine Akademije likovnih umjetnosti, a danas uspješnih dizajnera. 

''Što se tiče ideje, naša prvenstvena želja je bila da ovaj most bude novi simbol grada, tj. da bude vizualno atraktivan. Sve je počelo od najjednostavnijeg oblika - ''trake mosta'', odnosno linije koja spaja tačku A i tačku B (obale rijeke). Daljim procesom razrade ideje došlo se do konačnog oblika i nastanka heliksa na sredini mosta, koji simbolizira kapiju kao tradicionalni element bosanske arhitekture i gradova. Heliks, odnosno kapija mosta predstavlja 'izlazak iz nečega i ulazak u nešto', u ovom slučaju prelazak u prostor akademije i prostor umjetnosti. Heliksom na sredini mosta se također želi približiti prostor i sami događaji (prvenstveno izložbe) Akademije običnom prolazniku.'' - izjavili su autori rješenja.

Most dužine 38m i širine 4-7metara izrađen je od čelične konstrukcije i obložen aluminijskim pločama. Ograda je od lameliranog stakla s drvenim rukohvatom, a u okviru nje je postavljena LED rasvjeta.

Naziv mosta „Festina Lente“ (lat. požuri polako), koji je i urezan u podnu oblogu mosta, predstavlja poveznicu te latinske izreke i koncepta mosta – brzi prelazak preko rijeke, veza, prečica i nastavak pješačke zone dvaju obalâ koje se sreću na mostu i međusobno se prepliću stvarajući zajedničko mjesto usporavanja – susreta, viđenja, čekanja.

Posebnost mosta svakako je petlja, heliks, kapija, koju tvori konstrukcija na sredini mosta. Na proširenoj površini koju natkriva petlja nalaze se dvije klupe, pa taj prostor postaje mini trg, mjesto susreta i interakcije, viđenja i čekanja.

U izgradnju mosta uloženo je više od dva milijuna KM, a izgradnja je trajala devet mjeseci.

I isplatilo se.

Oživljeno je zapostavljeno gradsko šetalište na obalama Miljacke, most je postao popularna lokacija za različita modna snimanja, francuski web portal coincoin.fr.eu.org uvrstio je most Festina lente na listu 50 najljepših mostova na svijetu. Svi turistički vodiči preporučuju obilazak  mosta i uživanje u neobičnoj silueti na koju su se građani Sarajeva brzo priviknuli, čak i oni koji su u početku imali negativne kritike. U noćnom ambijentu osvjetljenog mosta uživala je i trajno zabilježila Jelena Rozga u video spotu. Most je poslužio i kao savršena lokacija za fotografije koje je napravila Vanja Lisac, a za potrebe izložbe fotografija Udruženje Modiko pod nazivom Hang On. Fotografija mosta, autora Safeta Hadžimusića, našla se i na web portalu prestižnog magazina Vogue. O atraktivnosti mosta dovoljno govori i činjenica da su čak dvije popularne solarne klupe postavljene upravo pokraj njega. A tek mu je nešto više od 3 godine i 3 mjeseca…!

Za MODAMO.info piše: Martina Penava

^{Foto: www.archdaily.com,www.continentalbreakfasttravel.comwww.dezeen.com,www.gradnja.rs,www.klix.ba,www.sac.net,www.superprostor.com,www.wikiwand.com}

Ako mislite da mali stan znači kompromis, ovaj dnevni boravak u Banjoj Luci će vas razuvjeriti.

U srcu Banje Luke, na Bulevaru Cara Dušana, smješten je stan koji pokazuje koliko je dobra organizacija prostora važnija od same kvadrature. Ovdje dnevni boravak, trpezarija i kuhinja dijele istu površinu, ali bez osjećaja zagušenosti. 

Svaki element ima svoju funkciju, ali i estetsku ulogu u povezivanju cjeline. Boje su smirene, materijali prirodni, a raspored promišljen do posljednjeg detalja. Rezultat je prostor koji diše, iako je kompaktan.





Mala kuhinja i trpezarijska klupa kao pametno rješenje  

Kuhinja L oblika maksimalno koristi zidove i oslobađa centralni dio prostora za kretanje. Siva fronta kuhinjskih elemenata djeluje nenametljivo, dok drvena radna ploča i detalji unose toplinu i balansiraju tonove u prostoru. Umjesto klasičnog rasporeda s četiri stolice, trpezarijski sto je pozicioniran uz zid s klupom na jednoj strani.

Ovo rješenje štedi dragocjene centimetre, ali i vizuelno smiruje prostor jer uklanja višak komada namještaja. Realno, većina domaćinstava svakodnevno koristi dvije stolice, pa je klupa praktičniji i elegantniji izbor.





Dekorativni elementi koji povezuju prostor

Veliko crno uokvireno ogledalo nije samo dekorativni element, već strateški alat za vizuelno proširenje prostora. Refleksija svjetla i ponavljanje vizualnih linija stvaraju osjećaj dubine, bez potrebe za fizičkim pregradama. Upravo taj detalj suptilno zonira trpezariju i dnevni boravak, a da ih ne razdvaja.

Perzijski tepih u zelenkastim tonovima povezuje sve elemente od jastuka boje masline na sofi do teških zelenih zavjesa. Tepih “uzemljuje” prostor i daje mu karakter, dok zavjese dodaju sloj intime i mekoće. Boje su pažljivo birane da djeluju povezano, a ne monotono.





Kutak za čitanje i pametno zoniranje bez pregrada

Mali reading corner uz balkon jedan je od najšarmantnijih detalja ovog stana. Ratan fotelja, ambijentalna lampa i zidna obloga s vertikalnim drvenim letvicama stvaraju mikrozonu unutar jedinstvenog prostora. Ovo je primjer kako se zoniranje može postići teksturama i svjetlom, bez dodatnih pregrada.

Blizina balkona omogućava prirodno svjetlo tokom dana, dok navečer topli ambijent lampe stvara osjećaj intime. Cijeli dnevni prostor funkcioniše kao povezana cjelina, gdje su boravak, trpezarija i kuhinja u sinergiji. 

Nema zidova, ali postoji jasna struktura, upravo u toj ravnoteži između funkcionalnosti i estetike leži uspjeh ovog interijera.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb