Vođeni idejom da očuvaju bh.tradiciju zanata i integriraju ju s minimalističkim dizajnom koji će probuditi najdublje i najčišće emocije u čovjeku, nastala je prva kolekcija u potpisu Studio Vraco. Naime, Studio Vračo se rodio kao rezultat porodičnog obrta limarije i bravarije koji je djed Ibrahim Vračo pokrenuo 1975. godine, a onda otac Mirsad i kćerka Emina nastavili razvijati.

„Vjerujemo u proizvode koji zadovoljavaju visoke zahtjeve za dizajn i održivost, dizajn koji će trajati vaš cijeli životni vijek ili koji će se čak prenositi s koljena na koljeno. Vjerujemo u proizvode koji nisu odraz trenda nego bezvremenskog stila što je i princip na kojima se temelji dizajn Studia Vračo.“ – ovako je kreativna direktorica Studio Vračo opisala nit vodilju ovog brenda koji se ove filozofije pridržava i u svakodnevnom životu Sam kreativan proces nastanka namještaja teče kroz nekoliko faza od dizajna, usuglašavanja, izrade tehničkog rješenja do izrade prototipa, kataloga i marketinga, a ono što je bitno naglasiti jeste da su svi proizvodi izrađeni ručno.

Emina i njen otac Mirsad

Na naš upit gdje pronalaze inspiraciju za dizajn, Emina nam je otkrila:
„Ponajviše nas čovjek i njegova interakcija s predmetima oko sebe inspirira. Također, to mogu biti zaboravljeni predmeti, stvari koje izazivaju našu radoznalost. Ne postoji neki princip! Možemo biti inspirisani sa milion stvari: muzejom, formom neke stare važne, boje, određenom vrstom svjetlosti, fotografijom. Bitno je samo da naše oko vidi ljepotu u nekoj formi.“

Koji su sve komadi dio vaše aktualne kolekcije namještaja?

- Studio Vračo Raw Honesty kolekcija: Lagom konzola, Vraco Sofa Table, Monday Sofa Side Table, Airy stalaža, Karlo noćni ormarić, Console Table za kupatilo. Ova kolekcija nam je uzela jako puno vremena. Željeli smo da kreiramo nešto sto proizlazi iz naših najdubljih i najčišćih emocija što je zaista jedan iscrpljujući proces, ali i naposljetku okrunjen katarzom koju čovjek dozivi kada vidi rezultat.

 - Vračo asesoari: Vračo moon lamp, Vračo bunny lamp, Vračo fox lamp, Vračo heart lamp, dream, bisou, Sarajevo natpisi izrađeni od žice. Ideja o nastanku Vračo mjeseca rodila se upravo iz želje da u sobu svoje kćerke unesem više čarolije i topline kroz jedan unikatni ručno rađeni bosanskohercegovački proizvod, a da pritom zadržim minimalistički i eclectic dašak prostora, a istovremeno da ih učim održivom pristupu životu i svijetu oko nas koristeći prirodne materijale… Ove lampe su za male sanjalice, za istraživače… Uvijek sam bila fascinirana kako “hladan” materijal kao metal koji se obrađuje tehnikom ručnog rada može da unese topline u naš dom. Upravo ovo su bile misli vodilje u izradi moon lamp kao i drugih asesoara. Kasnije je mjesec pronašao svoje mjesto i u odraslim spavaćim sobama, dnevnim boravcima, trpezarijama.

 - Vračo premium staleže koje nude funkcionalno i jednostavno rješenje za odlaganje u kuhinjama, spavaćim sobama, kao i drugim prostorijama u vašem domu. Ove stalaže daju dašak industrijskog stila u svakom interijeru. Ovdje smo bili inspirisani predivnim stanovima u Berlinu i Kopenhagenu gdje često možemo vidjeti jedan ovakav predmet industrijskog karaktera koji osvježi cijeli prostor.

Od čega su izrađeni proizvodi s etiketom Studio Vračo?

Metal koji je obojen tehnikom praskaste boje, powder coated i carrara mramor.

Što čini proizvode brenda Studio Vračo posebnim i drugačijim na domaćem tržištu?

Vodimo se svojom strašću i ljubavi prema dizajnu. Umjesto da pratimo trendove, mi smo najviše fokusirani na to da kroz naše proizvode kreiramo atmosferu gdje se funkcionalnost i estetika spajaju u jednom minimalističkom izrazu, gdje je čovjek i njegova interakcija s namještajem u centru pozornosti. Zaista velik fokus stavljamo na proces izrade našeg namještaja, osjećaj za materijale koje koristimo i na detalje te uvijek razmišljamo o tome da kreiramo dizajn koji će izazvati sklad osjetila u čovjeku. Bitno je naglasiti i da su svi proizvodi ručno rađeni i time želimo očuvati bosansku tradiciju zanata i integrirati ju s minimalističkim dizajnom. Samim time rezultat našeg rada mora biti autentičan.

Sve Vračo proizvode možete naručiti direktno putem www.studiovraco.com, Vračo moon lamp možete kupiti u Bazerdžan Concept Store u Sarajevu, a sve proizvode iz Raw Honesty kolekcije možete naručiti u Atelier No. 1 Concept Store & arhitektonskom studiju u Sarajevo. Rad Studio Vračo možete pratiti putem Instagram profila @vraco_premium ili Facebook stranice Vračo doo.

_{Fotografija: Studio Vračo, Amila Genjac, Irfan Redžović, Almin Tabak, Thelovestudio}

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba