TEKST: Marija Perić
DATUM OBJAVE: 20.1.2022.
Stariji brat, starija sestra program brzo je privukao našu pozornost zanimljivim projektima. Zahvaljujući brojnim lijepim iskustvima koji uljepšavaju svakodnevicu djece unutar programa, znali smo da ovu lijepu priču trebamo ispričati.
Ovaj program izvrsno spaja volontere koji rade na kreiranju zabavnih i edukativnih aktivnosti i djecu koja uz te aktivnosti grade svoje samopouzdanje i osjećaj pripadnosti.
U želji da zavirimo iza kulisa i saznamo više o radu programa, pripremile smo i intervju, što su djevojke iz Fondacije rado prihvatile. U razgovoru sa Nermom, Amilom i Ivanom saznali smo kako i vi možete postati stariji brat ili sestra, otkad i kako djeluje Fondacija, ali i koje projekte su već realizirali i što planiraju za 2022. godinu. Više o ovoj pozitivnoj priči otkrijte u nastavku.
***
Otkad djeluje Fondacija za podršku i razvoja mentorstva Stariji brat, starija sestra i tko je sve dio vašeg tima?
„Fondacija je nastala iz vizije, vjerovanja i dugogodišnjeg predanog rada s Magdalene Schildknecht, porijeklom iz Švicarske koja je još davne 2004. godine pokrenula pilot projekat Stariji brat, starija sestra u Sarajevu, vjerujući da je socijalni kapital koji posjeduje bh društvo veliki resurs naše zemlje i nešto što je prirodno utkano u našu kulturu – njegovanje dobrih međuljudskih odnosa, upućenost i briga jednih za druge. I bila je upravu, a tome najbolje svjedoči činjenica da je program Stariji brat, starija sestra u BiH prisutan već 17 godina i da se proširio i kontinuirano se implementira i u mnogim drugim gradovima. Podrška svim tim procesima je od 2009. godine prvobitno pružana kroz Mrežu Stariji brat, starija sestra, iz koje je, u formalnom smislu, 2013. godine nastala Fondaciju za razvoj i podršku mentorskih programa Stariji brat, starija sestra.
Službeno smo s radom počeli 2019. godine kada smo objavili prvi javni poziv za sufinanciranje organizacija pri implementaciji programa Stariji brat, starija sestra. Od tada, program se uspješno implementira u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Zajedno sa Sarajevom, priču Stariji brat, starija sestra u ciklusu 2021./2022. realizira i: Mostar, Travnik, Zenica, Laktaši, Foča, Banja Luka, Čapljina, Bijeljina i Tuzla. Koliko god kilometara nas dijeli, misija nam je jedna:
Mali tim Fondacije čine izvršna direktorica Ivana Radić i stručna saradnica za razvoj kvaliteta Nerma Daut Bajramović, te tri volonterke zadužene za PR i fundraising kampanje: Amila Ibrahimović, Aida Trepalovac i Elmira Ramadani. Svaka od djevojaka ima svoju priču, sve smo nekad bile dio programa Stariji brat, starija sestra, te sad kroz svoj rad nastojimo vratiti novim generacijama sve ono što smo mi naučile volontirajući u jednom ovakvom programu.“ – podijelila je s nama Nerma Daut Bajramović, stručna saradnica za razvoj kvaliteta.
(Fotografija Tim FSBSS s lijeva: Nerma Daut Bajramović, Ivana Radić, Elmira Ramadani (dole), Amila Ibrahimović, Aida Trepalovac)
Što je sve potrebno napraviti ukoliko netko želi postati stariji brat ili sestra?
„Prije svega, želja za jačanjem i širenjem dobročinstva i filantropije, ključ su za ovakav angažman. Uvijek naglašavamo da su pažnja, toplina, povezanost i prijateljski odnos komponente koje doprinose osjećaju zadovoljstva i istinske sreće kod djece. Također bitno je naglasiti da su volonteri/ke mlade osobe od 20 do 30 godina starosti, bez krivičnog dosjea, odgovorne i spremne da se posvete jednom djetetu minimalno 20h mjesečno u toku jedne godine.
PR i fundraising tim
Nakon što zainteresirani kandidat aplicira za ulogu starijeg brata ili starije sestre, prolazi intervju sa našim stručnim osobljem na kojem se detaljnije upoznaje sa svojim angažmanom i dobiva konkretne informacije šta se od njega/nje očekuje. Nakon intervjua, slijedi temeljito i stručno pripremljena edukacija koja volonterima pruža mogućnosti da kroz radionice detaljnije upoznaju Program i načine kojima mogu doprinijeti što značajnijem uspjehu, kako programa Stariji brat, starija sestra, tako i svom ličnom uspjehu. Svi navedeni koraci predstavljaju put kojeg prelazi svaki volonter, odnosno stariji brat/starija sestra kako bi ispunili svoj cilj – biti podrška, oslonac i osoba od povjerenja za djecu koja su dio ovog programa.“ – podijelila je s nama Amila Ibrahimović, volonterka u PR timu.
Kako izgledaju druženja starijeg brata/sestre i djece?
„Svakim trenutkom kojeg volonter/ka posvećuje svom mlađem bratu/sestri usmjereni su na poboljšanje djetetovog zdravog razvoja i njegovanju njegovih/njezinih potencijala. Kroz taj kvalitetan, brižan i podržavajući odnos sa volonterom/kom kao pozitivnim uzorom, dijete razvija pozitivnu sliku o sebi, kvalitetno provodi svoje vrijeme, razvija praktične životne vještine i širi svoju mrežu prijatelja. Druženjem s volonterima/kama djeca dobivaju novi uvid u život van njihovog svakodnevnog okruženja - provode svoje vrijeme u šetnji, vožnji bicikla, klizanju, kuglanju, odlaze u pozorište, kino, muzej, zoološki vrt, voze se javnim prijevozom ili idu na kolače ili toplu čokoladu, što je za veliki broj djece prvo takvo iskustvo.
Sve ovo djeca itekako cijene, ali ono najvažnije djeci je svakako pažnja i vrijeme koje im se posveti. Ta činjenica da je njegov/a stariji brat/starija sestra tih par sati u sedmici odvojio/la samo za njega, djeci predstavlja posebno zadovoljstvo i u njima budi osjećaj pripadnosti i važnosti.“ – dodatno je rekla Amila Ibrahimović, volonterka u PR timu.
Na koje projekte ste najponosniji?
„Fondacija radi na principu da osigura dio novčanih sredstava koje distribuira kroz javni poziv za partnerske organizacije za implementaciju programa Stariji brat, starija sestra. Zapravo je to sve jedan projekt, tj. program Stariji brat, starija sestra s obzirom da se isti implementira već 17 godina u kontinuitetu. Naše partnerske organizacije dakle dobiju dio sredstava i program koji će implementirati, a mi, Fondacija, im pomažemo u tome kroz edukacije, redovne sastanke, posjete i supervizije. Ono što je novina od ovog programskog ciklusa je da smo naše Standarde za implementaciju programa Stariji brat, starija sestra prilagodili za rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju, te ovaj ciklus imamo uključene dvije organizacije koje rade sa ovom ciljnom skupinom. Također smo ponosni na činjenicu da smo kroz aktualni ciklus podržali 11 partnerskih organizacija što je najveći broj do sad, te smo time omogućili mentora/icu za 185 djece u potrebi u BiH.
Za mene lično, najveći uspjeh programa je činjenica da djeca koja su prošla kroz ovaj program, koja su imala svog starijeg brata ili sestru, danas su stabilne, zdrave i zrele ličnosti spremne da volontiraju i pruže podršku najmlađima. Uspjeh je i da nekadašnji volonteri i dalje promoviraju i doniraju za ovaj projekt i ulažu u nove generacije koje dolaze.
Također, moram spomenuti i volonterke u PR i Fundraising timu koje rade fantastičan posao i ove godine s kampanjom Porasti svijete u(z) sretno dijete! i iznimno sam ponosna na njih. PR i fundraising tim čine nekadašnje i aktualne volonterke u programu Stariji brat, starija sestra s kojima zajedno osmišljavamo i realiziramo kampanje za namicanje sredstava za Fond Stariji brat, starija sestra. Cilj kampanje je osigurati dodatna financijska sredstava kako bi što više djece dobilo svog mentora ili mentoricu. Ovo je naša sedma kampanja po redu i do sada nas je podržalo više od 20 kompanija i 300 pojedinaca te zahvaljujući njima spojeno je još 80 parova djece i volontera.“ – otkrila nam je Ivana Radić, izvršna direktorica.
I za kraj, koji su vaši planovi za 2022. godinu?
„Kao i uvijek, glavni fokus su nam djeca – korisnici programa Stariji brat, starija sestra, ali i volonteri. Cilj nam je omogućiti da druženja djece i volontera budu što prirodnija i kvalitetnija, te ako nam financijska sredstva dopuste uključiti još djece koja su u potrebi za mentorstvom.
Ono na čemu želimo raditi u budućnosti je postizanje (samo)održivosti programa kroz dodatne promotivne i fundraising aktivnosti. Nastojimo promovirati individualnu i korporativnu filantropiju koja bi nam omogućila dalju podršku postojećim, ali i širenje programa na druge lokalne zajednice u BiH.
Naša vizija je da djeca i mladi u BiH imaju jednake mogućnosti za razvoj životnih vještina potrebnih za zdravo odrastanje i preuzimanje odgovornosti za izgradnju pravednog društva, to je ono čemu Fondacija teži i nastojat ćemo i u narednom periodu surađivati sa organizacijama i institucijama, donatorima, partnerima kako bismo bili korak bliže ka ostvarenju naše vizije.“ – nadodala je Ivana Radić, izvršna direktorica.
***
Naslovna fotografija: Stariji brat, starija sestra
TEKST: Bonjour.ba
U Bosni i Hercegovini svake godine više od hiljadu žena čuje dijagnozu raka dojke.
Iza tih brojki kriju se majke, sestre, prijateljice, kolegice, komšinice… žene koje nose strah, ali i nevjerovatnu snagu. Upravo zato Bonjour.ba i ove godine piše o Race for the Cure, događaju koji Sarajevo pretvara u more pink solidarnosti. To je zajednica u kojoj se tišina pretvara u glas, a tabu u priču o hrabrosti i podršci.
Iza hiljade pink majica i koraka koji se svake jeseni preliju Sarajevom stoji Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink, koja već skoro dvije decenije vodi ovu misiju.
Nela Hasić, direktorica i osnivačica Think Pink
U razgovoru Nela nam je otvoreno podijelila šta za nju znači Race for the Cure, koje trenutke nikada neće zaboraviti i zašto je tišina i dalje najveći neprijatelj ranom otkrivanju bolesti. Ispričala nam je i šta je najteže čula od žena koje su prošle kroz dijagnozu, kako izgleda snaga zajednice kad hiljade ljudi koračaju zajedno, ali i šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno.
Nela, recite nam kada govorimo o Race for the Cure, je li to za vas prije svega trka, pokret ili zajednica?
Za mene je Race for the Cure prije svega zajednica – to je ono magično tkivo gdje se hiljade ljudi, od žena koje su se susrele sa dijagnozom do onih koji tek otkrivaju svoju snagu, povezuju u solidarnosti, gdje se strah pretvara u nadu i gdje svaka korak postaje dio veće priče o podršci i promjeni.
Šta vas i nakon 18 godina najviše iznenadi svakog septembra?
Ono što me najviše iznenadi je, kako se svake godine, uprkos svim poteškoćama, ta energija množi – vidim mlade djevojke koje se prvi put uključuju, vidim muškarce koji vode svoje timove, mališane raznih uzrasta koji dolaze sa svojim roditeljima, tinejdžere i tu neobjašnjivu radost u očima žena koje su preživjele bolest, koja me podsjeća da smo uspješno slomili tabue, ali da je put još dug.
Možete li s nama podijeliti trenutak s trke koji vas i danas naježi kada ga se sjetite?
Sjećam se jedne žene koja je imala karcinom, koja je došla iz ruralnog područja, koja je nakon dijagnoze godinama šutjela, a na trci 2015. godine, držeći me za ruku u ružičastoj majici, prošaptala: “Ovo je prvi put da sam rekla ‘ja sam preživjela’ naglas” – taj trenutak me i danas naježi jer sam vidjela kako se iz pepela rađa snaga koja mijenja živote.
A šta vam je bilo najteže čuti od neke žene tokom svih ovih godina rada?
Najteže je bilo čuti od jedne mame u ranim 40-ima, koja je rekla: “Nela, saznala sam za bolest u 38., ali nisam rekla ni majci ni mužu jer sam se bojala da će me vidjeti slabu – sad je prekasno” – ta riječ “prekasno” me još uvijek grize jer podsjeća na sve one tihe bitke koje gubimo zbog straha i stigme.
Po vašem mišljenju šta je veći neprijatelj ranoj dijagnostici: tišina i strah u ženama ili prepreke unutar sistema?
Oboje su strašni, ali mislim da je tišina i strah u ženama veći neprijatelj – jer čak i kada sistem ponudi ruku, ako žena ne prihvati zbog sramote ili neznanja, nijedan mamograf neće spasiti život; moramo prvo osloboditi srca da bismo oslobodili tijela.
Ako vam priđe mlada djevojka od 20 godina i pita ‘zašto da se uključim’, šta biste joj rekli u jednoj rečenici?
Uključi se jer tvoj jedan korak danas može biti sidro nade za neku sestru, majku ili prijateljicu sutra, i jer zajedno mijenjamo svijet gdje rak dojke nije tabu, već priča o snazi i prevenciji.
Skoro dvije decenije ste u ovoj misiji. Šta vas više motiviše: pogled unazad na sve što je postignuto ili unaprijed, na borbu koja tek čeka?
Više me motiviše pogled unaprijed – na borbu koja nas tek čeka, jer svaka pobjeda iza nas, poput hiljada pregleda koje smo omogućili, samo je gorivo za one još veće promjene, poput skrininga za svaku ženu u BiH, koje još uvijek sanjamo.
Šta biste željeli da žene, ali i muškarci, bolje razumiju kada je riječ o borbi s rakom dojke?
Želim da svi razumiju da rak dojke nije samo ‘ženska bolest’ – to je porodična, društvena borba gdje muškarci imaju ključnu ulogu u podršci, gdje prevencija počinje razgovorom za stolom, a ne samo u bolnici, i gdje snaga dolazi iz ranog djelovanja, preventivnih pregleda a ne iz čekanja.
Nela, šta mislite šta mi kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno, a moramo, da bismo stali rame uz rame sa ženama koje prolaze kroz bolest?
Kao društvo još uvijek ne radimo dovoljno u kreiranju sigurnih prostora za emocionalnu podršku izvan bolnica – moramo više ulagati u grupe podrške, edukaciju u školama i ruralnim sredinama, i osigurati da muškarci i obitelji budu dio te mreže, jer borba nije samo medicinska, već i ljudska. Potrebno je mnogo više aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života žena nakon dijagnoze i tretmana.
I za kraj, kada pomislite na žene koje više nisu s nama, a bile su dio ove zajednice, kako njihovu snagu i dalje nosite u svakoj trci?
Nosim njihovu snagu u svakoj trci. One su u mojim mislima i mom srcu, njihove priče nisu završene – one su svjetionik koji vodi nove generacije, podsjećajući nas da svaka utrka nije samo o koracima, već o nasljeđu hrabrosti koje ostavljamo iza sebe.
Svaki septembar u Sarajevu hiljade koraka piše istu poruku… nismo/niste same. I dok Nela Hasić već skoro dvije decenije stoji na čelu tog ružičastog vala, jasno je da je Race for the Cure kolektivna odluka da glas bude glasniji od tišine, da podrška bude jača od straha i da svaka žena zna: ova borba je i njena i naša.
I ne, ne idemo malim, bojažljivim koracima. Idemo trkom, snažno, u borbu protiv raka dojke. U ružičastom moru koraka svaka žena će znati da je iza nje čitava zajednica koja je čuje, osjeća i nosi naprijed.
Foto: PR
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled backstage priče!
