Stariji brat, starija sestra program brzo je privukao našu pozornost zanimljivim projektima. Zahvaljujući brojnim lijepim iskustvima koji uljepšavaju svakodnevicu djece unutar programa, znali smo da ovu lijepu priču trebamo ispričati.

Ovaj program izvrsno spaja volontere koji rade na kreiranju zabavnih i edukativnih aktivnosti i djecu koja uz te aktivnosti grade svoje samopouzdanje i osjećaj pripadnosti.

U želji da zavirimo iza kulisa i saznamo više o radu programa, pripremile smo i intervju, što su djevojke iz Fondacije rado prihvatile. U razgovoru sa Nermom, Amilom i Ivanom saznali smo kako i vi možete postati stariji brat ili sestra, otkad i kako djeluje Fondacija, ali i koje projekte su već realizirali i što planiraju za 2022. godinu. Više o ovoj pozitivnoj priči otkrijte u nastavku.

***

Otkad djeluje Fondacija za podršku i razvoja mentorstva Stariji brat, starija sestra i tko je sve dio vašeg tima?

„Fondacija je nastala iz vizije, vjerovanja i dugogodišnjeg predanog rada s Magdalene Schildknecht, porijeklom iz Švicarske koja je još davne 2004. godine pokrenula pilot projekat Stariji brat, starija sestra u Sarajevu, vjerujući da je socijalni kapital koji posjeduje bh društvo veliki resurs naše zemlje i nešto što je prirodno utkano u našu kulturu – njegovanje dobrih međuljudskih odnosa, upućenost i briga jednih za druge. I bila je upravu, a tome najbolje svjedoči činjenica da je program Stariji brat, starija sestra u BiH prisutan već 17 godina i da se proširio i kontinuirano se implementira i u mnogim drugim gradovima. Podrška svim tim procesima je od 2009. godine prvobitno pružana kroz Mrežu Stariji brat, starija sestra, iz koje je, u formalnom smislu, 2013. godine nastala Fondaciju za razvoj i podršku mentorskih programa Stariji brat, starija sestra.

Službeno smo s radom počeli 2019. godine kada smo objavili prvi javni poziv za sufinanciranje organizacija pri implementaciji programa Stariji brat, starija sestra. Od tada, program se uspješno implementira u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Zajedno sa Sarajevom, priču Stariji brat, starija sestra u ciklusu 2021./2022.  realizira i: Mostar, Travnik, Zenica, Laktaši, Foča, Banja Luka, Čapljina, Bijeljina i Tuzla. Koliko god kilometara nas dijeli, misija nam je jedna:

Mali tim Fondacije čine izvršna direktorica Ivana Radić i stručna saradnica za razvoj kvaliteta Nerma Daut Bajramović, te tri volonterke zadužene za PR i fundraising kampanje: Amila Ibrahimović, Aida Trepalovac i Elmira Ramadani. Svaka od djevojaka ima svoju priču, sve smo nekad bile dio programa Stariji brat, starija sestra, te sad kroz svoj rad nastojimo vratiti novim generacijama sve ono što smo mi naučile volontirajući u jednom ovakvom programu.“ – podijelila je s nama Nerma Daut Bajramović, stručna saradnica za razvoj kvaliteta.

(Fotografija Tim FSBSS s lijeva: Nerma Daut Bajramović, Ivana Radić, Elmira Ramadani (dole), Amila Ibrahimović, Aida Trepalovac)

Što je sve potrebno napraviti ukoliko netko želi postati stariji brat ili sestra?

„Prije svega, želja za jačanjem i širenjem dobročinstva i filantropije, ključ su za ovakav angažman. Uvijek naglašavamo da su pažnja, toplina, povezanost i prijateljski odnos komponente koje doprinose osjećaju zadovoljstva i istinske sreće kod djece. Također bitno je naglasiti da su volonteri/ke mlade osobe od 20 do 30 godina starosti, bez krivičnog dosjea, odgovorne i spremne da se posvete jednom djetetu minimalno 20h mjesečno u toku jedne godine.

PR i fundraising tim

Nakon što zainteresirani kandidat aplicira za ulogu starijeg brata ili starije sestre, prolazi intervju sa našim stručnim osobljem na kojem se detaljnije upoznaje sa svojim angažmanom i dobiva konkretne informacije šta se od njega/nje očekuje. Nakon intervjua, slijedi temeljito i stručno pripremljena edukacija koja volonterima pruža mogućnosti da kroz radionice detaljnije upoznaju Program i načine kojima mogu doprinijeti što značajnijem uspjehu, kako programa Stariji brat, starija sestra, tako i svom ličnom uspjehu. Svi navedeni koraci predstavljaju put kojeg prelazi svaki volonter, odnosno stariji brat/starija sestra kako bi ispunili svoj cilj – biti podrška, oslonac i osoba od povjerenja za djecu koja su dio ovog programa.“ – podijelila je s nama Amila Ibrahimović, volonterka u PR timu.

Kako izgledaju druženja starijeg brata/sestre i djece?

„Svakim trenutkom kojeg volonter/ka posvećuje svom mlađem bratu/sestri usmjereni su na poboljšanje djetetovog zdravog razvoja i njegovanju njegovih/njezinih potencijala. Kroz taj kvalitetan, brižan i podržavajući odnos sa volonterom/kom kao pozitivnim uzorom, dijete razvija pozitivnu sliku o sebi, kvalitetno provodi svoje vrijeme, razvija praktične životne vještine i širi svoju mrežu prijatelja. Druženjem s volonterima/kama djeca dobivaju novi uvid u život van njihovog svakodnevnog okruženja - provode svoje vrijeme u šetnji, vožnji bicikla, klizanju, kuglanju, odlaze u pozorište, kino, muzej, zoološki vrt, voze se javnim prijevozom ili idu na kolače ili toplu čokoladu, što je za veliki broj djece prvo takvo iskustvo.

Sve ovo djeca itekako cijene, ali ono najvažnije djeci je svakako pažnja i vrijeme koje im se posveti. Ta činjenica da je njegov/a stariji brat/starija sestra tih par sati u sedmici odvojio/la samo za njega, djeci predstavlja posebno zadovoljstvo i u njima budi osjećaj pripadnosti i važnosti.“ – dodatno je rekla Amila Ibrahimović, volonterka u PR timu.

Na koje projekte ste najponosniji?

„Fondacija radi na principu da osigura dio novčanih sredstava koje distribuira kroz javni poziv za partnerske organizacije za implementaciju programa Stariji brat, starija sestra. Zapravo je to sve jedan projekt, tj. program Stariji brat, starija sestra s obzirom da se isti implementira već 17 godina u kontinuitetu. Naše partnerske organizacije dakle dobiju dio sredstava i program koji će implementirati, a mi, Fondacija, im pomažemo u tome kroz edukacije, redovne sastanke, posjete i supervizije. Ono što je novina od ovog programskog ciklusa je da smo naše Standarde za implementaciju programa Stariji brat, starija sestra prilagodili za rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju, te ovaj ciklus imamo uključene dvije organizacije koje rade sa ovom ciljnom skupinom. Također smo ponosni na činjenicu da smo kroz aktualni ciklus podržali 11 partnerskih organizacija što je najveći broj do sad, te smo time omogućili mentora/icu za 185 djece u potrebi u BiH.

Za mene lično, najveći uspjeh programa je činjenica da djeca koja su prošla kroz ovaj program, koja su imala svog starijeg brata ili sestru, danas su stabilne, zdrave i zrele ličnosti spremne da volontiraju i pruže podršku najmlađima. Uspjeh je i da nekadašnji volonteri i dalje promoviraju i doniraju za ovaj projekt i ulažu u nove generacije koje dolaze.

Također, moram spomenuti i volonterke u PR i Fundraising timu koje rade fantastičan posao i ove godine s kampanjom Porasti svijete u(z) sretno dijete! i iznimno sam ponosna na njih. PR i fundraising tim čine nekadašnje i aktualne volonterke u programu Stariji brat, starija sestra s kojima zajedno osmišljavamo i realiziramo kampanje za namicanje sredstava za Fond Stariji brat, starija sestra. Cilj kampanje je osigurati dodatna financijska sredstava kako bi što više djece dobilo svog mentora ili mentoricu. Ovo je naša sedma kampanja po redu i do sada nas je podržalo više od 20 kompanija i 300 pojedinaca te zahvaljujući njima spojeno je još 80 parova djece i volontera.“ – otkrila nam je Ivana Radić, izvršna direktorica.

I za kraj, koji su vaši planovi za 2022. godinu?

„Kao i uvijek, glavni fokus su nam djeca – korisnici programa Stariji brat, starija sestra, ali i volonteri. Cilj nam je omogućiti da druženja djece i volontera budu što prirodnija i kvalitetnija, te ako nam financijska sredstva dopuste uključiti još djece koja su u potrebi za mentorstvom.

Ono na čemu želimo raditi u budućnosti je postizanje (samo)održivosti programa kroz dodatne promotivne i fundraising aktivnosti. Nastojimo promovirati individualnu i korporativnu filantropiju koja bi nam omogućila dalju podršku postojećim, ali i širenje programa na druge lokalne zajednice u BiH.

Naša vizija je da djeca i mladi u BiH imaju jednake mogućnosti za razvoj životnih vještina potrebnih za zdravo odrastanje i preuzimanje odgovornosti za izgradnju pravednog društva, to je ono čemu Fondacija teži i nastojat ćemo i u narednom periodu surađivati sa organizacijama i institucijama, donatorima, partnerima kako bismo bili korak bliže ka ostvarenju naše vizije.“ – nadodala je Ivana Radić, izvršna direktorica.

***
Naslovna fotografija: Stariji brat, starija sestra

Povodom 15 godina stvaralaštva i predstavljanja nove kolekcije, koja otvara novo poglavlje brenda, s Aminom Hasanbegović razgovaramo o ateljeu, konstrukciji siluete, arhivi brenda i detaljima koji oblikuju identitet svakog komada.

Amina Hasanbegović već 15 godina razvija autorski couture rukopis u kojem silueta nastaje kroz disciplinu konstrukcije, a ne kroz prolazni trend. Njene kreacije prepoznatljive su po arhitektonskom pristupu formi, promišljenom volumenu i preciznom odnosu između kroja, teksture i pokreta.   



 

Njene kreacije nosile su Severina, Nataša Bekvalac, Nina Badrić, Ana Đurić, poznatija kao Konstrakta, i brojne druge žene regionalne scene. Ipak, ova priča nije samo o imenima koja su nosila njen dizajn, već o ateljeskom radu koji je tokom godina oblikovao jedan od najupečatljivijih autorskih potpisa regionalne modne scene.  
 

- Atelje -  

Nakon 15 godina stvaralaštva, vaš brend ulazi u novu eru. Kada pogledate sve što ste do sada izgradili, od ateljea do velikih scenskih i regionalnih trenutaka, šta je bio znak da je vrijeme za novo poglavlje?

Amina Hasanbegović: Posle 15 godina rada naučila sam da verujem svom unutrašnjem osećaju. Uvek sam imala neka velika priželjkivanja i snove za svoj brend, ali sam isto tako naučila da se najvažnije stvari dese tek onda kada za njih dođe pravo vreme. Za mene znak da počinje novo poglavlje nije bio jedan konkretan događaj, već upravo taj osećaj da su se mnoge stvari prirodno posložile i da je došao trenutak za korak dalje.

Verujem da se stvari dešavaju onda kada su suđene i kada treba da se dogode. Danas osećam istu onu uzbuđenost koju sam imala na početku, ali sa mnogo više iskustva, sigurnosti i jasnijom vizijom onoga što želim da gradim u budućnosti.



 

Da neko jedan dan nevidljivo prati rad u vašem ateljeu, koji trenutak bi ga najviše iznenadio u procesu nastanka nove kolekcije?

Amina Hasanbegović: Mislim da bi nekoga najviše iznenadilo koliko ljudi, pažnje i posvećenosti stoji iza jednog jedinog komada. Moj način rada nastajao je godinama i potpuno je prilagođen meni. Ne verujem u šablone i planirane sisteme rada u ovom poslu jer je svaka kolekcija novi izazov i nova priča. U ateljeu ne postoji univerzalna formula, svaki model prolazi svoj put od ideje do realizacije.




 

Možda spolja sve djeluje kao trenutak inspiracije, ali iza njega stoje brojni sati rada, razgovora, isprobavanja, ručne izrade i zajedničkog promišljanja svakog detalja. Upravo ta pažnja i ljubav sa kojom nastaje svaki komad, kao i broj ljudi koji učestvuje u njegovom stvaranju, verujem da bi nekoga najviše iznenadili. Za mene moda nikada nije samo odevni predmet, ona je rezultat zajedničkog stvaranja, zanata i emocije utkane u svaku tkaninu.

Vrhunski dizajn često počiva na odlukama koje publika nikada ne vidi. Koja je odluka u procesu izrade za vas najvažnija, iako možda na finalnom proizvodu djeluje gotovo neprimjetno?

Amina Hasanbegović: Sve kreće od skice – crtanje i kompletna priprema pre nego što model počne da se izrađuje je deo procesa koji mi je najvažniji. Ono što se ne vidi, a i te kako doprinosi couture momentu u mom dizajnu su same konstrukcije ispod haljine (često i metalne), a koje joj daju na prepoznatljivom AH volumenu. 

No, iako couture podrazumeva mnogo tehničkih odluka, za mene je najvažnija ona koja se donosi mnogo ranije a to je rađanje ideje i momenat kada osetim da je neka zaista prava. Godinama sam učila da verujem svom unutrašnjem osećaju. Zato verujem da je intuicija jednako važan deo kreativnog procesa kao i znanje, iskustvo ili zanat. 



 

-Arhiva-

Arhiva Amine Hasanbegović nije samo pregled kolekcija, već mapa silueta, saradnji i komada koji su tokom petnaest godina oblikovali prepoznatljiv regionalni couture rukopis.

Vaše kreacije nosile su mnoge poznate žene regionalne scene, svaka s potpuno drugačijim stilom i javnim izrazom. Kako u takvim saradnjama pronalazite ravnotežu između njihovog identiteta i vašeg autorskog potpisa?

Amina Hasanbegović:  Saradnja sa ženama koje imaju tako snažan i prepoznatljiv identitet za mene je uvek dijalog, izbegavam da namećem vlastitu estetiku. Bez obzira na to da li je reč o Severini, Nataši Bekvalac, Nini Badrić, Konstrakti ili nekoj drugoj umetnici, prvi korak je razumeti njihovu ličnost, energiju i način na koji žele da komuniciraju sa publikom. 

Moj zadatak je da kroz dizajn naglasim ono što ih čini autentičnim.

Uvek ima mnogo anegdota u tim saradnjama, od dogovora u 3 ujutru, kratkih rokova za izradu, izmena u poslednji čas, na licu mesta, pred koncerte i nastupe. Najlepši deo takvih saradnji je upravo pronalaženje te ravnoteže kada se njihov identitet i moja kreativna vizija susretnu na prirodan način. Do sada je brend napravio preko 5500 unikatnih haljina, a verujemo da je svaka od njih bila posebna na svoj način, a s druge strane delovala uverljivo i iskreno na osobi koja je nosi.




 

Kada pogledate arhivu brenda, postoji li kreacija koja vas i danas odmah vrati u trenutak kada je nastajala?

Amina Hasanbegović: Kako da ne. Nedavno sam poželela da organizujem i sredim radionicu, i kada sam videla sve te ostatke materijala, shvatila sam da su oni zapravo susret sa svim osobama,probama,osmesima… jedna čitava eksplozija sećanja kako pozitivnih tako i negativnih engrama. Zato je arhiva za mene mnogo više od pregleda dosadašnjeg rada, jedna čitava zbirka uspomena koje sam imala privilegiju da delim sa ženama za koje sam stvarala. I danas me to iskreno fascinira.




 
 

Svaki brend koji traje toliko godina ima elemente koji ostaju dosljedni, ali i one koji s vremenom prirodno evoluiraju. Šta je u vašem radu ostalo isto od početka, a šta danas dobija novo značenje?

Amina Hasanbegović: Ako se nešto nije promenilo kroz sve ove godine, onda je to strast. Ona ista iskra koja me je pokrenula na početku i danas me vodi kroz svaki novi izazov. Želja za stvaranjem, istraživanjem i pomjeranjem sopstvenih granica ostala je jednako snažna.

Ono što je vreme donelo jeste zrelost. Nekada sam osećala da moram da odgovorim na svaki izazov, a danas znam da je snaga i u izboru. Naučila sam da verujem sebi, da sledim unutrašnji osećaj i da ne moram sve. Možda se upravo u tome krije najveća promena a to ne da sam nekada tražila svoj put, a danas mu verujem.



 

Da danas otvorimo arhivu brenda i biramo jedan komad koji bi mogao ponovo izaći pred publiku, ali u verziji nove ere, koji biste izabrali?

Amina Hasanbegović: Bez razmišljanja bih izabrala kolekciju Blacksmith and Tailor. Predstavila sam je beogradskoj publici prije petnaest godina, a danas mi djeluje jednako snažno kao i tada.

Bila je to kolekcija nastala na granici dve suprotnosti: snage i nježnosti. Metal smo ručno varili, oblikovali i pretvarali u formu, tražeći način da ga spojimo sa gotovo bestežinskim tkaninama. U tom susretu grubog i krhkog nastala je posebna energija koju i danas osjećam. Možda bih je danas posmatrala drugačijim očima, sa više iskustva i zrelosti, ali njena ideja ostala bi ista. Neke kreacije pripadaju trenutku, a neke su bezvremenske. Za mene je Blacksmith and Tailor upravo jedna od njih.

-Sljedeće poglavlje-

Svaki brend koji traje toliko godina ima elemente koji ostaju dosljedni, ali i one koji s vremenom prirodno evoluiraju.   

Šta je u vašem radu ostalo isto od početka, a šta danas dobija novo značenje?

Amina Hasanbegović: Ako se nešto nije promenilo kroz sve ove godine, onda je to strast. Ona ista iskra koja me je pokrenula na početku i danas me vodi kroz svaki novi izazov. Želja za stvaranjem, istraživanjem i pomjeranjem sopstvenih granica ostala je jednako snažna.

Ono što je vreme donelo jeste zrelost. Nekada sam osećala da moram da odgovorim na svaki izazov, a danas znam da je snaga i u izboru. Naučila sam da verujem sebi, da sledim unutrašnji osećaj i da ne moram sve. Možda se upravo u tome krije najveća promena a to ne da sam nekada tražila svoj put, a danas mu verujem.





 

Vaš rad je prepoznatljiv po odnosu između konstrukcije, ručnog rada i snažne siluete. Šta je u novoj kolekciji najjasniji znak promjene?

Amina Hasanbegović:  U ovoj kolekciji važnu ulogu ima i način na koji nastaju materijali. Mnoge od njih smo stvarali sami. Volim ideju da komad počinje mnogo pre prvog kroja - u eksperimentu, u teksturi, u tragu ruke koja ga oblikuje.





 

Nakon ove kolekcije, po čemu biste voljeli da publika prepozna novu fazu brenda Amina Hasanbegović?

Amina Hasanbegović:  Volela bih da ovu novu fazu brenda prepoznaju po emociji. Po ljubavi prema stvaranju koja je godinama bila moja najvažnija pokretačka snaga i koja je utkana u svaki komad.

Svaka kolekcija nosi deo vremena u kojem je nastala, ali i deo osobe koja ju je stvarala. Takođe, ona je i simbol našeg novog početka nakon više decenije i po stvaranja :)



 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Hatidža Hasanbegović / @aminahasanbegovic