Stariji brat, starija sestra program brzo je privukao našu pozornost zanimljivim projektima. Zahvaljujući brojnim lijepim iskustvima koji uljepšavaju svakodnevicu djece unutar programa, znali smo da ovu lijepu priču trebamo ispričati.

Ovaj program izvrsno spaja volontere koji rade na kreiranju zabavnih i edukativnih aktivnosti i djecu koja uz te aktivnosti grade svoje samopouzdanje i osjećaj pripadnosti.

U želji da zavirimo iza kulisa i saznamo više o radu programa, pripremile smo i intervju, što su djevojke iz Fondacije rado prihvatile. U razgovoru sa Nermom, Amilom i Ivanom saznali smo kako i vi možete postati stariji brat ili sestra, otkad i kako djeluje Fondacija, ali i koje projekte su već realizirali i što planiraju za 2022. godinu. Više o ovoj pozitivnoj priči otkrijte u nastavku.

***

Otkad djeluje Fondacija za podršku i razvoja mentorstva Stariji brat, starija sestra i tko je sve dio vašeg tima?

„Fondacija je nastala iz vizije, vjerovanja i dugogodišnjeg predanog rada s Magdalene Schildknecht, porijeklom iz Švicarske koja je još davne 2004. godine pokrenula pilot projekat Stariji brat, starija sestra u Sarajevu, vjerujući da je socijalni kapital koji posjeduje bh društvo veliki resurs naše zemlje i nešto što je prirodno utkano u našu kulturu – njegovanje dobrih međuljudskih odnosa, upućenost i briga jednih za druge. I bila je upravu, a tome najbolje svjedoči činjenica da je program Stariji brat, starija sestra u BiH prisutan već 17 godina i da se proširio i kontinuirano se implementira i u mnogim drugim gradovima. Podrška svim tim procesima je od 2009. godine prvobitno pružana kroz Mrežu Stariji brat, starija sestra, iz koje je, u formalnom smislu, 2013. godine nastala Fondaciju za razvoj i podršku mentorskih programa Stariji brat, starija sestra.

Službeno smo s radom počeli 2019. godine kada smo objavili prvi javni poziv za sufinanciranje organizacija pri implementaciji programa Stariji brat, starija sestra. Od tada, program se uspješno implementira u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Zajedno sa Sarajevom, priču Stariji brat, starija sestra u ciklusu 2021./2022.  realizira i: Mostar, Travnik, Zenica, Laktaši, Foča, Banja Luka, Čapljina, Bijeljina i Tuzla. Koliko god kilometara nas dijeli, misija nam je jedna:

Mali tim Fondacije čine izvršna direktorica Ivana Radić i stručna saradnica za razvoj kvaliteta Nerma Daut Bajramović, te tri volonterke zadužene za PR i fundraising kampanje: Amila Ibrahimović, Aida Trepalovac i Elmira Ramadani. Svaka od djevojaka ima svoju priču, sve smo nekad bile dio programa Stariji brat, starija sestra, te sad kroz svoj rad nastojimo vratiti novim generacijama sve ono što smo mi naučile volontirajući u jednom ovakvom programu.“ – podijelila je s nama Nerma Daut Bajramović, stručna saradnica za razvoj kvaliteta.

(Fotografija Tim FSBSS s lijeva: Nerma Daut Bajramović, Ivana Radić, Elmira Ramadani (dole), Amila Ibrahimović, Aida Trepalovac)

Što je sve potrebno napraviti ukoliko netko želi postati stariji brat ili sestra?

„Prije svega, želja za jačanjem i širenjem dobročinstva i filantropije, ključ su za ovakav angažman. Uvijek naglašavamo da su pažnja, toplina, povezanost i prijateljski odnos komponente koje doprinose osjećaju zadovoljstva i istinske sreće kod djece. Također bitno je naglasiti da su volonteri/ke mlade osobe od 20 do 30 godina starosti, bez krivičnog dosjea, odgovorne i spremne da se posvete jednom djetetu minimalno 20h mjesečno u toku jedne godine.

PR i fundraising tim

Nakon što zainteresirani kandidat aplicira za ulogu starijeg brata ili starije sestre, prolazi intervju sa našim stručnim osobljem na kojem se detaljnije upoznaje sa svojim angažmanom i dobiva konkretne informacije šta se od njega/nje očekuje. Nakon intervjua, slijedi temeljito i stručno pripremljena edukacija koja volonterima pruža mogućnosti da kroz radionice detaljnije upoznaju Program i načine kojima mogu doprinijeti što značajnijem uspjehu, kako programa Stariji brat, starija sestra, tako i svom ličnom uspjehu. Svi navedeni koraci predstavljaju put kojeg prelazi svaki volonter, odnosno stariji brat/starija sestra kako bi ispunili svoj cilj – biti podrška, oslonac i osoba od povjerenja za djecu koja su dio ovog programa.“ – podijelila je s nama Amila Ibrahimović, volonterka u PR timu.

Kako izgledaju druženja starijeg brata/sestre i djece?

„Svakim trenutkom kojeg volonter/ka posvećuje svom mlađem bratu/sestri usmjereni su na poboljšanje djetetovog zdravog razvoja i njegovanju njegovih/njezinih potencijala. Kroz taj kvalitetan, brižan i podržavajući odnos sa volonterom/kom kao pozitivnim uzorom, dijete razvija pozitivnu sliku o sebi, kvalitetno provodi svoje vrijeme, razvija praktične životne vještine i širi svoju mrežu prijatelja. Druženjem s volonterima/kama djeca dobivaju novi uvid u život van njihovog svakodnevnog okruženja - provode svoje vrijeme u šetnji, vožnji bicikla, klizanju, kuglanju, odlaze u pozorište, kino, muzej, zoološki vrt, voze se javnim prijevozom ili idu na kolače ili toplu čokoladu, što je za veliki broj djece prvo takvo iskustvo.

Sve ovo djeca itekako cijene, ali ono najvažnije djeci je svakako pažnja i vrijeme koje im se posveti. Ta činjenica da je njegov/a stariji brat/starija sestra tih par sati u sedmici odvojio/la samo za njega, djeci predstavlja posebno zadovoljstvo i u njima budi osjećaj pripadnosti i važnosti.“ – dodatno je rekla Amila Ibrahimović, volonterka u PR timu.

Na koje projekte ste najponosniji?

„Fondacija radi na principu da osigura dio novčanih sredstava koje distribuira kroz javni poziv za partnerske organizacije za implementaciju programa Stariji brat, starija sestra. Zapravo je to sve jedan projekt, tj. program Stariji brat, starija sestra s obzirom da se isti implementira već 17 godina u kontinuitetu. Naše partnerske organizacije dakle dobiju dio sredstava i program koji će implementirati, a mi, Fondacija, im pomažemo u tome kroz edukacije, redovne sastanke, posjete i supervizije. Ono što je novina od ovog programskog ciklusa je da smo naše Standarde za implementaciju programa Stariji brat, starija sestra prilagodili za rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju, te ovaj ciklus imamo uključene dvije organizacije koje rade sa ovom ciljnom skupinom. Također smo ponosni na činjenicu da smo kroz aktualni ciklus podržali 11 partnerskih organizacija što je najveći broj do sad, te smo time omogućili mentora/icu za 185 djece u potrebi u BiH.

Za mene lično, najveći uspjeh programa je činjenica da djeca koja su prošla kroz ovaj program, koja su imala svog starijeg brata ili sestru, danas su stabilne, zdrave i zrele ličnosti spremne da volontiraju i pruže podršku najmlađima. Uspjeh je i da nekadašnji volonteri i dalje promoviraju i doniraju za ovaj projekt i ulažu u nove generacije koje dolaze.

Također, moram spomenuti i volonterke u PR i Fundraising timu koje rade fantastičan posao i ove godine s kampanjom Porasti svijete u(z) sretno dijete! i iznimno sam ponosna na njih. PR i fundraising tim čine nekadašnje i aktualne volonterke u programu Stariji brat, starija sestra s kojima zajedno osmišljavamo i realiziramo kampanje za namicanje sredstava za Fond Stariji brat, starija sestra. Cilj kampanje je osigurati dodatna financijska sredstava kako bi što više djece dobilo svog mentora ili mentoricu. Ovo je naša sedma kampanja po redu i do sada nas je podržalo više od 20 kompanija i 300 pojedinaca te zahvaljujući njima spojeno je još 80 parova djece i volontera.“ – otkrila nam je Ivana Radić, izvršna direktorica.

I za kraj, koji su vaši planovi za 2022. godinu?

„Kao i uvijek, glavni fokus su nam djeca – korisnici programa Stariji brat, starija sestra, ali i volonteri. Cilj nam je omogućiti da druženja djece i volontera budu što prirodnija i kvalitetnija, te ako nam financijska sredstva dopuste uključiti još djece koja su u potrebi za mentorstvom.

Ono na čemu želimo raditi u budućnosti je postizanje (samo)održivosti programa kroz dodatne promotivne i fundraising aktivnosti. Nastojimo promovirati individualnu i korporativnu filantropiju koja bi nam omogućila dalju podršku postojećim, ali i širenje programa na druge lokalne zajednice u BiH.

Naša vizija je da djeca i mladi u BiH imaju jednake mogućnosti za razvoj životnih vještina potrebnih za zdravo odrastanje i preuzimanje odgovornosti za izgradnju pravednog društva, to je ono čemu Fondacija teži i nastojat ćemo i u narednom periodu surađivati sa organizacijama i institucijama, donatorima, partnerima kako bismo bili korak bliže ka ostvarenju naše vizije.“ – nadodala je Ivana Radić, izvršna direktorica.

***
Naslovna fotografija: Stariji brat, starija sestra

Na 14. Branding konferenciji razgovarali smo o pažnji, povjerenju, algoritmima, vještačkoj inteligenciji i idejama za koje vrijedi rizikovati.

Možete isplanirati kampanju do posljednjeg kadra, ali ne možete isplanirati šta će publika s njom uraditi, kome će je algoritam pokazati ni koliko će joj ljudi vjerovati.

Na toj razlici između namjere i priče koja na kraju zaživi počiva Brand New Control, tema 14. Branding konferencije. 





Ovogodišnje izdanje, održano 18. septembra u Olimpijskoj dvorani Zetra, otvorilo je pitanja o pažnji, povjerenju, originalnosti i kreativnom radu u vremenu algoritama i vještačke inteligencije.

Kratka i direktna pitanja postavili smo ljudima koji te promjene svakodnevno oblikuju kroz vlastiti rad. Zanimalo nas je ko danas kontroliše priču, šta je brendovima izmaklo iz ruku i kako prepoznati ideju za koju vrijedi rizikovati.

Njihovi odgovori otkrivaju gdje danas završava kontrola, a počinju povjerenje, rizik i ideje koje se ne mogu svesti na formulu.

Dobre ideje rijetko dolaze s garancijom  

Za Amnu Džambić Branković, suvlasnicu agencije Via Media, ideje za koje vrijedi rizikovati često su upravo one koje ne dobiju jednoglasno „da“.

„Uglavnom su to ideje oko kojih se ne slažemo svi, ideje koje nam ne daju mira, koje nam ne daju spavati i kojima se uvijek vraćamo.“

Ali rizik ne znači i potpuno prepuštanje odluke tehnologiji. Kada smo je pitali koji dio kreativnog rada nikada ne bi prepustila vještačkoj inteligenciji, Amna je povukla vrlo jasnu granicu.

„Uvijek kažem da su ljudi front office, a AI back office. Ono što ne možemo prepustiti AI-ju je konačna odluka, jer ipak ljudi najbolje znaju emociju i način na koji se mogu približiti drugim ljudima.“




Na ideju kao početnu tačku nadovezuje se Sean Poropat, vlasnik i glavni kreativni direktor Studija Sonda. Za njega je danas zapravo lakši dio imati ideju. Teže je učiniti da ona zaista zaživi.

„Ideje danas imamo svi. Mi jesmo ljudi. Lako je imati ideju, međutim, puno ju je teže ostvariti. Veliku ideju ne morate nikome objašnjavati. Ona sama po sebi jeste jasna i postaje dio naše kulture.“



 

Povjerenje počinje tamo gdje kampanja završava

Za Mirana Stambola, Brand Manager za Audi, pitanje šta gradi povjerenje kada kampanja završi zapravo počinje idejom da njen utjecaj ne prestaje završetkom same kampanje.

„Kampanja mislim da nikad ne završi jer iza nje stoje ljudi i proizvodi koji su dio te kampanje i to će ostati sve dok je klijent vezan za taj proizvod.“



 

Šta danas znači imati ili nemati kontrolu nad brendom?

Harisa Mujanovića, direktora Bingo Group, pitali smo može li gubitak kontrole ponekad biti dobar za brend i šta se tada može otvoriti kao nova mogućnost.

„Tek kad izgubite kontrolu, vidite koliko vam je brend ustvari jak i definitivno u tom nekom gubitku kontrole nastaju neke nove ideje i izgradnja stvari za koje prije ste možda smatrali u nekom sigurnom okruženju da jednostavno nisu moguće.“




Na samu ideju nove kontrole nadovezuje se Mirela Laković, PR i marketing stručnjakinja.

„Ja mislim da je nova kontrola zapravo usmjerena na nas same. Ako smo pojedinci, ako smo brend, onda na suštinu tog brenda. Mislim da trebamo voditi računa da nas ne ponese ta lakoća i dostupnost koja je danas na svakom koraku. Mislim da je to novi izazov kada je riječ o kontroli.“




A pitanje ko danas zapravo kontroliše priču, brend, publika ili algoritam, postavili smo i Krešimiru Macanu, stručnjaku za strateško i krizno komuniciranje, vlasniku agencije za odnose s javnošću Manjgura.

„Uvijek publika odlučuje na kraju, ali algoritam postaje pametniji od publike. Dakle, algoritam, odnosno sve društvene mreže i svi oni koji, koji konzumiraju dnevno pokušavaju preuzeti kontrolu kako bi onda to prodali brendovima da bi to prodali publici.“




Ovogodišnja 14. Branding konferencija otvorila je pitanja koja kreativna i komunikacijska industrija više ne može odgađati. Na istoj sceni okupila je različita iskustva, stavove i pristupe, ostavljajući publici nove perspektive i ideje za koju vrijedi rizikovati.

Algoritam može prepoznati obrazac.

Za rizik, stav i dobru procjenu i dalje je potreban čovjek.  







 

Ovaj sadržaj je nastao u suradnji sa Branding konferencijom

Bonjour.ba produkcija 

Voditeljica projekta: Semra Manjura 
Autorica & vizualni dizajn članka: Ilda Lihić-Isović
Foto i video: Marko Jovančić