TEKST: Ilda Lihić-Isović

DATUM OBJAVE: 6.8.2021.

Inspirativan, dinamičan, fokusiran, ali zabavan i emotivan radni dan proveli smo sa Elmom Tataragić, selektoricom Takmičarskog programa za igrani i kratki film Sarajevo Film Festivala.

Upravo ovakve priče, iza kulisa i reflektora, ono su što čine Sarajevo Film Festival bližim ljubiteljima umjetnosti, a Bonjour.ba tim inspirativnim i ponosnim što na poseban način prenosimo emocije, anegdote i srce ekipe koja stoji iza cijele organizacije.

Naime, Elma nas je vrlo rado provela kroz svoj radni prostor, ispričala zašto je prekrasno pogledati unazad i prisjetiti se početaka Sarajevo Film Festivala, što ne propušta nikad prije početka Festivala, te zašto nikada nema problema sa motivacijom i koji su to praktični trikovi koji joj pomažu da sve zadatke završi u zadanom vremenu.

Elma Tataragić, selektorica Takmičarskog programa za igrani i kratki film Sarajevo Film Festivala

Razgovarajući sa Elmom istakla nam je kako su ovogodišnji filmovi svi odlični i da ih uistinu trebamo pogledati što više, a koje su njene radne navike i simpatične anegdote kojih se rado sjeća sa Festivala, pročitajte u nastavku.

***

Priču sa Sarajevo Film Festivalom si započela uz Obala Art Centar gdje si počela raditi dok još nisi bila punoljetna, a danas si selektorica Takmičarskog programa za igrani i kratki film. Možeš li nam napraviti paralelu sa tvojim prvim iskustvom na SFF-u i sa današnjim? Što je ostalo isto, a što se promijenilo?

Počela sam raditi u Obala Art Centru prije nego sam završila srednju školu početkom 1994. i to je već tada bilo ostvaranje mojih snova. Obala je tada već imala Prvo ratno kino u koje sam tokom opsade dolazila kad god sam mogla i voljela sam atmosferu koja je tu vladala. Željela sam biti dio toga i javila sam se na oglas za prevodioca koji sam čula na Radio Zidu. S obzirom da sam prije rata pohađala Američku školu, engleski mi je kao maternji i primljena sam da radim.

Moj prvi projekat bila je izložba Christiana Boltanskog. Nedugo nakon toga oformili smo filmski odjel i ja sam postala dio tog odjela gdje smo organizovali razne filmske susrete. Iz tog odjela rodila se i ideja za Sarajevo Film Festival koji smo prvi put organizovali u oktobru 1995. godine.



Festival je sada veliki i značajan događaj ne samo za nas, već za cijelu regiju i prekrasno je pogledati unazad i vidjeti šta smo stvorili iz jedne male podrumske kancelarije. Jako sam sretna što su ljudi sa kojima sam radila te 1994. godine još uvijek dio istog tima.

Naravno, sada je tim mnogo veći, ali nas 5-6 smo i dalje tu. To je zaista rijetkost nakon toliko godina.

SFF je prošle godine uslijed globalne pandemije održan u online verziji. Kako je bilo biti dio organizacije koja je morala kreirati potpuno novi koncept festivala? Koja je najvažnija lekcija koju si naučila u tom periodu?

Da publika uvijek postoji za kvalitetan program. Prošle godine smo otkrili sasvim novu publiku za koju ranije nismo ni znali i to je dragocjeno.

Kako izgleda tvoje jutro dok traje Sarajevo Film Festival i što je prva stvar koju uradiš kada dođeš u office?

Moj ured tokom Festivala su Narodno pozorište i Festivalski trg.

Već u 9:30h imamo prvu projekciju u pozorištu, a ranije održavamo tehničke probe. Prvo prije te projekcije odlazim u Narodno da provjerim da li je sve u redu, da li je proba dobro prošla, je li sve na svom mjestu, kakvo je stanje sa kartama za taj dan, da li su gosti tu, a nakon toga se pridružujem redovnom sastanku Direkcije festivala koji imamo svakog jutra u 9:00h.


Imaš li neki poseban ritual prije početka Sarajevo Film Festivala?

Volim da sam na Otvorenom kinu noć ranije sa ostatkom tima. Tada imamo generalnu probu otvaranja i jako je uzbudljivo. To mene smiruje.

Znamo da su dani dok traje Sarajevo Film Festival dosta užurbani i energični, stoga nas zanima koji su tvoji trikovi za produktivnost i kako zadržavaš motivaciju kroz dan?

Iskreno, nikada nemam problema sa motivacijom.

Svakog dana se probudim i zahvalim nebesima što radim posao koji volim sa divnim, pametnim i ambicioznim ljudima. To me motivira.

Zaista je privilegija raditi ovaj posao, a posebno mi je drago da ga profesorica mogu da uvedem i studente u ovaj čarobni svijet. Danas su moji bivši studenti moje najdraže kolege poput Meline Alagić (bh. film program), Asje Krsmanović (Takmičarski program) ili Bojane Vidosavljević (koja mi je asistentica na Akademiji).

Šta ti pomaže da ostaneš organizirana? Koji su praktični trikovi koji ti pomažu da sve zadatke završiš u zadanom vremenu?

Ja sam stalno u rasporedima, ali osnovni trik je: uradi sve odmah. Moj moto je: ništa ne ostavljaj za kasnije.

Gdje rado provodiš vrijeme u pauzama između festivalskih obaveza?

Prije Festivala sa sinom i suprugom u šetnjama, a tokom Festivala nema pauze.

Koja je najvažnija lekcija koju si naučila iz svojih pogrešaka ili neuspjelih projekata?

Rad i posvećenost se uvijek isplate.

Kada se završava radni dan selektorice Takmičarskog programa za igrani i kratki film?

Za računarom duboko iza ponoći.

Koje filmove moramo pogledati na ovogodišnjem Festivalu?

Sve. Da sam dio publike, gledala bih 4-5 filmova dnevno sigurno. Takmičarski program ove godine zaista ima mnogo toga za ponuditi.Čiju ćeš kreaciju birati za otvorenje Sarajevo Film Festivala?

Pojma nemam. Ja te odluke donosim u zadnji čas. Moja omiljena kreatorka je moja mama Silva i često nosim njene kreacije.
3 stvari bez kojih ne možeš zamisliti radni dan?

Mobitel, moja sveskica sa najvažnijim obavezama i zaštitni faktor za lice.

Šta se krije u tvojoj torbici?

Ma to nije torbica, to je često kofer. Nema čega nema: nezaobilazna maska, slušalice, karmin i sjajilo za usne, zaštitni faktor za lice, notes, naočale i jedne i druge, ceker, olovke i još bezbroj nepotrebnih sitnica.

Šta trenutno čitaš i slušaš?

Nemam baš vremena za te prekrasne aktivnosti sada, ali to su "Minijature - o politici filmske slike" od Pavla Levija, knjižica koju sam neki dan dobila od kolege Neše Jovanovića i novi album London Grammara "Californian Soil".

Zanimljiva anegdota sa Sarajevo Film Festivala?

Za mene je to bio dan kada su u Sarajevo dolazili Angelina Jolie i Brad Pitt i to je bila top tajna.

Moj suprug to nije znao i nije želio doći na zatvaranje pa sam izmislila neku priču da bi došao, da mi nešto treba hitno donijeti. Nije se pokajao, ali nije mogao da vjeruje da mu nisam rekla.

***

Razgovarala: Ilda Lihić-Isović
Foto: Marko Jovančić za Bonjour.ba


Bonjour

Digitalizacija, stres i održivost: O čemu se zapravo pričalo sa biznis liderima u BiH?

TEKST: Bonjour.ba/PR

Digitalizacija, stres i održivost: O čemu se zapravo pričalo sa biznis liderima u BiH? Digitalizacija, stres i održivost: O čemu se zapravo pričalo sa biznis liderima u BiH?

Ovogodišnji retreat, organizovan od strane Biznis Unije menadžera, još jednom je potvrdio da ovo udruženje okuplja novu generaciju menadžera spremnih za transformaciju poslovne kulture, gdje inspirativne priče, razmjena znanja i umrežavanje dominiraju. 

Drugi po redu događaj, održan u prelijepom ambijentu hotela Nomad na Bjelašnici, okupio je lidere, stručnjake i partnere iz različitih sektora, stvarajući prostor za razmjenu ideja o digitalizaciji, inovacijama, održivom razvoju te važnosti mentalnog zdravlja i emocija.


bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n1

Od samog osnivanja, BUM se pozicionirao kao važan akter u izgradnji održive i konkurentne poslovne zajednice, okupljajući članove s misijom izgradnje nove generacije menadžera i razvoja domaće privrede. Događaj je okupio više od 100 učesnika koji su kroz lične priče, razmjenu iskustva i otvorenu diskusiju razgovarali o savremenim izazovima.


bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n2
 

"Danas, više nego ikada, vjerujem da se vizija BUM-a ostvaruje. Zahvaljujući vama, našim članovima i partnerima, koji uprkos svemu, zadržavaju optimizam, vjeru i onu malu dozu ludosti da su velike stvari moguće, BUM okuplja blizu 100 članova iz cijele BiH, mjesečno dodjeljuje 33 stipendije, a kroz naše događaje otvara teme o kojima se nedovoljno priča. 

Hvala vam što zajedno pomjeramo granice i kreiramo novu eru poslovne zajednice u BiH“, istakao je Aleksandar Krunić, predsjednik Upravnog odbora BUM-a, na samom početku događaja.
 

bum_konferencija_bih_bonjour_ba_a1

Program je stavio u fokus digitalnu transformaciju, održivost, snagu ljudskog kapitala i poduzetničkog duha u svrhu rasta, teme koje su kroz vlastita iskustva i stručna znanja predstavili govornici iz različitih sektora.

Nedžad Pirić je iznio značajne informacije o važnosti kvalitetne transformacije u procesu digitalizacije, te da je važno posložiti infrastrukturu kako bi promjene postigle maksimalan učinak.

bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n5

Posebna pažnja bila je usmjerena na primjere kompanija koje su uspjele spojiti inovacije i održivost u modele koji ih čine globalno konkurentnim. 

Jedan takav primjer predstavio je Jure Širić iz kompanije Modepack, koji je govorio o tome kako se njegova industrija ambalaže transformisala u brend prisutan na 36 svjetskih tržišta, te zašto je upravo ulaganje u reciklirane i ekološke materijale postalo ključ njihovog međunarodnog uspjeha. 

Jure Širić u razgovoru sa moderatoricom konferencije, Unom Bejtović naglasio je važnost izlaska iz komfort zone i ulaganja u inovacije koje će osigurati da budemo ispred globalne konkurencije. 

“U cijelom procesu ključno je ostati prizeman, dosljedan sebi i svojim vrijednostima, te činiti nešto više za cijelu zajednicu”, istakao je Širić.
 

bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n4

Razvoj i širenje uspješnih domaćih kompanija bila je tema izlaganja  Aleksandra Kremenović, osnivača MF grupacije, koji je kroz iskustvo stvaranja jedne od najstabilnijih finansijskih institucija u regiji pokazao kako vizija i dugoročna strategija mogu pretvoriti „mikro“ inicijativu u „makro“ uspjeh. 

Njegov pogled na regionalno pozicioniranje i upravljanje finansijskim sistemima dao je učesnicima uvid u to kako domaće kompanije mogu graditi održiv rast u promjenjivom tržišnom okruženju. Trendovi se ne trebaju slijepo pratiti, umjesto toga potrebno je vjerovati u svoju viziju i prilagođavati je prilikama na tržištu.
 

bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n11
bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n10

Osim tehnoloških i poslovnih perspektiva, važan dio programa bio je posvećen i mentalnom zdravlju. Jasmin Bešić je otvorio pitanje stresa u modernom menadžmentu i načina na koji on oblikuje liderstvo i profesionalni identitet. 

Njegov psihodinamski pristup, koji spaja nauku i iskustvenu praksu, donio je potpuno drugačiji pogled na razvoj lidera u okruženju koje se ubrzano mijenja. Stres ne treba biti dio našeg identiteta, već podstrek da slušamo i prihvatamo svoje emocije.


bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n7
bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n9
bum_konferencija_bih_bonjour_ba_n8

BUM Retreat 2025 realiziran je uz podršku ključnih partnera: Go Digital in the Western Balkans, EBRD uz podršku Evropske unije, EFSE fonda uz podršku Evropske unije kao dugogodišnjeg BUM partnera, UN Women, te brojnih prijatelja i partnera iz poslovne zajednice.


bum_konferencija_bih_bonjour_ba_d1

 

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
 
Foto: BUM PR


Bonjour

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!