Sarajevo Film Festival i kompanija Porsche BH i ove su godine zajedno u misiji doprinosa očuvanju životne sredine, postizanju održivog razvoja i nulte stope onečišćenja.

Od prošle godine Porsche Bosna i Hercegovina je kao sponzor Sarajevo Film Festivala upravo s tim ciljem omogućio dio voznog parka Festivala električnih vozila, a ove će godine 29. Sarajevo Film Festival u potpunosti za službena imati električna vozila: flotu od 14 električnih automobila.
 

“Sarajevo Film Festival posvećen je misiji nulte stope onečišćenja, i s tim u vezi smo proteklih nekoliko mjeseci radili na izradi studije koja je izmjerila načine kako Sarajevo Film Festival može utjecati na održivi razvoj. Procjena osnovnog ugljičnog otiska Sarajevo Film Festivala prvi je korak na putu ka integraciji održivosti u aktivnosti i operacije Sarajevo Film Festivala. Praćenjem emisija na godišnjoj osnovi, Festival može pratiti napredak na putu prema ciljevima smanjenja ugljika, poboljšati svoje procese prikupljanja podataka i istražiti uštede koje bi se mogle postići povećanjem efikasnosti.

U tom smislu ćemo kreirati strategiju usmjerenu na djelovanje s fokusom na smanjenje ključnih žarišta emisije ugljičnih plinova. U cilju posvećenosti postizanja misije Net Zero tj. Festivala s nultom stopom onečišćenja, promovišemo aktivnosti koje podržavaju korištenje alternativnih vidova transporta. Kompanija Porsche BH koja je također usmjerena na održivi razvoj i zaštitu životne sredine, u tom nam je smislu jedan od glavnih partnera, i izuzetno nam je zadovoljstvo što smo u Porscheu BH dobili višegodišnjeg partnera s kojim dijelimo iste strateške ciljeve, za zdraviji okoliš za sve nas”, izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović.

 

„Izuzetna nam je čast što kroz saradnju sa Sarajevo Film Festivalom podržavamo zajedničku stratešku odluku prelaska na korištenje čistih i obnovljivih izvora energije.
Veoma smo ponosni što je naš doprinos u električnim vozilima ove godine još bogatiji. Naime, proširili smo flotu na 14 električnih automobila među kojima su modeli VW ID.3, ID.4, ID5, Audi Q4, Porsche Taycan i najnoviji modeli ID.Buzz, Cupra Born i Škoda Enyaq. Sretni smo kao kompanija što imamo priliku podržati najznačajniji kulturni događaj u Bosni i Hercegovini, te smo iz tog razloga odlučili da drugu godinu zaredom budemo dio ovog projekta.

Elektromobilnost je nezaobilazan trend koji će sasvim sigurno biti izazov i za našu državu prevashodno u smislu izgradnje električnih punionica koje će moći adekvatno odgovoriti potrebama novih električnih automobila. Činjenica da će većina svjetskih automobilskih brendova već za naredne 2-3 godine u svom portfoliju imati 20-30% električnih vozila, jasno govori u kojem pravcu se kreće automobilska industrija“, izjavio je Senad Olovčić, direktor Porschea BH.

 

* * * 
Foto: PR 

Dok mi bježimo iz grada, Baščaršija radi punom parom. Iza izloga koji ne mame sniženjima ni trendi neonkama, kriju se majstori koji cijelo ljeto ostaju ovdje: pletu srebro, tope bakar, ušivaju uzorke stare stotinama godina.   

Zanati koji su stvorili ovaj grad idalje žive, tiho i uporno, ali sve rijeđe ućeni, sve rjeđe prepoznati. Zato vam ovog ljeta donosimo priču o onima koji idu na more tek kada sezona završi (a možda ni tada), jer njihove ruke ne poznaju sezonu.

Kazandžije: Gdje bakar još odzvanja  

U sokaku Oprkanj, u ulici Kazandžiluk, dok turisti traže hlad, čulo sluha vas može dovesti do male radionice gdje čekić idalje udara u ritmu od prije pet stoljeća.   

Kazandžijski zanat, oblikovanje i ukrašavanje bakra, ovdje se radi kao nekad, s pećima koje tope i oblikuju, s kalupima, s džezvama koje ne izgledaju kao poklon paketi, nego kao naslijeđe.  







Nekad ih je bilo preko 150, danas ih možete nabrojati na prste. Ipak, kada uđete u ovu radnju, miris metala i crni tragovi na rukama majstora podsjetit će vas da ste u prostoru koji čuva Sarajevo bolje od mnogih muzeja.  
 

Četkar: Zanat koji ne može nestati (ali skoro jeste)  

U jednoj od manjih radnji, naizgled bez posebne oznake, pronašli smo radionicu četkara. Prava četka, za obuću, za pčelare, za pekare, za molere, idalje se pravi ručno. Konjska dlaka, drvo, žica. Svaka četka ima funkciju, oblik i svrhu. A najvažnije: ima porijeklo.   





 

Zanat koji je nekad imao desetine radionica danas je skoro izbrisan. No, taj jedan preostali majstor još radi i ne prodaje samo proizvod, već znanje, tišinu i poštovanje prema onome što traje.   



 

Isfahan: Tepisi koji nose priče pod nogama  

U hladu Morića hana, kroz vrata iza kojih često ne uđemo misleći da nemamo razloga, nalazi se Isfahan, prostor u kojem svaki ćilim ima vlastitu biografiju. Rukotvorine iz Irana, tepisi rađeni od prirodnih boja i vune, komadi koji se ne mijenjaju sezonski nego traju generacijama.   





 

 

Vlasnik ovog prostora ne prodaje stvari, već nudi kontekst. Svaka šara, svaki rub, boja i tkanje imaju značenje. Nisu tu da ih gledamo s vrata, već da uđemo, pitamo, naučimo. Jer kao što tepih nosi prostor, tako i ovaj zanat nosi kulturu.  





 

Ovi ljudi ne očekuju ni lajkove, ni reklamu. Njima je dovoljan kupac koji pita: "Ko je ovo pravio?" . Ako ovog ljeta uđete u jednu takvu radnju, znajte: niste kupili stvarčicu, kupili ste trag.

Zanati čine ovaj grad. Ne dozvolimo da čine prošlost.

A za kraj prvog serijala Baščaršija ljeti, donosimo vam i razglednicu kao malu uspomenu koju možete sačuvati ili poslati nekome koga volite, baš kao podsjetnik da najljepše priče Sarajeva još uvijek nastaju rukama.
 

Bonjour.ba produkcija