TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.2.2021.
Francuski Institut i Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini, danas 23. 2., i sutra i 24.2. organiziraju premijeru filma Te mračne noći Françoisa Lunela. Film je rađen u koprodukciji Rose productions (Bosna i Hercegovina) i Promenada films (Francuska).
„Ovo je priča o ženi koja se bori da održi normalnost u ratnim okolnostima. Radnja je smještena u opkoljenom Sarajevu, 1993. godine i prati dvadeset osmogodišnju Hašku, njenog osmogodišnjeg sina Denisa i veliku ljubav Elvira. Otkako je počeo rat, Denis ima ključnu ulogu u njenom životu. Haška pokušava učiniti svoj svakodnevni život iole normalnim, u jednom kontekstu ludila opkoljenog grada. Elvirova smrt na liniji bacit će mračnu sjenu na tu prividnu normalnost. Nakon što pronalazi ljubavnu poruku koju je on napisao, na kutiji cigareta, njen život se dramatično mijenja. Odbija se suočiti s istinom i pokušava se svemu sama oduprijeti, ali na kraju odlučuje pobjeći. Majka i kćerka pokušavaju izgraditi miran život kod ujaka Erola, koji živi u gradu kojeg je zaobišao rat. Taj život “u miru”, u kojem su police prodavnica pune i sve normalno teče, neočekivano je stavlja u emotivnu i psihološku kušnju. Osjeća da je sumnja prati i odluči se vratiti u Sarajevo. Mora otkriti istinu kako bi pronašla smisao svog života.
Namjere redatelja François Lunela bile su prikazivanje gubitka nedužnosti i dubokog traga koji je ostavio, održavanje osjećaja normalnosti i ljudskosti u vremenu ludila te prikazivanje gorčine i istine. Želja mu je bila da napravi težak i autentičan film s novom generacijom bosanskih glumaca koji su davali sve od sebe za projekat.“ – otkrivaju nam iz PR tima ovog filma.
Glumačku postavu čine Maja Jurić, Muhamed Hadžović, Nina Đogo Gracić, Maja Zećo, Boris Ler, Arman Lunel, Emina Muftić i Senad Alihodžić, a mi smo u razgovoru s redateljem te glavnim glumicama, saznali više detalja o samom nastanku i pripremama za ovaj film.
***
François, koliko je trajalo snimanje filma i koji je najveći izazov s kojim ste se susreli?
François Lunel: Snimanje filma je urađeno iz dva puta: 20 dana i zatim 3 dodatna dana, nekoliko mjeseci kasnije. Najveći izazov je bio napraviti film tako da izgleda kao da je sniman u toku rata. Snimali smo u ulici Josipa Vancaša, tako da su auta prolazila. Morali smo snimati jako rano ujutro. Za scene rata smo morali ići u Hrasnicu, gdje je mirnije. Planinske scene smo snimali u blizini Hreše. Pored toga, izazov je i činjenica da su svi glumci/glumice jako mladi i nisu imali direktno iskustvo sa ratom. Ali Maja Jurić, na primjer, je razgovarala sa svojom porodicom i izučavala dnevnik svoje bake kako bi dobila sve informacije o ovom periodu. Interesantno je da je rat ostavio toliko velik utisak na ljude u Sarajevu, da su čak i mladi ljudi znali o ratnim dešavanjima i periodu. Snimanje filma Te mračne noći je moglo biti katastrofa zbog manjka vremena koji smo imali ali sam prilagodio svoj način snimanju tom vremenskom rasporedu. Snimali smo sa kamerom na ramenu i većinu vremena pod prirodnim svjetlom. Fokusirao sam se na glumce, intimne scene i trudio sam se oživiti ovu priču. Sve ovo je bilo moguće zahvaljujući bosanskoj ekipi i producentici Amiri Lekić. Vodila je snimanje kao pravi general (smijeh).
François Lunel
François, kakav je put 'Te mračne noć' nakon premijere? Planirate li njegovo prikazivanje i u drugim bh.gradovima ili filmskim festivalima?
François Lunel: Nakon premijere 23. februara, bit će organizovana i repriza 24. februara u kinu Meeting Point u 19:00h. U martu i eventualno aprilu, film će se prikazivati u istom kinu. Ovo je mala produkcija tako da moramo imati publiku kako bi nastavili distribuciju. Naravno, trenutno smo u potrazi za drugim kinima u Bosni i Hercegovini koji bi organizovali prikazivanje fima. Željeli bismo putovati sa filmom. Što se tiče filmskih festivala, bili smo odabrani u glavnom takmičenju na filmskom festivalu u Milanu te smo imali četiri nominacije: za najbolju glavnu glumicu Maja Jurić, za najboljeg režisera, najbolji film i najbolju montažu. Film će nastaviti svoj život na festivalima i bit će prikazivan i u Francuskoj kada se kina opet otvore, vjerovatno u septembru 2021. godine.
Nina, koliko ste se pripremali za ulogu?
Nina Đogo Gracić: Sama priprema nije trajala dugo, svega dvadesetak dana ali je bila dosta koncizna i konkretna, usmjerena na rezultat koji smo željeli postići. Nastojali smo svaki dan maksimalno iskoristiti za pripremu samih likova.
Nina, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?
Nina: Kroz svoju ulogu u filmu željela sam prenijeti priču o prijateljstvu i iskrenoj ženskoj podršci. Svaka žena bi trebala nastojati razumjeti drugu ženu, njen problem i stanje u kojem se trenutno nalazi i samim tim probati joj pomoći ako je pomoć potrebna. Biti tu za one koje volimo i koji vole nas je vrjednije od svega.
Majo, koliko ste se pripremale za ulogu?
Maja Jurić: Imala sam oko 20-tak dana vremena da se spremim za ulogu. Lutala sam po Sarajevu i pitala se gdje li su se svi ti ljudi skrivali od konstantne paljbe i kako li je moralo biti živjeti na rubu. Gledala sam dokumentarace i reportaža iz rata. Tu zaista ima jako puno materijala, ali nešto na šta nisam naišla su jednostavne ispovijesti kućanica. Svih tih žena koje su ostajale kući i strahovale za svojim muževima i sinovima. Možete misliti kako mi je vilica pala do poda kada mi je baka nonšalantno spomenula da je tokom rata vodila dnevnik. Njen vjerodostojan i ogoljen opis rata mi je ponajviše dao priliku da dublje zavirim u svijet jedne domaćice za vrijeme rata.
Majo, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?
Maja Jurić: Htjela sam prenijeti priču o tome kako kroz ljubav, npr. ljubav majke i djeteta, muža i žene ili prijatelja i najstrašnije okolnosti mogu ne samo preživjeti, već i nadrasti.
***
Zbog ograničenog broja mjesta, premijera 23.2. u kino Meeting Point je zatvorenog tipa. Međutim, zbog velikog interesovanja, 24.februara u 19h, bit će organizovana i premijera za javnost. Druga premijera će biti besplatna, uz ograničen broj mjesta i poštivanje svih epidemioloških mjera. Film će se također prikazivati i kroz treći mjesec.
Napominjemo da će se prikazivanje filma održati u skladu s važećim epidemiološkim mjerama i preporukama nadležnih službi. Mjere za zaštitu zdravlja uključuju dezinfekciju obuće i ruku pri ulasku u kino Meeting Point, fizički razmak prilikom ulaska i izlaska iz kino sale, sjedenje na obilježenim mjestima, nošenje zaštitne maske prilikom ulaska i izlaska iz kina kao i tokom projekcije.
***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: Promo
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Na Bonjour.ba sadržaj ne počinje objavom. Počinje mnogo ranije: dok pratimo ko pokreće projekte, razgovaramo s ljudima iz različitih industrija, analiziramo šta zanima našu publiku i osluškujemo teme koje se ponavljaju između intervjua, poruka i sastanaka.
Tako ne prepoznajemo samo priče koje vrijedi objaviti. Vidimo i gdje nedostaje prostor da se ljudi upoznaju, razmijene iskustva i uspostave kontakt koji im može pomoći da naprave sljedeći korak.
U Banjoj Luci pratimo scenu koju grade ljudi iz svijeta arhitekture, mode, dizajna, beauty i wellness industrije, poduzetništva, ugostiteljstva i digitalnog sadržaja. Ima dobrih projekata, individualnih inicijativa i mnogo znanja, ali malo prilika da se ljudi iz tih krugova sretnu za istim stolom i zaista razgovaraju.
Iz tog zapažanja nastao je Bonjour.TABLE.
Umjesto da čekamo da se takvi kontakti ostvare slučajno, preuzeli smo odgovornost za kreiranje okvira u kojem se mogu upoznati ljudi koji bi jedni drugima mogli postati saradnici, partneri, relevantni sagovornici ili izvor nove perspektive.
Bonjour.TABLE tako je postao nastavak našeg uredničkog rada izvan ekrana: način da ljude koje pratimo, predstavljamo i preporučujemo povežemo međusobno.
Istovremeno, iz prve ruke saznajemo koje teme, izazovi i prilike oblikuju lokalnu scenu te gdje Bonjour.ba svojim uredničkim formatima, dosegom i mrežom kontakata može kreirati konkretnu poslovnu vrijednost kroz veću vidljivost, relevantna partnerstva i razvoj novih projekata.
Na početku večeri goste je pozdravila Ana Ćavar, vlasnica portala Bonjour.ba, a zatim ih usmjerila prema karticama koje su ih čekale za stolom.
Uputa je bila jasna: pročitati pitanje i postaviti ga osobi s desne strane.
Gosti su razgovor započinjali temama poput savjeta s kojim se nikako ne slažu, navike koja im je promijenila svakodnevicu ili pitanja koje bismo jedni drugima trebali češće postavljati.
Te su teme bile dovoljno lične da zaobiđu unaprijed pripremljeno profesionalno predstavljanje, ali ne toliko privatne da razgovor učine neprijatnim.
To je posebno važno u grupi ljudi koji se često međusobno prepoznaju s društvenih mreža, iz projekata ili na osnovu preporuka zajedničkih poznanika. Znati nečije ime i posao nije isto što i poznavati način na koji ta osoba razmišlja.
Za stolom smo željeli povezati content kreatore, poduzetnice, arhitektice, dizajnere, vizažistice, nutricionistice te ljude iz svijeta fitnessa, nakita i ugostiteljstva.
Razlog je praktičan: dobri projekti rijetko nastaju i rastu unutar jedne struke.
Modnom brendu nisu potrebni samo dizajn i proizvodnja nego i fotografija, komunikacija, prodaja i pristup publici. Ugostiteljski projekat povezuje prostor, hranu, uslugu, vizuelni identitet i sadržaj.
Stručnjaku iz wellness industrije često treba medijska vidljivost, dok content kreatoru za kvalitetnu preporuku trebaju pouzdano znanje i relevantni sagovornici.
Kada se ljudi iz tih oblasti upoznaju direktno, kontakt više ne zavisi od slučajne poruke, zajedničkog poznanika ili susreta na narednom eventu.
Važno nam je bilo i da za stolom nisu svi imali ista iskustva ni isti pogled na razvoj lokalne scene. Korisniji razgovor nastaje kada neko postavi pitanje koje u svojoj svakodnevnoj poslovnoj rutini vjerovatno ne biste čuli.
Kada je cilj eventa razgovor, važan je i ritam posluživanja.
Prebrzo posluživanje prekida teme prije nego što se razviju, dok preduge pauze mogu raspršiti pažnju. Zato smo s chefom rooftop restorana Sky Bar u hotelu Courtyard by Marriott Banja Luka kreirali meni u tri slijeda posebno za Bonjour.TABLE, usklađujući ritam posluživanja s tokom razgovora za stolom.
Carpaccio od lososa otvorio je meni svježim i precizno balansiranim okusima. Krema od avokada dala mu je punoću, citrusni vinaigrette donio potrebnu kiselinu, a ulje od peršuna i gel od mlade mrkve dodali završne biljne i blago slatkaste akcente.
Glavni slijed donio je goveđi biftek pripremljen tehnikom sous vide, uz svilenkasti pire od batata i mrkve te šparoge glazirane na maslacu. Za goste koji su birali vegetarijansku opciju poslužen je rižoto, osmišljen kao zaseban, jednako promišljen glavni slijed.
Tehnika pripreme sačuvala je mekoću namirnica, dok su povrće i maslac zaokružili intenzivniji dio menija.
Finalni slijed bio je rezerviran za premijeru novog signature deserta Sky Bara, koji je kreirala pastry chef Gordana Dobraš: cheesecakea s breskvom u kojem svježina voća balansira punu, kremastu teksturu.
Gosti Bonjour.TABLE prvi su ga kušali prije nego što zauzme mjesto u redovnom meniju, a za ovu priliku predstavljen je s custom Bonjour potpisom.
Novi kontakt vrijedi tek kada dobije nastavak.
To može biti poruka poslana narednog jutra, prijedlog za sastanak, proslijeđena preporuka ili ideja zapisana prije nego što je preuzmu druge obaveze.
Zato se Grand kafa u priču uključila kroz ritual koji dolazi poslije eventa. Grand GOLD bio je dio vizualne postavke tokom večeri, kao nagovještaj kafa uz koje će se nastaviti razgovori započeti za Bonjour.TABLE stolom.
Ideja je bila povezati Grand kafu s jutrom poslije, kada se pregledaju novi kontakti i odlučuje kome poslati prvu poruku.
Fotografije, objave i reakcije gostiju važan su dio svakog eventa. One prenose iskustvo, predstavljaju format publici i omogućavaju da njegova ideja dođe do šire zajednice.
Kod Bonjour.TABLE tom vidljivom rezultatu dodajemo još jedan: ono što se događa nakon večeri.
Njegov puni učinak vidjet ćemo kroz razgovore koji su nastavljeni, nove sastanke i potencijalne saradnje, preporuke ili podršku za narednu ideju.
Community počinje okupljanjem, a raste kada upoznavanje dobije razlog da se nastavi.
Bonjour.TABLE kreirali smo upravo za taj sljedeći korak.
Niste baš mogli predvidjeti ovaj Bonjour.ba potez, zar ne? Znamo. Ali naš posao nikada nije bio samo pratiti scenu. Kada prepoznamo šta joj nedostaje, želimo kreirati prostor u kojem se to može dogoditi.
Ovim smo tek otvorili razgovor, a onome što slijedi itekako se radujemo.
Vidimo se za sljedećim stolom. Stay tuned.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
