Francuski Institut i Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini, danas 23. 2., i sutra i 24.2. organiziraju premijeru filma Te mračne noći Françoisa Lunela. Film je rađen u koprodukciji Rose productions (Bosna i Hercegovina) i Promenada films (Francuska). 

„Ovo je priča o ženi koja se bori da održi normalnost u ratnim okolnostima. Radnja je smještena u opkoljenom Sarajevu, 1993. godine i prati dvadeset osmogodišnju Hašku, njenog osmogodišnjeg sina Denisa i veliku ljubav Elvira. Otkako je počeo rat, Denis ima ključnu ulogu u njenom životu. Haška pokušava učiniti svoj svakodnevni život iole normalnim, u jednom kontekstu ludila opkoljenog grada. Elvirova smrt na liniji bacit će mračnu sjenu na tu prividnu normalnost. Nakon što pronalazi ljubavnu poruku koju je on napisao, na kutiji cigareta, njen život se dramatično mijenja. Odbija se suočiti s istinom i pokušava se svemu sama oduprijeti, ali na kraju odlučuje pobjeći. Majka i kćerka pokušavaju izgraditi miran život kod ujaka Erola, koji živi u gradu kojeg je zaobišao rat. Taj život “u miru”, u kojem su police prodavnica pune i sve normalno teče, neočekivano je stavlja u emotivnu i psihološku kušnju. Osjeća da je sumnja prati i odluči se vratiti u Sarajevo. Mora otkriti istinu kako bi pronašla smisao svog života.
Namjere redatelja François Lunela bile su prikazivanje gubitka nedužnosti i dubokog traga koji je ostavio, održavanje osjećaja normalnosti i ljudskosti u vremenu ludila te prikazivanje gorčine i istine. Želja mu je bila da napravi težak i autentičan film s novom generacijom bosanskih glumaca koji su davali sve od sebe za projekat.“ – otkrivaju nam iz PR tima ovog filma.

Glumačku postavu čine Maja Jurić, Muhamed Hadžović, Nina Đogo Gracić, Maja Zećo, Boris Ler, Arman Lunel, Emina Muftić i Senad Alihodžić, a mi smo u razgovoru s redateljem te glavnim glumicama, saznali više detalja o samom nastanku i pripremama za ovaj film.

***

François, koliko je trajalo snimanje filma i koji je najveći izazov s kojim ste se susreli?

François Lunel: Snimanje filma je urađeno iz dva puta: 20 dana i zatim 3 dodatna dana, nekoliko mjeseci kasnije. Najveći izazov je bio napraviti film tako da izgleda kao da je sniman u toku rata. Snimali smo u ulici Josipa Vancaša, tako da su auta prolazila. Morali smo snimati jako rano ujutro. Za scene rata smo morali ići u Hrasnicu, gdje je mirnije. Planinske scene smo snimali u blizini Hreše. Pored toga, izazov je i činjenica da su svi glumci/glumice jako mladi i nisu imali direktno iskustvo sa ratom. Ali Maja Jurić, na primjer, je razgovarala sa svojom porodicom i izučavala dnevnik svoje bake kako bi dobila sve informacije o ovom periodu. Interesantno je da je rat ostavio toliko velik utisak na ljude u Sarajevu, da su čak i mladi ljudi znali o ratnim dešavanjima i periodu. Snimanje filma Te mračne noći je moglo biti katastrofa zbog manjka vremena koji smo imali ali sam prilagodio svoj način snimanju tom vremenskom rasporedu. Snimali smo sa kamerom na ramenu i većinu vremena pod prirodnim svjetlom. Fokusirao sam se na glumce, intimne scene i trudio sam se oživiti ovu priču. Sve ovo je bilo moguće zahvaljujući bosanskoj ekipi i producentici Amiri Lekić. Vodila je snimanje kao pravi general (smijeh). 

François Lunel

François, kakav je put 'Te mračne noć' nakon premijere? Planirate li njegovo prikazivanje i u drugim bh.gradovima ili filmskim festivalima?

François Lunel: Nakon premijere 23. februara, bit će organizovana i repriza 24. februara u kinu Meeting Point u 19:00h. U martu i eventualno aprilu, film će se prikazivati u istom kinu. Ovo je mala produkcija tako da moramo imati publiku kako bi nastavili distribuciju. Naravno, trenutno smo u potrazi za drugim kinima u Bosni i Hercegovini koji bi organizovali prikazivanje fima. Željeli bismo putovati sa filmom. Što se tiče filmskih festivala, bili smo odabrani u glavnom takmičenju na filmskom festivalu u Milanu te smo imali četiri nominacije: za najbolju glavnu glumicu Maja Jurić, za najboljeg režisera, najbolji film i najbolju montažu. Film će nastaviti svoj život na festivalima i bit će prikazivan i u Francuskoj kada se kina opet otvore, vjerovatno u septembru 2021. godine. 

Nina, koliko ste se pripremali za ulogu?

Nina Đogo Gracić: Sama priprema nije trajala dugo, svega dvadesetak dana ali je bila dosta koncizna i konkretna, usmjerena na rezultat koji smo željeli postići. Nastojali smo svaki dan maksimalno iskoristiti za pripremu samih likova.

Nina, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?

Nina: Kroz svoju ulogu u filmu željela sam prenijeti priču o prijateljstvu i iskrenoj ženskoj podršci. Svaka žena bi trebala nastojati razumjeti drugu ženu, njen problem i stanje u kojem se trenutno nalazi i samim tim probati joj pomoći ako je pomoć potrebna. Biti tu za one koje volimo i koji vole nas je vrjednije od svega.

Majo, koliko ste se pripremale za ulogu?

Maja Jurić: Imala sam oko 20-tak dana vremena da se spremim za ulogu. Lutala sam po Sarajevu i pitala se gdje li su se svi ti ljudi skrivali od konstantne paljbe i kako li je moralo biti živjeti na rubu. Gledala sam dokumentarace i reportaža iz rata. Tu zaista ima jako puno materijala, ali nešto na šta nisam naišla su jednostavne ispovijesti kućanica. Svih tih žena koje su ostajale kući i strahovale za svojim muževima i sinovima. Možete misliti kako mi je vilica pala do poda kada mi je baka nonšalantno spomenula da je tokom rata vodila dnevnik. Njen vjerodostojan i ogoljen opis rata mi je ponajviše dao priliku da dublje zavirim u svijet jedne domaćice za vrijeme rata. 

Majo, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?

Maja Jurić: Htjela sam prenijeti priču o tome kako kroz ljubav, npr. ljubav  majke i djeteta, muža i žene ili prijatelja i najstrašnije okolnosti mogu ne samo preživjeti, već i nadrasti.

***

Zbog ograničenog broja mjesta, premijera 23.2. u kino Meeting Point je zatvorenog tipa. Međutim, zbog velikog interesovanja, 24.februara u 19h, bit će organizovana i premijera za javnost. Druga premijera će biti besplatna, uz ograničen broj mjesta i poštivanje svih epidemioloških mjera. Film će se također prikazivati i kroz treći mjesec. 
Napominjemo da će se prikazivanje filma održati  u skladu s važećim epidemiološkim mjerama i preporukama nadležnih službi. Mjere za zaštitu zdravlja uključuju dezinfekciju obuće i ruku pri ulasku u kino Meeting Point, fizički razmak prilikom ulaska i izlaska iz kino sale, sjedenje na obilježenim mjestima, nošenje zaštitne maske prilikom ulaska i izlaska iz kina kao i tokom projekcije.

***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: Promo

Još nema publike. 

Stolice su prazne, posljednji detalji scenografije dolaze na svoje mjesto, a pod svjetlima bine traju završne probe.   
 

Iza kulisa odvija se ona posebna vrsta organizovanog haosa koju publika rijetko ima priliku vidjeti, a bez koje veliki događaji ne bi bili mogući.

Za samo nekoliko sati ovaj prostor izgledat će sasvim drugačije.
 

Dvorana Zetra 18. septembra postaje mjesto susreta kreativne, marketinške i komunikacijske industrije na 14. Branding konferenciji.

U organizaciji komunikacijske agencije Via Media, ovogodišnji BK14 pod temom Brand New Control otvara pitanje ko danas zaista drži kontrolu nad kreativnošću, pažnjom i brendovima.

Ali prije nego što se vrata zvanično otvore, zavirili smo u backstage.  
 

Između plana i spontanosti  

Veliki događaji uvijek imaju dvije verzije: onu ispoliranu koju vidi publika i onu koja nastaje danima i satima ranije, kroz desetine malih odluka, posljednje provjere, usklađivanje minutaže, svjetla, zvuka i svakog izlaska na scenu.

Jer danas ovdje nema mjesta za „otprilike“.

Taj backstage možda je i najbolji uvod u ovogodišnju temu konferencije. Planira se svaki minut, ton, svjetlo i sadržaj, a onda na jednom mjestu okupe se stotine ljudi i ostavi se prostor za ono što se ne može isplanirati: reakcije, susrete, ideje i razgovore koji mijenjaju perspektive.  
 

Ko danas preuzima mikrofon?  

Na scenu ovogodišnje Branding konferencije stižu ljudi koji o kreativnosti, komunikaciji i brendovima razmišljaju iz potpuno različitih uglova.

David JP Phillips pokazat će zašto je pažnja postala jedna od najvrjednijih valuta današnje komunikacije, dok će Radim Malinic otvoriti pitanje kreativnog uvjerenja i stvaranja brendova koji žele privući pažnju, ali i izgraditi nešto što traje.

Butool Rizvi i Fran Mubrin donose perspektive novih generacija, tehnologije i kulture koja se mijenja brže nego ikada, dok će Jelena Fiškuš i Sean Poropat iz Studija Sonda pokazati zašto odluka koja na početku izgleda kao greška ponekad može otvoriti prostor za veliku ideju.  
 

Različite perspektive, različite kreativne discipline, ali jedno pitanje provlačit će se kroz cijeli dan: ko danas zapravo ima kontrolu?

Mi, brendovi, publika, tehnologija ili algoritmi?  
 

Odgovore tražimo danas. A sudeći prema ljudima koji izlaze na scenu 14. Branding konferencije, bit će zanimljivo vidjeti koliko će koliko će uvjerenja o kontroli ostati ista do kraja dana.

Dok u Zetri traju posljednje probe, a scenografija čeka prve goste, zavirite u galeriju i uhvatite dio atmosfere prije nego što se upale reflektori.

Danas počinj e 14. Branding konferencija, a kroz ove fotografije vam pokazujemo kako nastaje.  
 

Foto: PR