TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.2.2021.
Francuski Institut i Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini, danas 23. 2., i sutra i 24.2. organiziraju premijeru filma Te mračne noći Françoisa Lunela. Film je rađen u koprodukciji Rose productions (Bosna i Hercegovina) i Promenada films (Francuska).
„Ovo je priča o ženi koja se bori da održi normalnost u ratnim okolnostima. Radnja je smještena u opkoljenom Sarajevu, 1993. godine i prati dvadeset osmogodišnju Hašku, njenog osmogodišnjeg sina Denisa i veliku ljubav Elvira. Otkako je počeo rat, Denis ima ključnu ulogu u njenom životu. Haška pokušava učiniti svoj svakodnevni život iole normalnim, u jednom kontekstu ludila opkoljenog grada. Elvirova smrt na liniji bacit će mračnu sjenu na tu prividnu normalnost. Nakon što pronalazi ljubavnu poruku koju je on napisao, na kutiji cigareta, njen život se dramatično mijenja. Odbija se suočiti s istinom i pokušava se svemu sama oduprijeti, ali na kraju odlučuje pobjeći. Majka i kćerka pokušavaju izgraditi miran život kod ujaka Erola, koji živi u gradu kojeg je zaobišao rat. Taj život “u miru”, u kojem su police prodavnica pune i sve normalno teče, neočekivano je stavlja u emotivnu i psihološku kušnju. Osjeća da je sumnja prati i odluči se vratiti u Sarajevo. Mora otkriti istinu kako bi pronašla smisao svog života.
Namjere redatelja François Lunela bile su prikazivanje gubitka nedužnosti i dubokog traga koji je ostavio, održavanje osjećaja normalnosti i ljudskosti u vremenu ludila te prikazivanje gorčine i istine. Želja mu je bila da napravi težak i autentičan film s novom generacijom bosanskih glumaca koji su davali sve od sebe za projekat.“ – otkrivaju nam iz PR tima ovog filma.
Glumačku postavu čine Maja Jurić, Muhamed Hadžović, Nina Đogo Gracić, Maja Zećo, Boris Ler, Arman Lunel, Emina Muftić i Senad Alihodžić, a mi smo u razgovoru s redateljem te glavnim glumicama, saznali više detalja o samom nastanku i pripremama za ovaj film.
***
François, koliko je trajalo snimanje filma i koji je najveći izazov s kojim ste se susreli?
François Lunel: Snimanje filma je urađeno iz dva puta: 20 dana i zatim 3 dodatna dana, nekoliko mjeseci kasnije. Najveći izazov je bio napraviti film tako da izgleda kao da je sniman u toku rata. Snimali smo u ulici Josipa Vancaša, tako da su auta prolazila. Morali smo snimati jako rano ujutro. Za scene rata smo morali ići u Hrasnicu, gdje je mirnije. Planinske scene smo snimali u blizini Hreše. Pored toga, izazov je i činjenica da su svi glumci/glumice jako mladi i nisu imali direktno iskustvo sa ratom. Ali Maja Jurić, na primjer, je razgovarala sa svojom porodicom i izučavala dnevnik svoje bake kako bi dobila sve informacije o ovom periodu. Interesantno je da je rat ostavio toliko velik utisak na ljude u Sarajevu, da su čak i mladi ljudi znali o ratnim dešavanjima i periodu. Snimanje filma Te mračne noći je moglo biti katastrofa zbog manjka vremena koji smo imali ali sam prilagodio svoj način snimanju tom vremenskom rasporedu. Snimali smo sa kamerom na ramenu i većinu vremena pod prirodnim svjetlom. Fokusirao sam se na glumce, intimne scene i trudio sam se oživiti ovu priču. Sve ovo je bilo moguće zahvaljujući bosanskoj ekipi i producentici Amiri Lekić. Vodila je snimanje kao pravi general (smijeh).
François Lunel
François, kakav je put 'Te mračne noć' nakon premijere? Planirate li njegovo prikazivanje i u drugim bh.gradovima ili filmskim festivalima?
François Lunel: Nakon premijere 23. februara, bit će organizovana i repriza 24. februara u kinu Meeting Point u 19:00h. U martu i eventualno aprilu, film će se prikazivati u istom kinu. Ovo je mala produkcija tako da moramo imati publiku kako bi nastavili distribuciju. Naravno, trenutno smo u potrazi za drugim kinima u Bosni i Hercegovini koji bi organizovali prikazivanje fima. Željeli bismo putovati sa filmom. Što se tiče filmskih festivala, bili smo odabrani u glavnom takmičenju na filmskom festivalu u Milanu te smo imali četiri nominacije: za najbolju glavnu glumicu Maja Jurić, za najboljeg režisera, najbolji film i najbolju montažu. Film će nastaviti svoj život na festivalima i bit će prikazivan i u Francuskoj kada se kina opet otvore, vjerovatno u septembru 2021. godine.
Nina, koliko ste se pripremali za ulogu?
Nina Đogo Gracić: Sama priprema nije trajala dugo, svega dvadesetak dana ali je bila dosta koncizna i konkretna, usmjerena na rezultat koji smo željeli postići. Nastojali smo svaki dan maksimalno iskoristiti za pripremu samih likova.
Nina, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?
Nina: Kroz svoju ulogu u filmu željela sam prenijeti priču o prijateljstvu i iskrenoj ženskoj podršci. Svaka žena bi trebala nastojati razumjeti drugu ženu, njen problem i stanje u kojem se trenutno nalazi i samim tim probati joj pomoći ako je pomoć potrebna. Biti tu za one koje volimo i koji vole nas je vrjednije od svega.
Majo, koliko ste se pripremale za ulogu?
Maja Jurić: Imala sam oko 20-tak dana vremena da se spremim za ulogu. Lutala sam po Sarajevu i pitala se gdje li su se svi ti ljudi skrivali od konstantne paljbe i kako li je moralo biti živjeti na rubu. Gledala sam dokumentarace i reportaža iz rata. Tu zaista ima jako puno materijala, ali nešto na šta nisam naišla su jednostavne ispovijesti kućanica. Svih tih žena koje su ostajale kući i strahovale za svojim muževima i sinovima. Možete misliti kako mi je vilica pala do poda kada mi je baka nonšalantno spomenula da je tokom rata vodila dnevnik. Njen vjerodostojan i ogoljen opis rata mi je ponajviše dao priliku da dublje zavirim u svijet jedne domaćice za vrijeme rata.
Majo, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?
Maja Jurić: Htjela sam prenijeti priču o tome kako kroz ljubav, npr. ljubav majke i djeteta, muža i žene ili prijatelja i najstrašnije okolnosti mogu ne samo preživjeti, već i nadrasti.
***
Zbog ograničenog broja mjesta, premijera 23.2. u kino Meeting Point je zatvorenog tipa. Međutim, zbog velikog interesovanja, 24.februara u 19h, bit će organizovana i premijera za javnost. Druga premijera će biti besplatna, uz ograničen broj mjesta i poštivanje svih epidemioloških mjera. Film će se također prikazivati i kroz treći mjesec.
Napominjemo da će se prikazivanje filma održati u skladu s važećim epidemiološkim mjerama i preporukama nadležnih službi. Mjere za zaštitu zdravlja uključuju dezinfekciju obuće i ruku pri ulasku u kino Meeting Point, fizički razmak prilikom ulaska i izlaska iz kino sale, sjedenje na obilježenim mjestima, nošenje zaštitne maske prilikom ulaska i izlaska iz kina kao i tokom projekcije.
***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: Promo
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Kad na Bonjour.ba napišemo: „Vidimo se za sljedećim stolom. Stay tuned.“, onda to zaista i mislimo.
Prvi Bonjour.TABLE u Banjoj Luci završio je večeru, ali nije završio razgovore. Poruke, kafe i novi sastanci koji su uslijedili dali su nam jasan razlog da ovaj format nastavimo.
Zato smo 19. oktobra postavili novi stol u Sarajevu.
U restoranu Kiren hotela Baškuća susrela su se različita profesionalna iskustva, ideje i pogledi na lifestyle industriju.
Sarajevo je priči dalo nove sagovornike i vlastiti ritam, dok je njena osnova ostala ista: Connection. Conversation. Community.
Te tri riječi odredile su način na koji smo oblikovali večer, od pitanja na karticama i tempa menija do vremena koje smo ostavili razgovoru da se razvije.
Bonjour.TABLE polazi od jednostavne ideje: kvalitetan poslovni kontakt traži više od razmjene imena i funkcija. Potrebni su vrijeme, dobra tema i prilika da se iskustvo podijeli otvoreno.
Već pri dolasku goste je dočekao mali gourmet experience. U čašama su se susreli Grand kafa, sirupi od brusnice i dunje te gazirano piće, u neočekivanoj kombinaciji okusa i aroma.
Suhi led stvarao je nježnu maglicu oko čaša, dodajući cijeloj postavci gotovo teatralan trenutak.
Bio je to prvi nagovještaj onoga što smo pripremile za Bonjour.TABLE: iskustva u kojem se pažnja posvećuje svakom detalju, od kombinacije sastojaka do načina na koji ih gosti doživljavaju.
Još prije sjedanja za sto imali su zajedničko iskustvo od kojeg je upoznavanje moglo početi.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba, poželjela je dobrodošlicu uzvanicama, a zatim je riječ prepustila onome zbog čega su se i okupili: razgovorima, upoznavanjima i novim idejama koje nastaju kada se zanimljive individue nađu za istim stolom.
Ana Ćavar, vlasnica Bonjour.ba
Za njim su se susrela iskustva iz razvoja brendova, komunikacije, kreiranja sadržaja i uslužnih djelatnosti, uz dovoljno vremena da svako čuje i drugačiji pogled na svoj posao.
Meni u pet slijedova osmišljen je kao dio tog susreta. Između posluživanja ostavljeno je vrijeme za razgovor, dok su kratka predstavljanja jela približila odluke koje inače ostaju u kuhinji.
Večera je započela malim iznenađenjem koje je gotovo istovremeno završilo u objektivima uzvanica.
Le Petit Bonjour na tanjire je donio ručno rađeno pecivo s baršunastim maslacem, pažljivo oblikovanim u natpis Bonjour . Jednostavna kombinacija dobila je neočekivano šarmantnu prezentaciju, a prvi zalogaj morao je malo pričekati dok svi ne zabilježe ovaj detalj.
Priznajemo, potpuno ih razumijemo.
Poznati sastojci, pažljivo posluženi, dali su početku večere neposrednost zajedničkog obroka.
Nakon prvog slijeda, večera je dobila novo poglavlje uz Le Plat Principal.
Kremasti rižoto s piletinom i povrćem, začinjen Vegetom Original, na prvi pogled djelovao je kao poznata kombinacija, ali upravo se u njegovoj pripremi krio detalj koji je chef odlučio podijeliti s uzvanicama.
Pridružio se okupljenima za stolom i otkrio kako odabir povrća nije bio slučajan. Vrste povrća korištene u rižotu nalaze se i u sastavu Vegete Original, koja je tako postala inspiracija za osmišljavanje cijelog slijeda.
Bio je to trenutak u kojem je i predstavljanje jela postalo dio gourmet iskustva Bonjour.TABLE.
Razgovori za Bonjour.TABLE stolom nisu poznavali pauzu, čak ni između slijedova. Zato je hidratacija bila jednako važan dio večeri, a Oaza izvorska i Oaza mineralna voda pratile su svaki njen trenutak.
Dok su se otvarale nove teme, razmjenjivale ideje i smjenjivali okusi, čaše su se iznova punile jer za večeri u kojima razgovor tako lako poteče, važno je da i osvježenje uvijek bude nadohvat ruke.
Posljednji slijed, La Douceur, stigao je kao završni potpis večere. Chef se ponovo pridružio uzvanicama i predstavio baršunasti cheesecake na hrskavoj podlozi od Lasta Rondini keksa s okusom čokolade.
Na tanjiru su se susrele kremaste i hrskave teksture, intenzivne čokoladne note i svježina bobičastog voća, a svaki detalj bio je precizno postavljen.
Bio je to desert koji je pozivao da ga prvo dobro pogledamo, a zatim otkrivamo okus po okus.
Ovakvi trenuci činili su posluživanje ličnijim: gosti su mogli čuti ideju iza tanjira, postaviti pitanje i podijeliti vlastiti dojam prije nego što se razgovor nastavi.
Završni slijed, Grand Finale, donio je Grand Gold kafu i lijep kontrast prvom susretu s Grandom, koji je večer otvorio u koktel interpretaciji.
Ovoga puta vratili smo se poznatom ritualu pripreme kafe u džezvi, onom koji u našoj kulturi gotovo uvijek podrazumijeva i razgovor koji traje duže od planiranog.
Nakon pažljivo osmišljenih slijedova i neočekivanih kombinacija okusa, upravo je ta poznata toplina bila pravi način da zaokružimo Bonjour.TABLE iskustvo.
Kartice s pitanjima uvedene su nakon jela, kada su početna predstavljanja već bila završena, a razgovor za stolom postao opušteniji.
„Šta uvijek primijetite, a drugi često ne primjećuju?“, „Koju biste naviku rado preuzeli od nekoga za ovim stolom?“ i „Čemu u posljednje vrijeme češće govorite da?“ otvorila su teme koje se rijetko pojave pri klasičnom poslovnom upoznavanju.
Odgovori su pokazali kako neko donosi odluke, šta smatra važnim i gdje trenutno vidi mogućnost za promjenu.
Upravo su u tim odgovorima gosti mogli prepoznati zajednička interesovanja, iskustva ili ideje o kojima žele nastaviti razgovarati.
Connection. Conversation. Community.
Za nas to znači osmisliti susret u kojem ljudi imaju vremena da se upoznaju, postave pitanje i razmijene iskustva. Hrana, piće i pažnja pri posluživanju dio su tog gostoprimstva.
U Banjoj Luci obećali smo sljedeći sto. Sarajevo je bilo nastavak tog obećanja.
Zato i sada završavamo jednako:
Vidimo se za sljedećim stolom. Stay tuned.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
