Francuski Institut i Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini, danas 23. 2., i sutra i 24.2. organiziraju premijeru filma Te mračne noći Françoisa Lunela. Film je rađen u koprodukciji Rose productions (Bosna i Hercegovina) i Promenada films (Francuska). 

„Ovo je priča o ženi koja se bori da održi normalnost u ratnim okolnostima. Radnja je smještena u opkoljenom Sarajevu, 1993. godine i prati dvadeset osmogodišnju Hašku, njenog osmogodišnjeg sina Denisa i veliku ljubav Elvira. Otkako je počeo rat, Denis ima ključnu ulogu u njenom životu. Haška pokušava učiniti svoj svakodnevni život iole normalnim, u jednom kontekstu ludila opkoljenog grada. Elvirova smrt na liniji bacit će mračnu sjenu na tu prividnu normalnost. Nakon što pronalazi ljubavnu poruku koju je on napisao, na kutiji cigareta, njen život se dramatično mijenja. Odbija se suočiti s istinom i pokušava se svemu sama oduprijeti, ali na kraju odlučuje pobjeći. Majka i kćerka pokušavaju izgraditi miran život kod ujaka Erola, koji živi u gradu kojeg je zaobišao rat. Taj život “u miru”, u kojem su police prodavnica pune i sve normalno teče, neočekivano je stavlja u emotivnu i psihološku kušnju. Osjeća da je sumnja prati i odluči se vratiti u Sarajevo. Mora otkriti istinu kako bi pronašla smisao svog života.
Namjere redatelja François Lunela bile su prikazivanje gubitka nedužnosti i dubokog traga koji je ostavio, održavanje osjećaja normalnosti i ljudskosti u vremenu ludila te prikazivanje gorčine i istine. Želja mu je bila da napravi težak i autentičan film s novom generacijom bosanskih glumaca koji su davali sve od sebe za projekat.“ – otkrivaju nam iz PR tima ovog filma.

Glumačku postavu čine Maja Jurić, Muhamed Hadžović, Nina Đogo Gracić, Maja Zećo, Boris Ler, Arman Lunel, Emina Muftić i Senad Alihodžić, a mi smo u razgovoru s redateljem te glavnim glumicama, saznali više detalja o samom nastanku i pripremama za ovaj film.

***

François, koliko je trajalo snimanje filma i koji je najveći izazov s kojim ste se susreli?

François Lunel: Snimanje filma je urađeno iz dva puta: 20 dana i zatim 3 dodatna dana, nekoliko mjeseci kasnije. Najveći izazov je bio napraviti film tako da izgleda kao da je sniman u toku rata. Snimali smo u ulici Josipa Vancaša, tako da su auta prolazila. Morali smo snimati jako rano ujutro. Za scene rata smo morali ići u Hrasnicu, gdje je mirnije. Planinske scene smo snimali u blizini Hreše. Pored toga, izazov je i činjenica da su svi glumci/glumice jako mladi i nisu imali direktno iskustvo sa ratom. Ali Maja Jurić, na primjer, je razgovarala sa svojom porodicom i izučavala dnevnik svoje bake kako bi dobila sve informacije o ovom periodu. Interesantno je da je rat ostavio toliko velik utisak na ljude u Sarajevu, da su čak i mladi ljudi znali o ratnim dešavanjima i periodu. Snimanje filma Te mračne noći je moglo biti katastrofa zbog manjka vremena koji smo imali ali sam prilagodio svoj način snimanju tom vremenskom rasporedu. Snimali smo sa kamerom na ramenu i većinu vremena pod prirodnim svjetlom. Fokusirao sam se na glumce, intimne scene i trudio sam se oživiti ovu priču. Sve ovo je bilo moguće zahvaljujući bosanskoj ekipi i producentici Amiri Lekić. Vodila je snimanje kao pravi general (smijeh). 

François Lunel

François, kakav je put 'Te mračne noć' nakon premijere? Planirate li njegovo prikazivanje i u drugim bh.gradovima ili filmskim festivalima?

François Lunel: Nakon premijere 23. februara, bit će organizovana i repriza 24. februara u kinu Meeting Point u 19:00h. U martu i eventualno aprilu, film će se prikazivati u istom kinu. Ovo je mala produkcija tako da moramo imati publiku kako bi nastavili distribuciju. Naravno, trenutno smo u potrazi za drugim kinima u Bosni i Hercegovini koji bi organizovali prikazivanje fima. Željeli bismo putovati sa filmom. Što se tiče filmskih festivala, bili smo odabrani u glavnom takmičenju na filmskom festivalu u Milanu te smo imali četiri nominacije: za najbolju glavnu glumicu Maja Jurić, za najboljeg režisera, najbolji film i najbolju montažu. Film će nastaviti svoj život na festivalima i bit će prikazivan i u Francuskoj kada se kina opet otvore, vjerovatno u septembru 2021. godine. 

Nina, koliko ste se pripremali za ulogu?

Nina Đogo Gracić: Sama priprema nije trajala dugo, svega dvadesetak dana ali je bila dosta koncizna i konkretna, usmjerena na rezultat koji smo željeli postići. Nastojali smo svaki dan maksimalno iskoristiti za pripremu samih likova.

Nina, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?

Nina: Kroz svoju ulogu u filmu željela sam prenijeti priču o prijateljstvu i iskrenoj ženskoj podršci. Svaka žena bi trebala nastojati razumjeti drugu ženu, njen problem i stanje u kojem se trenutno nalazi i samim tim probati joj pomoći ako je pomoć potrebna. Biti tu za one koje volimo i koji vole nas je vrjednije od svega.

Majo, koliko ste se pripremale za ulogu?

Maja Jurić: Imala sam oko 20-tak dana vremena da se spremim za ulogu. Lutala sam po Sarajevu i pitala se gdje li su se svi ti ljudi skrivali od konstantne paljbe i kako li je moralo biti živjeti na rubu. Gledala sam dokumentarace i reportaža iz rata. Tu zaista ima jako puno materijala, ali nešto na šta nisam naišla su jednostavne ispovijesti kućanica. Svih tih žena koje su ostajale kući i strahovale za svojim muževima i sinovima. Možete misliti kako mi je vilica pala do poda kada mi je baka nonšalantno spomenula da je tokom rata vodila dnevnik. Njen vjerodostojan i ogoljen opis rata mi je ponajviše dao priliku da dublje zavirim u svijet jedne domaćice za vrijeme rata. 

Majo, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?

Maja Jurić: Htjela sam prenijeti priču o tome kako kroz ljubav, npr. ljubav  majke i djeteta, muža i žene ili prijatelja i najstrašnije okolnosti mogu ne samo preživjeti, već i nadrasti.

***

Zbog ograničenog broja mjesta, premijera 23.2. u kino Meeting Point je zatvorenog tipa. Međutim, zbog velikog interesovanja, 24.februara u 19h, bit će organizovana i premijera za javnost. Druga premijera će biti besplatna, uz ograničen broj mjesta i poštivanje svih epidemioloških mjera. Film će se također prikazivati i kroz treći mjesec. 
Napominjemo da će se prikazivanje filma održati  u skladu s važećim epidemiološkim mjerama i preporukama nadležnih službi. Mjere za zaštitu zdravlja uključuju dezinfekciju obuće i ruku pri ulasku u kino Meeting Point, fizički razmak prilikom ulaska i izlaska iz kino sale, sjedenje na obilježenim mjestima, nošenje zaštitne maske prilikom ulaska i izlaska iz kina kao i tokom projekcije.

***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: Promo

Kroz seriju dm meet up susreta održanih u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, u okviru kampanje „Žar za budućnost“, dmBiH je povodom 20 godina odgovornog poslovanja u Bosni i Hercegovini otvorio važna pitanja o ulozi pojedinca u društvu.

Mladi su imali priliku učestvovati u inspirativnim diskusijama s poduzetnicima, stručnjacima, predstavnicima nevladinog sektora, umjetnicima i javnim ličnostima kroz čije je iskustvo potvrđena činjenica da svaka promjena počinje od pojedinca koji preuzima inicijativu i djeluje u svojoj zajednici.
 

„Dvadeset godina poslovanja za nas nije samo prilika da govorimo o rezultatima koje smo ostvarili, nego i da otvorimo teme koje smatramo važnim za budućnost zajednice. 

Vjerujemo da mladi ljudi imaju znanje, energiju i potencijal da pokreću pozitivne promjene, ali im je jednako važno pružiti prostor da budu saslušani. 

Kroz „Žar za budućnost“ željeli smo povezati mlade s ljudima koji svojim primjerom pokazuju da odgovornost, solidarnost i aktivno djelovanje mogu mijenjati društvo nabolje. Upravo takvi razgovori grade zajednice u kojima vrijedi živjeti i stvarati budućnost“, kazala je Ajla Hadžić, menadžerica marketinga u dm BiH. 

Mostar: Samopouzdanje se gradi djelovanjem

U Mostaru mladi su razgovarali s dr. Tanjom Krešić, Ivonom Jurij, CEO agencije Degordian/Copula i mladim glumcem Goranom Popovićem koji značajan uticaj ostvaruje i kroz društvene mreže. 
 

Govoreći o odgovornosti pojedinca prema društvu, Popović je istakao kako promjene rijetko dolaze preko noći.

„Često precjenjujemo ono što možemo uraditi za jedan dan, a podcjenjujemo ono što možemo uraditi za nekoliko godina. Velike promjene gotovo uvijek počinju malim koracima. Važno je ne čekati savršen trenutak ili savršene uslove, nego krenuti od onoga što je danas moguće uraditi. Mladima bih poručio da ne moraju imati sve odgovore da bi napravili prvi korak. Samopouzdanje se najčešće gradi kroz djelovanje, a ne prije njega“, rekao je Popović.
 

Sarajevo: Humanost počinje od odluke da pomognemo

U Sarajevu su, sa jednakim žarom, mlade nadahnuli Hatidža Hodžić, autorica knjige „Vjetar u tvoja jedra“, Mirza Mustafagić, bh. influenser i Elvir Karalić, osnivač i predsjednik humanitarne organizacije Pomozi.ba. 
 

Kroz vlastita iskustva, govornici su istaknuli snagu objava na društvenim mrežama, a gospodin Karalić podijelio je priču o tome kako je iz jednostavnog Facebook statusa nastala ideja za jednu od najvećih humanitarnih organizacija u Bosni i Hercegovini.

„Vjerujte u sebe, postavite jasan cilj i budite spremni da radite za njega. Ne dozvolite da vas negativni komentari obeshrabre, a umjesto da čekate da drugi pokrenu promjene, budite vi ti koji će napraviti prvi korak. Možete krenuti od malih stvari, da vidite da li nekom penzioneru u haustoru treba otići kupiti namirnice, pospremiti mu kući i slično. Taj osjećaj koji ćete doživjeti u tom trenutku je zasigurno nešto neopisivo i nešto što će pozitivno uticati na vaš život generalno u budućnosti“, kazao je mladima Elvir Karalić, osnivač i predsjednik udruženja Pomozi.ba.
 

Banja Luka: Upornost čini razliku

U Banjoj Luci mladi su imali priliku razgovarati s Brankicom Raković, predstavnicima Udruženja Nova generacija te bh. modnim dizajnerom Markom Feherom koji je govorio o značaju lične inicijative i istrajnosti u ostvarivanju ciljeva.
 

„Mislim da precjenjujemo velike sisteme, a podcjenjujemo pojedince. Svaka velika promjena nekada je bila ideja jedne osobe koja je odlučila da nešto uradi umjesto da čeka nekoga drugog. Danas svi žele instant rezultate, a prave promjene su često spore i nevidljive dok se dešavaju. Ono što pravi razliku nije motivacija, nego upornost. Svijet ne mijenjaju oni koji čekaju pravi trenutak, nego oni koji ga stvore“, naglasio je Feher.
 

Tuzla: Preuzmi inicijativu  
 

O snazi mladih da prepoznaju i pokreću promjene govorio je i tuzlanski muzičar Frenkie ističući da odgovornost za bolje društvo ne može biti prepuštena isključivo institucijama.
 

„Mislim da je tu ključan naš mentalitet i taj pesimizam, kao „Tako je - kako je“ i „Šta ćeš“. Nemoj se žaliti na pogrešno parkiranje, ako ćeš ti sutra isto to uraditi. Mislim da su te promjene spore, ali vidljive i sa novim generacijama će to biti još bolje. Znam da je lako upasti u tu rupu pesimizma, ali uvijek pred očima treba imati pozitivne primjere i njih koristiti za motivaciju. Ako u nešto vjeruješ, zasuči rukave i preuzmi inicijativu. Mi smo sa muzikom bili pioniri i u početku smo sve radili sami - od pisanja pjesama, organizovanja nastupa do lijepljenja plakata. Za mene je to jedini način kako uspjeti”, zaključio je Frenkie.

Svojim ličnim primjerima mlade u Tuzli inspirisale su i Marizela Šabanović, nutricionistkinja te Irma Kohel, grafička i produkt dizajnerica. 
 

Mladi su aktivno učestvovali u diskusiji postavljajući pitanja i dijeleći vlastita iskustva, ali i ideje za humanitarne inicijative. Posebno ih je ohrabrila spoznaja da i male ideje mogu imati značajan uticaj na našu zajednicu.
 

Kroz kampanju „Žar za budućnost“, dm je još jednom potvrdio svoju posvećenost ne samo poslovnom razvoju, već i aktivnom doprinosu zajednici kroz stvaranje prostora za dijalog, razmjenu znanja i osnaživanje generacija koje će oblikovati budućnost i vlastitim angažmanom rasplamsavati pozitivne promjene.

Foto: PR