TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 23.2.2021.
Francuski Institut i Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini, danas 23. 2., i sutra i 24.2. organiziraju premijeru filma Te mračne noći Françoisa Lunela. Film je rađen u koprodukciji Rose productions (Bosna i Hercegovina) i Promenada films (Francuska).
„Ovo je priča o ženi koja se bori da održi normalnost u ratnim okolnostima. Radnja je smještena u opkoljenom Sarajevu, 1993. godine i prati dvadeset osmogodišnju Hašku, njenog osmogodišnjeg sina Denisa i veliku ljubav Elvira. Otkako je počeo rat, Denis ima ključnu ulogu u njenom životu. Haška pokušava učiniti svoj svakodnevni život iole normalnim, u jednom kontekstu ludila opkoljenog grada. Elvirova smrt na liniji bacit će mračnu sjenu na tu prividnu normalnost. Nakon što pronalazi ljubavnu poruku koju je on napisao, na kutiji cigareta, njen život se dramatično mijenja. Odbija se suočiti s istinom i pokušava se svemu sama oduprijeti, ali na kraju odlučuje pobjeći. Majka i kćerka pokušavaju izgraditi miran život kod ujaka Erola, koji živi u gradu kojeg je zaobišao rat. Taj život “u miru”, u kojem su police prodavnica pune i sve normalno teče, neočekivano je stavlja u emotivnu i psihološku kušnju. Osjeća da je sumnja prati i odluči se vratiti u Sarajevo. Mora otkriti istinu kako bi pronašla smisao svog života.
Namjere redatelja François Lunela bile su prikazivanje gubitka nedužnosti i dubokog traga koji je ostavio, održavanje osjećaja normalnosti i ljudskosti u vremenu ludila te prikazivanje gorčine i istine. Želja mu je bila da napravi težak i autentičan film s novom generacijom bosanskih glumaca koji su davali sve od sebe za projekat.“ – otkrivaju nam iz PR tima ovog filma.
Glumačku postavu čine Maja Jurić, Muhamed Hadžović, Nina Đogo Gracić, Maja Zećo, Boris Ler, Arman Lunel, Emina Muftić i Senad Alihodžić, a mi smo u razgovoru s redateljem te glavnim glumicama, saznali više detalja o samom nastanku i pripremama za ovaj film.
***
François, koliko je trajalo snimanje filma i koji je najveći izazov s kojim ste se susreli?
François Lunel: Snimanje filma je urađeno iz dva puta: 20 dana i zatim 3 dodatna dana, nekoliko mjeseci kasnije. Najveći izazov je bio napraviti film tako da izgleda kao da je sniman u toku rata. Snimali smo u ulici Josipa Vancaša, tako da su auta prolazila. Morali smo snimati jako rano ujutro. Za scene rata smo morali ići u Hrasnicu, gdje je mirnije. Planinske scene smo snimali u blizini Hreše. Pored toga, izazov je i činjenica da su svi glumci/glumice jako mladi i nisu imali direktno iskustvo sa ratom. Ali Maja Jurić, na primjer, je razgovarala sa svojom porodicom i izučavala dnevnik svoje bake kako bi dobila sve informacije o ovom periodu. Interesantno je da je rat ostavio toliko velik utisak na ljude u Sarajevu, da su čak i mladi ljudi znali o ratnim dešavanjima i periodu. Snimanje filma Te mračne noći je moglo biti katastrofa zbog manjka vremena koji smo imali ali sam prilagodio svoj način snimanju tom vremenskom rasporedu. Snimali smo sa kamerom na ramenu i većinu vremena pod prirodnim svjetlom. Fokusirao sam se na glumce, intimne scene i trudio sam se oživiti ovu priču. Sve ovo je bilo moguće zahvaljujući bosanskoj ekipi i producentici Amiri Lekić. Vodila je snimanje kao pravi general (smijeh).
François Lunel
François, kakav je put 'Te mračne noć' nakon premijere? Planirate li njegovo prikazivanje i u drugim bh.gradovima ili filmskim festivalima?
François Lunel: Nakon premijere 23. februara, bit će organizovana i repriza 24. februara u kinu Meeting Point u 19:00h. U martu i eventualno aprilu, film će se prikazivati u istom kinu. Ovo je mala produkcija tako da moramo imati publiku kako bi nastavili distribuciju. Naravno, trenutno smo u potrazi za drugim kinima u Bosni i Hercegovini koji bi organizovali prikazivanje fima. Željeli bismo putovati sa filmom. Što se tiče filmskih festivala, bili smo odabrani u glavnom takmičenju na filmskom festivalu u Milanu te smo imali četiri nominacije: za najbolju glavnu glumicu Maja Jurić, za najboljeg režisera, najbolji film i najbolju montažu. Film će nastaviti svoj život na festivalima i bit će prikazivan i u Francuskoj kada se kina opet otvore, vjerovatno u septembru 2021. godine.
Nina, koliko ste se pripremali za ulogu?
Nina Đogo Gracić: Sama priprema nije trajala dugo, svega dvadesetak dana ali je bila dosta koncizna i konkretna, usmjerena na rezultat koji smo željeli postići. Nastojali smo svaki dan maksimalno iskoristiti za pripremu samih likova.
Nina, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?
Nina: Kroz svoju ulogu u filmu željela sam prenijeti priču o prijateljstvu i iskrenoj ženskoj podršci. Svaka žena bi trebala nastojati razumjeti drugu ženu, njen problem i stanje u kojem se trenutno nalazi i samim tim probati joj pomoći ako je pomoć potrebna. Biti tu za one koje volimo i koji vole nas je vrjednije od svega.
Majo, koliko ste se pripremale za ulogu?
Maja Jurić: Imala sam oko 20-tak dana vremena da se spremim za ulogu. Lutala sam po Sarajevu i pitala se gdje li su se svi ti ljudi skrivali od konstantne paljbe i kako li je moralo biti živjeti na rubu. Gledala sam dokumentarace i reportaža iz rata. Tu zaista ima jako puno materijala, ali nešto na šta nisam naišla su jednostavne ispovijesti kućanica. Svih tih žena koje su ostajale kući i strahovale za svojim muževima i sinovima. Možete misliti kako mi je vilica pala do poda kada mi je baka nonšalantno spomenula da je tokom rata vodila dnevnik. Njen vjerodostojan i ogoljen opis rata mi je ponajviše dao priliku da dublje zavirim u svijet jedne domaćice za vrijeme rata.
Majo, koju priču ste željeli prenijeti kroz svoju ulogu u filmu?
Maja Jurić: Htjela sam prenijeti priču o tome kako kroz ljubav, npr. ljubav majke i djeteta, muža i žene ili prijatelja i najstrašnije okolnosti mogu ne samo preživjeti, već i nadrasti.
***
Zbog ograničenog broja mjesta, premijera 23.2. u kino Meeting Point je zatvorenog tipa. Međutim, zbog velikog interesovanja, 24.februara u 19h, bit će organizovana i premijera za javnost. Druga premijera će biti besplatna, uz ograničen broj mjesta i poštivanje svih epidemioloških mjera. Film će se također prikazivati i kroz treći mjesec.
Napominjemo da će se prikazivanje filma održati u skladu s važećim epidemiološkim mjerama i preporukama nadležnih službi. Mjere za zaštitu zdravlja uključuju dezinfekciju obuće i ruku pri ulasku u kino Meeting Point, fizički razmak prilikom ulaska i izlaska iz kino sale, sjedenje na obilježenim mjestima, nošenje zaštitne maske prilikom ulaska i izlaska iz kina kao i tokom projekcije.
***
Tekst: BONJOUR.ba
Foto: Promo
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Ada Ćeremida
Dan nakon sarajevskog susreta publike s filmom No Good Men, na Festivalskom trgu, u okviru programa Grand kafa sa…, slušali smo Anwara Hashimija, pisca, glumca i nekadašnjeg novinara čija je životna priča postala dio jednog mnogo većeg filmskog projekta.
Tokom festivalske sedmice filmovi iz kino sala vrlo brzo pronađu svoj put do razgovora koji se nastavljaju širom Sarajeva. Jedno od mjesta na kojem se taj susret publike i filmskih autora događa i ove godine je program Grand Kafa sa…, koji goste Sarajevo Film Festivala dovodi u nešto opuštenije okruženje i daje nam priliku da ih upoznamo i izvan uloga, projekcija i crvenog tepiha.
Program je dio festivalskog rasporeda već nekoliko godina, a ovoga puta pridružili smo se razgovoru s Anwarom Hashimijem.
Hashimi je u Sarajevo stigao s filmom No Good Men rediteljice Shahrbanoo Sadat, prikazanim u Open Air programu 32. Sarajevo Film Festivala, u kojem igra jednu od glavnih uloga.
Dan nakon projekcije gostovao je upravo u programu Grand Kafa sa… na Festivalskom trgu, a nama je to bila prilika da priču o filmu nakratko preselimo iz kino sale za stol i poslušamo čovjeka čiji odnos prema storytellingu ne počinje niti završava glumom. 
Kod Anwara Hashimija posebno je zanimljivo to što njegov odnos prema filmu ne dolazi isključivo iz glumačke perspektive. Njegov profesionalni put obuhvata i novinarstvo i pisanje, pa način na koji razmišlja o pričama prirodno prelazi iz jednog medija u drugi.
Njegovi tekstovi i iskustva godinama su povezani i s filmskim radom Shahrbanoo Sadat, zbog čega iza jedne uloge postoji mnogo širi kreativni kontekst. Zato nam je bilo zanimljivo slušati ga ne samo kao nekoga koga trenutno gledamo u filmu No Good Men , nego kao osobu koja vrlo dobro poznaje različite faze kroz koje priča prolazi prije nego što dođe pred publiku. 
Možda je upravo to misao koju ovakvi susreti najbolje podcrtavaju: publika film upozna kada sjedne u kino, ali njegov život počinje mnogo ranije. Od prve zapisane ideje i razgovora, preko ljudi koji je razvijaju, do seta i konačne projekcije, između postoji cijeli niz kreativnih odluka koje uglavnom ostaju izvan kadra.
Podrška prostorima u kojima se o tom procesu govori zato znači i stvaranje mjesta na kojem publika može biti malo bliže ljudima koji oblikuju filmsku industriju.
U festivalskoj sedmici prepunoj premijera, gostiju i programa, Grand Kafa sa… upravo takav trenutak pretvara u dio iskustva Sarajevo Film Festivala. 
Nekoliko desetina minuta razgovora neće ispričati sve o jednom filmu ili njegovim autorima, ali može promijeniti način na koji ih poslije gledamo. S Grand kafe s Anwarom Hashimijem otišli smo s nešto boljim uvidom u njegov kreativni proces i poznanstvom s čovjekom iza filmske uloge.
Vrijednost ovakvih susreta je u tome što nas na trenutak odvoje od programa koji pokušavamo stići i podsjete da iza svakog naslova u festivalskom rasporedu stoje ljudi, ideje i godine rada. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
