TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 23.6.2021.
Proteklih dana ljeto je stiglo u pravom smislu te riječi, a većinu dana karakterišu temperature preko 30° C.
Mnogi će spas pronaći u klima uređajima, međutim čak i ako u svome domu nemate klimu, postoje super trikovi koji će vam olakšati naredni period.
KORISTITE VENTILATORE
Prijenosni ventilatori i stropni ventilatori ne hlade zrak kao klima uređaj, ali umjesto toga, oni stvaraju vjetrić, a efekt hladnog vjetra od tog povjetarca stvara efekt hlađenja na koži. Za dodatni val svježine, stavite posudu sa ledom ispred ventilatora. Još jedan koristan savjet je da ventilator postavite preko puta otvorenog prozora. Ovo je jednostavan način za stvaranje povjetarca koji može drastično smanjiti temperaturu u sobi.
TUŠIRAJTE SE HLADNIJOM VODOM
Da biste pobijedili vrućinu, uskočite pod hladan tuš. Ne samo da će ovo smanjiti osnovnu temperaturu vašeg tijela, već hladni tuš okrijepi kožu i poboljšava cirkulaciju krvi.
OHLADITE STOPALA
Još jedan provjeren metod rashlađivanja jeste da potopite noge u hladniju vodu što ima gotovo instant učinak hlađenja na cijelo tijelo. Nije potrebno puno hladne vode da bi ovo uspjelo, dovoljno je samo da pokrijete nožne prste. Ako ste u stanu, pustite u kadu samo malo hladne vode i stanite na trenutak. Impresivan je efekt hlađenja sa tako malo vode. Također, možete napunite bočicu sa raspršivačem vodom i držite je u hladnjaku kako biste brzo osvježili lice nakon boravka na otvorenom.
KOCKICE LEDA
Kockice leda postat će vam najbolji prijatelj kad temperature skoče visoko i očajnički se želite opustiti tijekom ljeta. Pijte puno ledene vode sa kriškom limuna kako biste ostali hidratizirani.
ZAMRZNUTO VOĆE
Ledene grickalice su najukusnije po vrućem danu. Pored toga što su ukusne, one u isto vrijeme efektno rashlađuju. Također, komadići smrznutog voća prilično su zdravi i jednostavni za napraviti. Možete uzeti komadić smrznutog ananasa ili smrznutog manga iz zamrzivača po vašoj želji i sevirati na tanjiri kao hladnu poslasticu koja je #mljac okusa i koja je prilično dobra za vas.
IZBJEGAVAJTE KUHATI NA ŠTEDNJAKU
Kuhanje u zatvorenom je odličan način za zagrijavanje hladne kuće zimi, ali to je nešto što ćete htjeti izbjeći tokom ljetnih mjeseci. Ljetne juhe i variva zamijenite laganim obrocima, salatom, voćem, hladnim mesom i sendvičima tokom ljeta.
JEDITE HRANU SA VISOKIM SADRŽAJEM VODE
Pijenje puno vode jedan je od načina da se ostane hidratizovano tokom ljeta, ali to se može postići i kroz ishranu. To uključuje voće i povrće poput dinje, lubenice, krastavca, limuna, grožđa, lisnatog povrća i bobičastog voća. Začinjena hrana pripremljena s čili papričicom također sjajno rashlađuje jer čili pojačava cirkulaciju.
NEKA ZAVJESE BUDU NAVUČENE
Čak i kada vam klima uređaj radi, pametan način da rashladite kuću i uštedite energiju je navlačenje zavjesa tijekom dana. Sunčeva svjetlost koja prodire kroz prozore povećava unutrašnju temperaturu kuće. Čak i namještaj i zidovi upijaju toplinu. Neka vam postane navika navući zavjese ili zatvoriti rolete i prozorske kapke prije nego što krenete na posao. Ovo sprečava ulazak toplote u dom tokom najtoplijih sati dana. Zavjese za zamračivanje najbolje blokiraju sunce i toplinu.
POKVASITE ZAVJESE
Jedan neobičan način hlađenja zraka u sobi je da pokvasite zavjese vodom i stavite odmah na prozor. Držite prozor otvoren kako bi omogućili protok svježeg zraka preko vlažne zavjese ili čaršafa. Ovo najbolje djeluje na vjetrovit dan. Povjetarac koji prolazi preko vlažnih zavjesa ili pokrivača uzrokovat će isparavanje vode, pomažući hlađenju zraka u sobi. To je jedan od najjednostavnijih načina da u sobu dodate dašak osvježavajućeg hladnog zraka i ohladite se tokom ljeta.
NOSITE PAMUČNU ILI LANENU ODJEĆU
Pamuk i lan su odlične tkanine za ljeto bez obzira živite li na sjeveru ili jugu Bosne i Hercegovine; ovi lagani materijali omogućavaju zraku da cirkulira, prirodno hladeći vaše tijelo. Ostale tkanine koje vam mogu pomoći su šambra, rajon, a svjetlije boje su obično hladnije od tamnijih boja.
POKVASITE PEŠKIR
Ako vam je stvarno vruće i pored svih savjeta iznad, možete koristiti led ili namočiti peškir hladnom vodom i staviti ga na „pulsne tačke“ poput zglobova, gležnjeva, na lakat i stražnju stranu koljena. Obavezno pokrijte kožu ručnikom kako biste je zaštitili i radite to samo po 20 minuta.

Foto: @ashbegash
PRIJE SPAVANJA RASHLADITE POSTELJINU
Iako ovo možda zvuči čudno, ali ako posteljinu stavite u zamrzivač na nekoliko minuta, a zatim ih vratite natrag u krevet kreirat ćete super cool hladan osjećaj. Koristite plastičnu vrećicu koja se može zatvoriti, tako da ne dodiruju hranu, vlagu ili led. Hladnoća neće ostati cijelu noć, ali možda će potrajati dovoljno dugo da zaspite.
***
Naslovna fotografija: @collagevintage
Tekst: Ilda Lihić-Isović
TEKST: Lamija Muratagić
Najteži umor često nije onaj koji se odmah vidi. Ne izgleda uvijek kao propušten rok, neodgovoren mail ili dan proveden u krevetu. Ponekad izgleda mnogo tiše. Sve stižete, ljudi se oslanjaju na vas, obaveze su pod kontrolom, a vi iznutra imate osjećaj da dan više gurate nego što ga zaista živite.
Za to se sve češće koristi termin high functioning burnout, odnosno visokofunkcionalno sagorijevanje. Nije riječ o formalnoj dijagnozi, niti o etiketi koju treba lijepiti na svaku fazu umora. Više je način da se opiše stanje u kojem osoba i dalje funkcioniše, ispunjava očekivanja i djeluje sposobno, dok iznutra sve manje osjeća stvarnu energiju, prisutnost i zadovoljstvo.
Burnout se u stručnom kontekstu najčešće veže za hronični stres na poslu, ali se ovaj izraz u svakodnevnom govoru koristi šire, za trenutak kada spolja sve izgleda pod kontrolom, a iznutra ste emocionalno, mentalno ili fizički potrošeni.
Ne mora svaka iscrpljenost biti burnout. Ipak, ako “dobro sam” sve češće zvuči kao rečenica koju izgovarate samo da ne biste objašnjavali kako ste stvarno, vrijedi zastati i provjeriti koliko vas svakodnevno funkcionisanje zapravo košta.
Burnout često zamišljamo kao potpuni kolaps. Trenutak u kojem više ne možete raditi, ustati, odgovoriti na poruku ili nastaviti kao da je sve u redu. Kod visokofunkcionalnog burnouta stvar je komplikovanija jer, barem izvana, još uvijek možete.
Možete završiti prezentaciju, odgovoriti na poruke, stići na sastanak, organizovati planove i usput nekome reći da ste dobro. Spolja to može izgledati kao stabilnost. Iznutra, međutim, može postojati osjećaj praznine, udaljenosti ili umora koji ne prolazi ni nakon prospavane noći.
Stres vas najčešće ubrzava. Misli su brze, tijelo je napeto, sve djeluje hitno i pomalo alarmantno. Burnout je drugačiji. On ne mora biti dramatičan. Često se osjeti kao tiho otupljenje.
Niste nužno tužni, ali se ne osjećate stvarno prisutno. Niste stalno ljuti, ali vas sitnice lakše izbace iz ravnoteže. Stvari koje su vam ranije donosile radost sada mogu djelovati kao još jedna obaveza, od druženja i treninga do večere, njege kože ili odmora.
Zato ga je lako previdjeti. Ne izgledate kao osoba kojoj treba pauza. Izgledate kao osoba koja zna šta radi. Samo što funkcionalnost ne znači uvijek da ste dobro.
Najčešće kroz male promjene koje prvo pokušavate objasniti lošim snom, napornom sedmicom, PMS-om ili običnim umorom.
Legnete da odmorite, ali se uhvatite kako već pola sata skrolate i osjećate se još praznije. Vikend više ne izgleda kao vrijeme za sebe, nego kao dva dana pokušaja da dođete sebi od svega što ste tokom sedmice nosili. Poruke ostavljate za kasnije, čak i kada vam je stalo do osobe koja ih šalje, jer ni za najjednostavniji odgovor više nemate kapaciteta.
Onda i male odluke postanu previše. Šta jesti, šta obući, kome prvo odgovoriti, šta odgoditi, šta završiti odmah. Sve ono što je nekada išlo automatski sada traži napor.
Ambicija može biti dobra stvar kada vam daje pravac, energiju i osjećaj rasta. Problem nastaje kada počne tražiti da stalno prelazite preko sebe kako bi sve izvana i dalje izgledalo uredno.
Posebno iscrpljuje mentalni teret koji se često ne vidi. Planiranje, pamćenje, predviđanje, organizovanje i emocionalno balansiranje drugih ljudi rijetko izgledaju kao rad, ali troše pažnju, fokus i energiju.
Zato se visokofunkcionalno sagorijevanje često ne prepozna na vrijeme. Osoba i dalje radi, odgovara, pojavljuje se, završava. Tek kasnije postane jasno da je cijena tog ritma bila previsoka.
Jedna od čestih zabluda je da se svaki umor može popraviti boljom rutinom. Još jedan planer, još jedan trening, još jedna jutarnja navika, još jedan pokušaj da se dan posloži savršeno.
Rituali mogu pomoći, ali ako ste već preopterećeni, oporavak ne bi trebao postati dodatni zadatak koji morate odraditi pravilno.
Briga o sebi ponekad izgleda jednostavnije. Otkazati plan bez duge poruke objašnjenja. Otići na spavanje iako kuhinja nije sređena. Reći da nešto ne možete preuzeti. Ostaviti poruku za kasnije. Priznati sebi da ste umorni prije nego što vas tijelo na to natjera.
U nekim situacijama, briga o sebi više nije dovoljna i zahtijeva hitan razgovor sa stručnom osobom. Ako hronični umor traje, ako se javlja osjećaj beznađa ili ako primjećujete da više ne možete normalno funkcionisati, traženje profesionalne pomoći je jedini ispravan korak. Visoko-funkcionalno sagorijevanje nije stanje koje prolazi samo od sebe, a razgovor s psihoterapeutom ili ljekarom ključan je za siguran oporavak.
Za početak, dovoljno je postaviti jedno iskreno pitanje: šta me zaista odmara, a šta samo izgleda kao odmor?
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @elliotjameskennedy
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!