TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 18.2.2015.
Prema najnovijim istraživanjima tridesete su godine najvećih promjena kod većine ljudi. U tridesetim postajete sretniji,znate ko ste, šta ste, znate cijeniti prave vrijednosti, znate šta hoćete i postajete opušteniji, prihvatate sebe onakvima kakvi jeste, znate ko su vam istinski prijatelji, te sve više počinjete cijeniti porodične vrijednosti, mir i sreću.
Eksperimentisanje je završilo, sigurno ste izdefinisali svoj stil oblačenja i stil življenja. Drugim riječima, odrasla ste osoba i bez obzira na to da li ste normcore ili alternativna osoba, vrijeme je da sve na vama i oko vas ukazuje na to ko ste vi. Ne zato, da bi nekome nešto dokazali, nego da bi sve oko vas podržavalo ono što ste postali.
Vjerovatno ste krajem dvadesetih postali svjesni da u neke odjevne predmete treba uložiti. U tridesetim godinama, sve odlučnije se odupirete bacanju novca na nekvalitetne poliesterske krpice, već malo više počinjete cijeniti materijal, izradu i ono što dobijete za potrošeni novac. Ako u svojim dvadesetim niste uložili u bazične komade, onda je vrijeme da to učinite. Tridesete donose nova razmišljanja, drugačija druženja, te u ime svih poslovnih sastanaka, promocija na poslu, vjenčanja prijatelja i koktel partija morate imati i odgovarajuće odjevne kombinacije za te prilike.
Već ste se sigurno profesionalno dobro pozicionirali i ostvarujete svoje ciljeve sa sve većom lakoćom, i odjednom imate osjećaj da oni party komadi koje ste impulsivno kupovali u vašim dvadesetim godinama ne predstavljaju odraslu i samouvjerenu ženu kojom ste postali. Ono što će vam sigurno pomoći da se oprostite od stare sebe je jedna dobra čistka ormara. Ako ste previše emotivno (a sigurno jeste), vezani za neke komade, onda pozovite nekoga tko će vam strogo i odrješito reći šta sve zaslužuje da leti iz vašeg ormara i života.
U tridesetim godinama savršeni kroj je sve. Sve treba da vam bude fit. Naglašavanje vaših atributa i sakrivanje malih nesavršenosti zahtjeva neimpulsivno, strpljivo, te pomno biranje i kupovinu odjeće. Potrošiti ćete možda više novca odjednom, ali ulažete u komade koji odražavaju vašu sofisticiranost.
Uložite u jaknu od prave kože, u kašmirski džemper, odrasli kaput, klasični trench, pencil suknju, par sakoa koji vam savršeno pristaju, haljinu za svečane prilike i jedne hlače savršenog kroja. Bez obzira da li volite klasični stil ili alternativu, ovi komadi vam trebaju. Vi ih zaslužujete, a ostalo je stvar stylinga.
Obratite pažnju i na šminku koja definitivno nije ista za kožu u dvadesetima i kožu u tridesetim godinama. Ako se previše našminkate, dodati ćete sebi godine, stoga uvijek pazite da izgledate svježe.
Na kraju, ne postoji pravilo „kako se odijevati u skladu sa svojim godinama“. Odjeća je vizualna ekstenzija naše ideje o nama samim te i onoga za šta smo sposobni. Baš iz tog razloga, nekada je teško izbaciti komade koji nose toliko uspomena sa sobom. Neki nose sa sobom ono što smo bili i što nikada više nećemo biti - spoznanje koja je sve intenzivnija kako godine prolaze.
***
Ukoliko ste zakoračili u tridesete i želite urediti enterijer svog stana, došlo je vrijeme da novac uložite u prave komade namještaja i oplemenite prostor pravima detaljima. Zaboravite na improvizirani namještaj, neuramljenje postere ili crteže, jeftinu posteljinu, plastično posuđe i umjetno cvijeće.
Iako ste u tridesetim godinama i najvjerojatnije radite, jasno je da nemaju svi dovoljno novca da upose dizajnera enterijera i do perfekcije urede svoj stan. Međutim ukusno uređen eneterijer, u kojem ćete uživati možete imati uz par dobrih savjeta ili ideja.
Bilo da živite u vlastitom ili iznajmljenom stanu, pažljivo odaberite paletu boja. Kada birate boju za podloge podova, zidova ili velikih komada namještaja, razmišljajte dugoročno, tačnije izaberite tonove koji vam neće brzo 'dosaditi'. Tonovi poput bijele, bež, smeđe, pa čak i crne boje uvijek izdržavaju test vremena, jer često mijenjanje velikih stvari, poput podova, sofe, trpezarijskog stola ili prozora je poprilično skupa avantura, s toga bi trebali izabrati boje koje su uvijek u trendu.
Slojevitost tkanina je nešto što enterijeru uvijek daje dodatnu toplinu i otmjenost. Na vašu jednobojnu sofu, stavite dekorativne jastuke različitih boja ili dezena i vodite računa da se boje istih uklope sa vašim novim tepihom. Zaboravite na jeftine žaluzine i na prozore stavite 'prave' zavjese u dva sloja. Jednobojnu osnovnu zavjesu bogate teksture i dekorativnu koja će se bojom uklopiti sa već spomenutim jastucima i tepihom.
Vremenom ste najvjerojatnije prikupili dovoljno knjiga ili stručnih časopisa da osnujete svoju malu biblioteku, stoga vodite računa da iste smjestite na police napravljene za tu namjenu. Također, neka na policama budu samo knjige ili časopisi, zaboravite na sllatke male detalje koji vas podsjećaju na određeni period života - ipak ste vi odrasla osoba u tridesetim godinama. Radni kutak uvijek možete ukomponovati sa bibliotekom, te ćete uz jednu kvalitetnu dizajnersku radnu stolicu i lampu smeđe- žutog abazura, dodati sofisticiranost vašem prostoru.
Radite puno, živite brzo i uvijek imate malo vremena za odmor, zato neka vaša spavaća soba postane vaše utočište. Investirajte u kvalitetan madrac, jastuke na kojima dobro spavate, jorgane koji su topli, a lagani i skupu posteljinu kvalitetnog sastava. Neka vaš novi krevet ima tapacirano zaglavlje na koje ćete se nasloniti dok čitate vašu omiljenu knjigu. Zid iza kreveta obložite jednobojnom tapetom boje lavande koja ima izraženu teksturu, izbacite sve elektronske uređaje (uključujući i TV), i vaša spavaća soba će postati prava oaza mira.
Tridesete su godine u kojima trebate početi ulagati, tako ako volite umjetnine kupite sebi umjetničku sliku cijenjenog slikara koju ste oduvijek željeli ili pak dobru reprodukciju, a ako pak volite dizajnerski namještaj, priuštite sebi stolicu, lampu ili neki detalj koji će vas uvijek podsjećati na vaša prva ozbiljna ulaganja kada je u pitanju vaš dom.
Uz sve ove ideje zapamtite da vaš enterijer uvijek odražava vašu osobnost, a sva istraživanja ukazuju na to da kada ugasite 30 svjećica na torti, ulazite u najbolje razdoblje vašeg života. Samim tim vaš enterijer zaslužuje da bude sofisticiran, sexy, šarmantan i zavodljiv, kao što ste i sami.
Za MODAMO.info napisale Dina Šiber i Gasha Miladinović, vlasnice ReDesign studija
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
