Jučer je radni dan mnogim kreativcima, PR i marketinškim stručnjacima bio ispunjen dozom svježe energije, smijehom, novim poznanstvima i inspirativnim lekcijama koje su nam servirane u sklopu 9. Branding konferencije održane u Historijskom muzeju u Sarajevu. Tema ovogodišnje Branding konferencije je upravo „Hack the influence“, a svi oni željni znanja, s konferencije su otišli s mišlju da u svemu što radimo trebamo više riskirati, igrati se i uvijek paziti da budemo dobri prema drugima i činimo dobro.

Organizacijski tim i predavači 9.Branding konferencije
Foto via Branding konferencija

Ravid Kuperberg je otkrio par sjajnih trikova za strukturiranje naših kreativnih ideja, Michela Magaš, inovatorica koja nam je početku predavanja otkrila da je upravo njen tata dizajnirao muzej u kojem se nalazimo instant je ukrala naše simpatije, a iste su porasle kada nam je predstavila svoj impresivni rad na fuziji muzike i inovacije. 
Mihnea Gheorghiu je svojom prezentacijom vjerojatno potaknuo najviše smijeha kod publike, budući da je kroz hrabre i provokativne kampanje poput Diesel Haute Couture i Go with the fake koje je radio u suradnji s brandom Diesel, pokazao da je i to put do simpatija potrošača. 

https://www.youtube.com/watch?v=3pqRgD5Dg4c

Predavanje Mihnea Gheorghiu tijekom konferencije

Mark Shayler nam je potvrdio da za uspjeh uvijek moramo zauzeti stav, a Will Rust, da ponekad i naizgled 'glupe ideje' mogu dovesti do pozitivnih promjena. Will je za kampanju kroz koju je trebao osvijestiti javnost o tome koliku ulogu ima krompir u smanjenju broja gladnih ljudi u svijetu, odlučio pokazati da krompir, uz sjajna nutritivna svojstva, može rasti bilo gdje na svijetu. Čak je uspio uzgojiti krompir na Marsu. Da, da, a danas radi u Pandori, svjetski poznatom brandu ženskog nakita. 

https://www.youtube.com/watch?v=J6N_URykUMY

U naš CHICovnik smo zapisali i omiljeni citat izrečen tijekom predavanja, a koji glasi: „Fight for a cause.“. 

Naravno, pauze između predavanja koristili smo za druženje s dragim ljudima, upoznavanje s novim kreativcima i naravno, našu street style reportažu, kako bismo još jedanput pokazali da poslovno odijevanje može biti itekako zabavno. 

Dame su nam pokazale da prate aktualne trendove te su za poslovno druženje odjenule popularne culotte hlače, haljine s uzorkom, košulje zanimljivih krojeva, ali i vječne klasike iz našeg ormara s kojima nas već godinama veže iskrena stilska veza poput sakoa s uzorkom te balonera. Muškarci su birali opuštene i moderne kombinacije hlača, majica s printom te sakoa koje su dodatno začinili odabirom čarapa s printom, nakita zanimljivog dizajna i otkačenih naočala. U galeriji pogledajte neke od zanimljivijih kombinacija posjetitelja koje je tijekom konferencije uhvatio naš fotograf Marko Jovančić.

 

Dijana Ćavar

Medina Beganović

Vesna Beganović

Hana Trokić

Elma Pašić

Tomislava Banić Haas i Ivana Kojović

Mark Shayler


Edina Zagora

Mirela Mušić

Michela Magaš

Erna Saljević

Irma Vatrić

 

Brankica Janković

Igor Kalaba

Ana Ćavar

Ena Muraspahić

Jaan Amir Alić 

Nađa Lutvikadić Fočo i Nermin Kuldija

Nela Laković

Aida Salkić

Marko Jovančić

Mahira Softić

Tijana Kolaković i Jovana Stanišić

Ajla Bunjo

Nino Kasupović

Larisa Nuhanović

Berina Belkić

Ilma Šahbaz

Anđela Šušnjar i Ana Ramljak

Nevena Sučić, Ana Marija Boban i Silvija Tica

 

***

Foto: Marko Jovančić za BONJOUR.ba
Tekst: BONJOUR.ba

 

Met otvara Gallianov arhiv, ali prava priča tek počinje. Otkrijte sedam razloga zbog kojih njegov utjecaj i dalje određuje kako moda izgleda, kreće se i pripovijeda.

John Galliano je problem koji moda još uvijek ne zna riješiti

 

Metropolitan Museum of Art objavio je da će proljetnu izložbu Costume Institutea 2027. posvetiti Johnu Gallianu, čiji će opus biti i tema naredne Met Gale. Bit će to prvi veliki muzejski pregled koji obuhvata čitavu širinu njegova rada, od diplomske kolekcije Les Incroyables iz 1984, preko vlastitog brenda, Givenchyja i Diora, do završne Artisanal revije za Maison Margielu iz 2024, dok njegovo najnovije poglavlje donosi dvogodišnju saradnju sa Zarom.

Galliano će tako postati tek treći živući dizajner kojem je Costume Institute posvetio monografsku izložbu, nakon Yvesa Saint Laurenta 1983. i Rei Kawakubo 2017. godine. Tokom četiri decenije stvaranja od odjeće je pravio historiju, fikciju, karakter i ponekad gotovo kolektivnu halucinaciju.

Foto: @zara
 

Izložba također otvara teži zadatak. Kako predstaviti cijeli opus autora čija je karijera 2011. prekinuta zbog postupaka koje nijedna ozbiljna institucija ne može prešutjeti.


 

Foto: @thismonthsissue
 

Njegov opus izaziva divljenje, postupci nelagodu, a prostor između te dvije reakcije ostaje neugodno uzak. Upravo se u tom prostoru nalazi odgovor na pitanje zbog čega ga i dalje smatramo jednim od najvećih živućih dizajnera.

Između genija i odgovornosti

Gallianov uticaj nije moguće razmatrati bez događaja koji su njegovu karijeru trajno promijenili. Njegovi antisemitski, rasistički i anti-azijski ispadi iz 2010. i 2011. ne mogu se svesti na njegovu ekscentričnost niti još jedan skandal u karijeri poznatoj po teatralnosti. 

Rezultirali su njegovim odlaskom iz Diora i brenda koji nosi njegovo ime, kao i presudom francuskog suda. 

Foto: @johngallianoofficial
 

Gallianov talent ne ublažava težinu tih postupaka. Istovremeno, oni sami ne mogu objasniti četiri decenije rada koje su promijenile način na koji moda koristi historiju, gradi siluetu i režira reviju. Ozbiljan pogled na njegov opus mora zadržati obje činjenice u kadru.
 

Zašto je Galliano i dalje bez prave zamjene
 

1. Historiju nije prepisivao

Galliano je u diplomskoj kolekciji Les Incroyables postrevolucionarnu Francusku provukao kroz energiju londonskih New Romanticsa. Kasnije će jednako slobodno spajati rusku aristokratiju, japanski kimono, Belle Époque, flamenco, slikarstvo i film.

John Galliano, Les Incroyables 1984
Foto: @maxsuperhero
 

Izvori su ostajali prepoznatljivi, ali nikada netaknuti. Galliano nije rekonstruirao prošlost. Krojio je njezine alternativne verzije.
 
 

2. Rezanje ukoso vratio je u sadašnjost

Iza teatralnosti koja je obilježila njegovu karijeru nalazi se gotovo opsesivno poznavanje konstrukcije. Galliano je rezanje ukoso, tehniku koju je proslavila Madeleine Vionnet, oslobodio nostalgije za tridesetim godinama i pretvorio u jedan od ključnih jezika mode devedesetih.

Gallianova haljina s karanfilima iz kolekcije Dolores iz 1995. rezana je ukoso i bez šavova, pa na tijelu djeluje gotovo bestežinski.

Carla Bruni u Gallianovoj haljini s karanfilima iz kolekcije Dolores za jesen 1995.
Foto: @hautecoutureglobal

 

3. Veliku reviju mogao je napraviti i bez velikog budžeta

Godine 1994. bio je bez novca i spavao na podu stana jednog prijatelja, dok mu je pariška domaćica São Schlumberger ustupila svoj hôtel particulier za reviju. U nekoliko prostorija spojio je japanske kimone s krojenjem četrdesetih i napravio kolekciju koja mu je vratila karijeru. Godinu kasnije preuzeo je Givenchy. 

Njezina snaga nije dolazila iz veličine produkcije. Odjeća, casting i prostor bili su dovoljno precizno povezani da se nekoliko soba pretvori u cijeli Gallianov svijet.

Foto: @gazette_pierre

4. Siluetom je određivao ko je osoba koja je nosi

U Artisanal kolekciji za Maison Margielu iz 2024. ekstremno stegnuti strukovi, podstavljeni bokovi, prozirna čipka i kaputi nošeni gotovo naopako nisu bili tek stilistički trikovi.

Od njih su nastajali ljubavnici, bjegunci, plesačice i noćni likovi inspirisani Brassaïjevim fotografijama Pariza. Tijelo je prvo bilo rekonstruirano krojem, a tek onda odjeveno. Zbog toga modeli nisu predstavljali kolekciju. Igrali su njezine likove.

Foto: @gallianoarchive
 

5. Znao je promijeniti veliku kuću, a da joj ne izbriše identitet

U Dior nije došao kako bi disciplinirano ponavljao New Look. Uzeo je stegnuti struk, korzete, pune suknje i ceremonijalnu ženstvenost kuće, a zatim ih provukao kroz druge epohe, kulture, subkulture i vlastitu sklonost pretjerivanju.

U couture kolekciji za proljeće 2007. kimono, obi i geometriju origamija preveo je u Diorove peplume, pune suknje i korzetirani struk. Nije japansku referencu postavio preko New Looka. Dopustio je da jedno promijeni konstrukciju drugog.

Foto: @missbottega_
 

Dior je pod njim ostao nepogrešivo Dior, ali više nije bio predvidljiv. Arhivu nije tretirao kao granicu, već kao konstrukciju dovoljno snažnu da podnese rizik.

6. Margiela je dokazala da nije imao samo jedan veliki trik

Dolazak u Maison Margielu djelovao je kao estetski nesporazum. Gallianova grandioznost susrela se s kućom izgrađenom na anonimnosti, dekonstrukciji, reciklaži i vidljivim tragovima procesa.

Umjesto da ponovi Dior u skromnijem prostoru, promijenio je način rada. Odjevni predmeti rastavljali su se do konstrukcijskog kostura, podstave izlazile na površinu, a pronađeni komadi dobivali novi identitet.

Foto: @maisonmargiela
 

Margiela je pokazala da Gallianov potpis ne zavisi od raskoši. Kada su se povukli monumentalna scenografija i couture obilje, ostao je njegov odnos prema konstrukciji.

7. Malo ko je sve to mogao držati u istoj kolekciji

Galliano nije bio jedini majstor kroja, spektakla, historijske reference ili koncepta. Njegova posebnost bila je u tome što je sve te discipline mogao povezati bez jasne granice među njima.

Foto: @szilvesztermako
 

Rezanje ukoso nije služilo samo tehnici. Historijsko istraživanje nije završavalo kostimom. Casting, makeup i scenografija nisu prikrivali odjeću, već su objašnjavali kome ona pripada.

Čak i kada bi rezultat bio pretjeran, nije ga bilo moguće zamijeniti za rad drugog dizajnera.

Foto: @szilvesztermako
 

Met će pokušati pokazati cijeli opus bez popravljanja njegove biografije.

Ne kao figura koju moda mora ponovo prihvatiti, nego kao autor kojeg iz vlastite historije ne može izostaviti.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @szilvesztermako

Pogledajte slične teme

Tihi luksuz nas je umorio. I šta sad?

Pročitaj više

Kraj ere u svijetu mode: John Galliano napušta Maison Margiela

Pročitaj više

John Galliano ponovno u dizajnerskim vodama!

Pročitaj više