TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 4.3.2025.
Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.
Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.
Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.
Foto: @tarikjesenkovic
Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.
Foto: Sarajevski list, 1899.
Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.
Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad.
Foto: Nedeljko Rosić, 1980.
Novi život kroz umjetnost
Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.
Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.
Foto: @academyoffineartssarajevo
***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Ponekad je dovoljno samo jedan mali sto da cijeli dnevni boravak dobije potpuno novu energiju.
Stolići za kafu i pomoćni stolići odavno više nisu samo funkcionalni komadi na koje odlažemo šolju kafe. Oni su mali anchor points koji vizualno vežu prostor, unose toplinu i daju karakter čak i kada je ostatak interijera vrlo minimalistički.
Danas, kada sve više biramo fleksibilne i pristupačne detalje, manji stolovi do 100 KM postaju idealan način da unesemo promjenu bez velikih ulaganja. Posebno kada dolaze iz kolekcija poput Sinsay Home, JYSK, H&M i Zara Home, brendova koji su dokazali da estetika i cijena mogu ići ruku pod ruku.
Osim funkcionalnosti, tu je i jak estetski efekat. Stolovi od drveta daju toplinu i zemljanu dubinu, metalni modeli stvaraju urbani, grafički momenat, dok komadi u boji unose razigranost, posebno u neutralnim interijerima.
I najbolji dio? Ovi stolovi su dovoljno mali da budete hrabri s formom ili nijansom čak i ako se razlikuju od ostatka namještaja, djeluju kao dizajnerski akcent, a ne kao greška. Uz pravu dekoraciju, svaki od ovih modela može izgledati editorial ready.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
