TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 4.3.2025.
Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.
Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.
Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.
Foto: @tarikjesenkovic
Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.
Foto: Sarajevski list, 1899.
Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.
Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad.
Foto: Nedeljko Rosić, 1980.
Novi život kroz umjetnost
Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.
Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.
Foto: @academyoffineartssarajevo
***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Perzijski tepisi posljednjih sezona ponovo zauzimaju važno mjesto u savremenim interijerima.
U prostoru djeluju kao sidro, vizualno, taktilno i emotivno i upravo zato ih posljednjih sezona sve češće viđamo u savremenim interijerima, daleko od klasičnih, „teških“ postavki.
Danas dolaze u ispranim tonovima, tanjim tkanjima i uzorku koji više sugerira istoriju nego što je doslovno prepričava. I što je najbolje, više nisu nedostižni luksuz. Pronašli smo 10 perzijskih tepiha koji su trenutno dostupni u BiH i izgledaju nevjerovatno dobro u modernom domu.
Perzijski tepisi imaju istoriju dugu više od dvije hiljade godina, a potiču s područja današnjeg Irana, gdje su prvobitno tkani ručno, često kao porodična ili plemenska priča u vuni i svili.
Njihovi uzorci, simetrija i bogata simbolika uticali su na interijere širom svijeta, pa i kod nas, gdje su se kroz osmanski period prirodno utkali u svakodnevni život i domove.
Originalni primjerci danas dostižu astronomske cijene i smatraju se umjetničkim djelima. Upravo zato savremene interpretacije igraju važnu ulogu nude atmosferu i karakter, bez težine muzejske distance.
U posljednjih nekoliko godina perzijski tepisi se vraćaju u interijere kroz minimalistički filter: u neutralnim paletama, blago ispranog izgleda i u kombinaciji s modernim namještajem.
Odlično funkcionišu uz beton, drvo, lan i jednostavne forme jer prostoru dodaju toplinu i slojevitost. Viđamo ih u dnevnim sobama, spavaćim prostorima, pa čak i hodnicima, često kao kontrast savremenim linijama. Za ovu listu birali smo komade iz Zara Home, H&M Home i JYSK-a i moramo priznati izdvojiti samo deset nije bilo nimalo lako.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
