Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba

Ako mislite da mali stan znači kompromis, ovaj dnevni boravak u Banjoj Luci će vas razuvjeriti.

U srcu Banje Luke, na Bulevaru Cara Dušana, smješten je stan koji pokazuje koliko je dobra organizacija prostora važnija od same kvadrature. Ovdje dnevni boravak, trpezarija i kuhinja dijele istu površinu, ali bez osjećaja zagušenosti. 

Svaki element ima svoju funkciju, ali i estetsku ulogu u povezivanju cjeline. Boje su smirene, materijali prirodni, a raspored promišljen do posljednjeg detalja. Rezultat je prostor koji diše, iako je kompaktan.





Mala kuhinja i trpezarijska klupa kao pametno rješenje  

Kuhinja L oblika maksimalno koristi zidove i oslobađa centralni dio prostora za kretanje. Siva fronta kuhinjskih elemenata djeluje nenametljivo, dok drvena radna ploča i detalji unose toplinu i balansiraju tonove u prostoru. Umjesto klasičnog rasporeda s četiri stolice, trpezarijski sto je pozicioniran uz zid s klupom na jednoj strani.

Ovo rješenje štedi dragocjene centimetre, ali i vizuelno smiruje prostor jer uklanja višak komada namještaja. Realno, većina domaćinstava svakodnevno koristi dvije stolice, pa je klupa praktičniji i elegantniji izbor.





Dekorativni elementi koji povezuju prostor

Veliko crno uokvireno ogledalo nije samo dekorativni element, već strateški alat za vizuelno proširenje prostora. Refleksija svjetla i ponavljanje vizualnih linija stvaraju osjećaj dubine, bez potrebe za fizičkim pregradama. Upravo taj detalj suptilno zonira trpezariju i dnevni boravak, a da ih ne razdvaja.

Perzijski tepih u zelenkastim tonovima povezuje sve elemente od jastuka boje masline na sofi do teških zelenih zavjesa. Tepih “uzemljuje” prostor i daje mu karakter, dok zavjese dodaju sloj intime i mekoće. Boje su pažljivo birane da djeluju povezano, a ne monotono.





Kutak za čitanje i pametno zoniranje bez pregrada

Mali reading corner uz balkon jedan je od najšarmantnijih detalja ovog stana. Ratan fotelja, ambijentalna lampa i zidna obloga s vertikalnim drvenim letvicama stvaraju mikrozonu unutar jedinstvenog prostora. Ovo je primjer kako se zoniranje može postići teksturama i svjetlom, bez dodatnih pregrada.

Blizina balkona omogućava prirodno svjetlo tokom dana, dok navečer topli ambijent lampe stvara osjećaj intime. Cijeli dnevni prostor funkcioniše kao povezana cjelina, gdje su boravak, trpezarija i kuhinja u sinergiji. 

Nema zidova, ali postoji jasna struktura, upravo u toj ravnoteži između funkcionalnosti i estetike leži uspjeh ovog interijera.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb