Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba

Šamrlica koju pamtimo iz kuhinja naših nana i deda dobila je sofisticiranu, dizajnersku verziju.

Šamrlica, skemlija, hoklica, bančić ili škanj bez obzira kako je zvali, ovaj mali komad namještaja ima posebno mjesto u našim domovima. U bosanskohercegovačkoj tradiciji ona nikada nije bila samo stolica, bila je pomoćnik u kuhinji, mjesto za kratki predah, tihi svjedok porodičnih razgovora. 

Gotovo svaka kuća imala je barem jednu, često ručno izrađenu, od punog drveta, koja se prenosila generacijama. Danas, u vremenu kada tražimo komade s pričom i karakterom, pronašli smo njenu savremenu interpretaciju. 

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Natália Martucci (@nataliamartucci__)

Riječ je o modelu STOOL 02 belgijskog arhitekte i dizajnera Vincenta Van Duysena dozajniranu za Zara Home kolekciju. Komad koji reinterpretira šamrlicu kroz minimalističku estetiku i vrhunske materijale.

Ono što ovu savremenu šamrlicu izdvaja jeste njen balans između ravnih, gotovo arhitektonskih linija i mekano zakrivljenog kožnog sjedišta. Konstrukcija od hrasta djeluje čvrsto i stabilno, dok koža inspirisana sedlarskim zanatom unosi toplinu i taktilnost. 

Za razliku od klasičnih šamrlica koje su bile potpuno drvene, ovdje dolazi do suptilnog kontrasta materijala koji komadu daje sofisticiran karakter. 





Drvena polica ispod sjedišta dodatno naglašava funkcionalnost može poslužiti za knjige, dekor ili jednostavno kao estetski element koji zaokružuje formu. To je onaj tip komada koji jednako dobro funkcionira u dnevnom boravku, spavaćoj sobi ili hodniku zadržava prirodnu teksturu i dopušta drvetu da s vremenom razvije vlastiti identitet. 

Vidljivi godovi i suptilne promjene boje nisu nesavršenosti, već potvrda autentičnosti. Kožno sjedište, s godinama korištenja, poprima patinu onu vrstu ljepote koja dolazi samo kroz vrijeme.

Šamrlica od hrasta i kože za svaki kutak doma

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: ZARA Home