Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba

U trenutku kada život u centru grada sve češće povezujemo s bukom i užurbanim ritmom, ovakvi prostori nude drugačiji odgovor.

Ovaj 90 m² penthouse na Koševu, smješten u mirnoj Bolničkoj ulici, pokazuje kako centralna lokacija i osjećaj povučenosti mogu postojati istovremeno. 

Na svega desetak minuta hoda od samog srca Sarajeva, stan djeluje kao tiha baza koja nudi balans između grada i privatnosti. Upravo ta kombinacija čini ga posebnim.




 

Bonjour.club član!

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER

Dnevni boravak: Otvorenost bez gubitka intime

Dnevna zona organizovana je kao fluidan prostor koji povezuje boravak, trpezariju i kuhinju, ali bez osjećaja izloženosti. Tamni drveni podovi, neutralna paleta sivih i toplih smeđih tonova te precizno biran namještaj stvaraju atmosferu smirenosti. 

Velika ugaona sofa i niski centralni sto pozivaju na zadržavanje, dok su prostori jasno definisani, ali ne i rigidno odvojeni. Ovo je interijer koji ne traži pažnju, ali je prirodno zadrži.








Kuhinja i trpezarija: Funkcionalnost koja izgleda mirno

Moderna kuhinja proteže se cijelom dužinom zida, s kombinacijom bijelih fronti i toplog drveta koje prostoru daje ritam. Sve je tu gdje treba biti: od ugrađenih aparata do dovoljno radne površine za svakodnevni život. 

Trpezarijski dio nastavlja istu priču, okrugli sto i drvene trpezarijske stolice ublažavaju geometriju prostora i čine ga idealnim za sporije obroke, razgovore i jutra s pogledom prema gradu.






Privatni dio stana: Prostor za povlačenje

Stan raspolaže s dvije spavaće sobe, velikim kupatilom i dodatnim toaletom, što ga čini praktičnim i za duži boravak. Spavaće sobe zadržavaju istu mirnu estetiku: bez viška detalja, ali s jasnim osjećajem proporcije i udobnosti. 




Interijer ovog stana u Sarajevu oslanja se na jasnoću, proporciju i suzdržanost. Materijali su birani s namjerom, paleta je mirna, a svaki element ima svoju funkciju bez potrebe za isticanjem. 

Prostor ne slijedi trendove direktno, ali ih razumije kroz teksture, ritam i način na koji se svakodnevni život odvija bez prekida. Upravo ta tiha konzistentnost daje stanu karakter koji traje.