TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 4.3.2025.
Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.
Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.
Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.
Foto: @tarikjesenkovic
Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.
Foto: Sarajevski list, 1899.
Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.
Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad.
Foto: Nedeljko Rosić, 1980.
Novi život kroz umjetnost
Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.
Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.
Foto: @academyoffineartssarajevo
***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba
TEKST: Ada Ćeremida
Ako vam je trpezarija uvijek djelovala pomalo ukočeno, problem možda nije sto ili stolice, već tepih ispod njih.
Tepisi u trpezariji oduvijek su bili izazov premali, preveliki, previše simetrični ili jednostavno pogrešni za prostor. Navikli smo na klasična rješenja poput perzijskih tepiha, o kojima smo ranije pisali i koji i dalje imaju svoje mjesto u enterijerima s jačim historijskim ili eklektičnim karakterom. Ipak, savremeni prostori sve češće traže mekše linije i manje formalna pravila.
Upravo tu na scenu stupaju asimetrični tepisi organskog oblika. Njihov nepravilni oblik olakšava uklapanje u trpezarije u kojima je teško pronaći tepih idealnih dimenzija za sto i stolice.
Za razliku od klasičnih pravougaonih ili okruglih tepiha, organski oblici ne insistiraju na savršenoj geometriji prostora. Oni se prilagođavaju kretanju oko stola i prirodno prate dinamiku svakodnevne upotrebe.
Vizualno, razbijaju monotoniju ravnih linija koje već dominiraju kroz sto, stolice i podne obloge. Rezultat je trpezarija koja djeluje opuštenije, toplije i promišljenije.
Organski asimetrični tepisi unose osjećaj mekoće čak i u minimalističke enterijere. Njihove nepravilne ivice ublažavaju strogoću prostora i stvaraju prirodniji tok između zona u otvorenom planu.
Posebno dobro funkcionišu u neutralnim paletama bež, krem, puderasto roze ili tople zemljane nijanse gdje oblik dolazi do izražaja bez potrebe za jakim uzorkom. U trpezariji, oni nenametljivo povezuju funkcionalnost i estetiku.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
