Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba

Neki prostori osvajaju lokacijom, drugi interijerom, a rijetki uspiju povezati arhitekturu, prirodu i svakodnevni život u jedno zaokruženo iskustvo.

Ova mala kuća, smještena tik iznad Baščaršije, nudi upravo to osjećaj privatnosti i mira, a da grad nikada nije daleko.

Iako površinom odgovara stanu, način na koji je prostor organizovan i otvoren prema vrtu daje joj karakter prave kuće. Ovdje kvadrati nisu ograničenje, već alat: svaki element ima svoju funkciju, ali i estetsku ulogu u cjelini.

Veliki zeleni vrt nije samo kulisa, već aktivni dio prostora, mjesto gdje se interijer prirodno prelijeva prema vani i gdje se život usporava.





Pametan raspored kao ključ cijelog koncepta

Osnovu prostora čini otvoreni dnevni boravak povezan s terasom i vrtom, čime se briše granica između unutrašnjeg i vanjskog. Velike staklene stijene propuštaju obilje prirodnog svjetla i čine da prostor djeluje znatno veće nego što jeste.

Mala kuhinja ili kitchenette je diskretno pozicioniran kao funkcionalna pregrada između dnevnog i spavaćeg dijela. Umjesto klasičnih zidova, upravo ovaj element definiše zone, zadržavajući otvorenost i protočnost prostora. 

Minimalistički pristup kuhinji osigurava da ona ne dominira vizualno, ali ostaje potpuno funkcionalna za svakodnevnu upotrebu.







Zid od opeke kao vizualno sidro interijera

Spavaća soba donosi potpuno drugačiji, intimniji ton. Fokus zida od opeke unosi toplinu, teksturu i osjećaj trajnosti, stvarajući kontrast u odnosu na savremene, čiste linije ostatka prostora.

Jednostavan namještaj, neutralna paleta i pažljivo odabrana rasvjeta doprinose smirenoj atmosferi. Ovo nije prostor koji pokušava biti dekorativan već mjesto odmora, tišine i povlačenja iz gradske vreve.

Cijeli interijer oslanja se na prirodne materijale i nenametljive tonove. Drvo, opeka, tekstil i prigušena rasvjeta zajedno stvaraju ambijent koji djeluje ugodno, ali promišljeno. Ništa nije suvišno, ali ništa nije ni slučajno.

Posebna pažnja posvećena je detaljima: diskretna rasvjeta uz zidove, perzijski tepisi koji razbijaju hladnoću poda, te komadi namještaja koji su birani više zbog proporcija nego zbog trenda.
 



Vrt kao produžetak životnog prostora

Najveća vrijednost ove male kuće krije se upravo izvan njenih zidova. Vrt, bogat zelenilom i cvijećem, djeluje kao privatna oaza u samom srcu starog grada. On nije samo pogled, već aktivan prostor za boravak, jutarnju kafu ili večernje opuštanje.

U kombinaciji s promišljenim interijerom, vrt daje ovom prostoru ono što je danas rijetkost u urbanim sredinama, osjećaj da ste istovremeno u gradu i izvan njega.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb