Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba

Sarajevo je ovog juna postalo epicentar fotografije zahvaljujući četvrtom izdanju Sarajevo Photography Festivala, događaju koji iz godine u godinu potvrđuje svoj status jednog od najvažnijih kulturnih susreta u regiji.

Svečano proglašenje pobjednika takmičarskog programa održano je u četvrtak, 12. juna, u Narodnom pozorištu Sarajeva, dok je odmah nakon toga uslijedilo i otvaranje izložbe finalista u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. 









Grand Prix festivala pripao je Robinu Tutengesu iz Francuske, čiji je projekat o mladim borcima naroda Chin u Mijanmaru duboko dirnuo žiri i publiku.

Pored glavne nagrade, dodijeljena su priznanja u čak osam kategorija od dokumentarne i konceptualne fotografije, preko portreta i pejzaža, pa sve do mobilne i modne fotografije.
 




Dok su reflektori bili usmjereni ka fotografijama na zidovima galerija, ulice Sarajeva donijele su svoju vrstu izložbe, onu u kojoj su učestvovali svi posjetioci festivala. Street style posjetioca festivala i ove je godine bio svojevrsna galerija na otvorenom: neopterećen, eklektičan i autentično sarajevski.

U nastavku pogledajte koga smo sve uspjeli uhvatiti u objektiv i zašto se Sarajevo Photography Festival ne pamti samo po fotografijama, već i po ljudima koji ih posmatraju.



























 

Foto: Monika Andrić za Sarajevo Photography Festival