Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba

U našoj rubrici Interijer & Dizajn posebno volimo stanove koji ne pokušavaju sakriti svoju kvadraturu, već je pametno koriste.

Ovaj stan u potkrovlju u Tuzli pokazuje kako mali prostor može djelovati otvoreno, funkcionalno i vizualno mirno kada su zone jasno definirane. Umjesto klasičnih zidova, ovdje se igra s arhitekturom, svjetlom i multifunkcionalnim elementima. 

Rezultat je stan koji jednako dobro funkcioniše za svakodnevni život, ali i kao mjesto odmora. Posebnu ulogu u tome ima zatvorena lođa koja prostoru daje potpuno novu dimenziju.




Najposebniji dio ovog stana je zatvorena lođa koja funkcioniše kao sunroom i produžetak dnevnog boravka. Ovaj prostor koristi maksimalno dnevno svjetlo i nudi mjesto za odmor, čitanje ili jutarnju kafu s pogledom. 

Umjesto da bude sporedna zona, lođa ovdje postaje ključni element doživljaja stana. Upravo ovakvi prostori pokazuju zašto potkrovlja, kada su dobro osmišljena, imaju posebnu atmosferu koju je teško ponoviti u standardnim tlocrtnim rješenjima.





Zoniranje bez zidova: kako je prostor jasno podijeljen

Jedan od ključnih kvaliteta ovog stana je način na koji su dnevna i spavaća zona razdvojene bez osjećaja zatvorenosti. Umjesto punih pregrada, korišten je centralni element koji istovremeno služi kao polica, TV zid i vizualni filter prostora. 

Ovakvo rješenje omogućava da se prostor čita u zonama, ali da i dalje ostane protočan i svijetao. To je trik koji je posebno zahvalan u potkrovljima, gdje svaki dodatni zid može djelovati preteško.





Skladištenje koje je dio arhitekture, ne dodatak

U ovom potkrovlju skladištenje nije nametnuto kroz velike ormare, već integrisano u samu organizaciju prostora. Police, niše i elementi uz zidove prate linije krova i logiku tlocrta. Time se izbjegava vizualna zagušenost, a prostor ostaje lagan i pregledan. Ovo je posebno važno u malim stanovima, gdje previše namještaja brzo naruši balans.




Centralni element stana je zid s televizorom koji se može okretati prema dnevnoj ili spavaćoj sobi. Na taj način jedan uređaj služi dvjema zonama, bez dupliranja namještaja ili gubitka prostora. 

Osim praktične funkcije, ovaj zid stvara i mali, ali vrlo funkcionalan ulazni hodnik koji prostoru daje strukturu. To je dobar primjer kako jedan promišljen detalj može riješiti više problema odjednom.





Na kraju, ovaj stan u potkrovlju ne pokušava biti veći nego što jeste, on samo koristi prostor pametno. Jasno zoniranje, multifunkcionalni elementi i svjetlo kao glavni saveznik čine ga primjerom kako mali stan može funkcionisati bez kompromisa. 

Ovo je interijer koji se ne nameće detaljima, već ostaje zapamćen po osjećaju lakoće i reda.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb