Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba

Već znamo da broj kvadrata ne mora nužno značiti i kvalitet prostora.

Stan u Banja Luci u naselju Borik to potvrđuje na najbolji mogući način: kroz promišljen raspored, tople materijale i dizajn koji ne pokušava biti glasniji nego što treba.

Na 59 m² ovdje su jasno definirane tri zone dnevna, spavaća i radna bez osjećaja zagušenosti ili kompromisa. Umjesto toga, prostor djeluje mirno, povezano i nenametljivo elegantno. Upravo ona vrsta interijera u kojem se lako zamislite kako živite, a ne samo kako ga gledate.




Ulazni prostor često je zanemaren, ali ovdje je tretiran kao uvod u cijeli stan. Okruglo ogledalo i drvene vertikale reflektuju svjetlo i odmah stvaraju osjećaj širine.

To je onaj tihi luksuz koji ne traži pažnju, ali je primijetite čim uđete.




Dnevni boravak i trpezarija: Otvoren plan koji stvara ritam prostora

Dnevni boravak je srce stana i povezan je s trpezarijom i kuhinjom u jednom otvorenom potezu. Ugaona garnitura na razvlačenje prirodno definiše zonu za odmor, dok drveni pod i zidne obloge daju prostoru kontinuitet i toplinu.

Crni akcenti od rasvjete do ugrađenih polica unose kontrast koji prostoru daje ozbiljnost i osjećaj urbanog luksuza. Posebno se ističe vertikalna polica s ambijentalnom rasvjetom, koja nije samo dekorativna, već vizuelno produbljuje prostor.





Trpezarijski sto smješten je tačno tamo gdje treba: dovoljno blizu kuhinji, ali i dnevnom dijelu, čineći prostor idealnim za svakodnevne rituale, ali i večere s gostima.





Spavaća soba: Mirna zona s hotelskim osjećajem

Glavna spavaća soba oslanja se na neutralnu paletu i teksture. Drvena obloga zida iza kreveta stvara osjećaj zaštićenosti i intime, dok tapecirano uzglavlje dodaje mekoću prostoru.

Veliki ormar sa staklenim frontama vizuelno rasterećuje sobu i dopušta svjetlu da prolazi, umjesto da prostor zatvara. To je jedan od onih detalja koji čine razliku između „dobrog“ i zaista promišljenog interijera.

Sve je svedeno, ali ništa ne djeluje hladno, upravo balans koji spavaća soba treba imati.




Druga soba: Fleksibilnost kao ključ dobrog rasporeda

Manja soba u stanu ima dvostruku ulogu. Trenutno je opremljena jednim krevetom, ali zahvaljujući ugrađenom radnom stolu i ormarima, lako može funkcionisati kao radna ili gostinjska soba.

Ovakav pristup prostoru posebno je važan u stanovima srednje kvadrature gdje svaka prostorija treba imati više od jedne funkcije, bez gubitka estetike.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Airbnb