Na obali Miljacke, iza elegantnih neogotičkih fasada i pod kupolom koja dominira horizontom Sarajeva, stoji Akademija likovnih umjetnosti.

Jedno od najljepših arhitektonskih djela Sarajeva, danas simbolizira umjetnost i kreativnost, ova zgrada je nekada imala potpuno drugačiju svrhu.





Historija Akademije likovnih umjetnosti usko je povezana s dolaskom Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878. godine, kada Sarajevo doživljava intenzivne društvene i kulturne promjene.

Foto: @tarikjesenkovic

Potreba za bogoslužnim prostorom dovela je do izgradnje Evangelističke crkve, prema projektu jednog od najvažnijih arhitekata tog vremena Karla Paržika.

Foto: Sarajevski list, 1899.

Kada govorimo o arhitektonskoj ostavštini Sarajeva, teško je ne spomenuti Karla Paržika, genijalnog češkog arhitekta koji je svoj pečat ostavio na brojnim znamenitostima grada Sarajeva.

Grandiozna crkva, izvedena u eklektičnom spoju romansko-bizantijskog stila, svečano je otvorena 19. novembra 1899. godine, dominirajući urbanim pejzažom Sarajeva. Nakon Prvog svjetskog rata izgubila svoju funkciju, jer je austrougarska vojska, zajedno s većinom evangelista, napustila grad. 

Foto: Nedeljko Rosić, 1980.

Novi život kroz umjetnost

Godine 1981., nakon što je crkvena imovina prenesena gradu, zgrada je transformirana u Akademiju likovnih umjetnosti. Danas, kroz monumentalni most Festina Lente, koji se poput modernog luka proteže prema ulazu Akademije, dolazimo do arhitektonske simfonije prošlosti i sadašnjosti.

Stakleni refleksi mosta i njegova metalna struktura sjajno kontrastiraju klasičnoj ljepoti bijelih zidova i zelenkaste kupole, stvarajući savršen kadar za sve zaljubljenike u arhitekturu i estetiku.

Foto: @academyoffineartssarajevo

***
Naslovna fotografija: Bonjour.ba

Još jedan dokaz da luksuz ne mora da vrišti, dovoljno je da zna gdje da šapuće. Pogledajte iznutra stan koji podiže standarde urbanog stanovanja u Beogradu.

Ušuškan u samom jezgru Beograda, ST21 apartman krije se iza fasade koju možda svakodnevno mimoilazite. No, on nije još jedan u nizu modernih stanova već sofisticirani dijalog između arhitekture, svjetla, i ličnog senzibiliteta. 

S pogledom na gradski park i uređen u produkciji mycode.arhitektura, ovaj stan redefiniše pojam “ličnog prostora” u srži urbanog haosa.








Otvoren plan, otvoreni pogledi

Dnevna zona stana ST21 pažljivo je oblikovana kao višeslojna cjelina: kuhinja, trpezarija, dnevni boravak i radni kutak funkcionišu kao jedinstven, ali izuzetno funkcionalan prostor. 

Upravljen ka uličnoj fasadi i gradskom zelenilu, stan zrači svjetlošću, otvorenošću i vizuelnom povezanosti s gradom stvarajući rijetko viđen osećaj prozračnosti u strogom urbanom centru.







Njujorška sirovost + pariška sofisticiranost

Interijer stana gradi estetiku kroz pažljivo izbalansiranu kombinaciju stilova. Industrijski elementi, poput otkrivenih struktura, metalnih akcenata i funkcionalnog minimalizma, referiraju na njujorške lofte, dok kroz materijale i detalje progovara diskretna pariška elegancija. 

Mješavina tekstura, taktilnih površina i pažljivo postavljenih izvora svjetla omogućava da prostor ne samo izgleda već i diše drugačije.








Tišina koja traje

Privučena dublje u tlocrt, spavaća zona stana osmišljena je kao prostor potpune intime. Bez estetskih kompromisa, ova zona nudi mir, kontrolisanu svjetlost i atmosferu pogodnu za predah i regeneraciju. Nalik luksuznim hotelskim apartmanima, ali sa domaćim karakterom.










Umjetnost u fokusu

Stan ne priča samo kroz svoje zidove, već i kroz ono što na njima visi i što ga ispunjava: umetnički komadi, svetlosni scenariji i personalizovani detalji zaokružuju osećaj da ste u prostoru koji ima dušu. I to onu pravu koja ne pokušava da se dopadne, već da se izrazi.

Ovo je stan koji postavlja pitanje: može li arhitektura biti intimna, urbana i vanvremenska, sve u istom trenutku? Ako je suditi po ovom projektu, odgovor je jasno – da.





 

Foto: Relja Ivanić