TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 5.7.2022.
Ok, najvažnija sedmica u svijetu mode je počela, a riječ je o Haute Couture revijama omiljenih nam dizajnera.
Da se podsjetimo, Haute Couture su ekskluzivne kreacije, vrhunskog dizajna koje su ručno rađene od najfinijih materijala s posebnom pažnjom na detalje i finalnu izradu i označava visoku modu. Naziv dolazi iz Francuske gdje 'couture' označava šivenje a 'haute' visoko te se održava 2 puta godišnje u Januaru i Julu primarno u Parizu pa i u Milanu, New Yorku i Londonu. Julsko izdanje je počelo 4.7. a završava se 07.07.2022. Pregledali smo sve dosadašnje revije te u nastavku izdvajamo nekoliko najupečatljivijih.
Schiaparelli Haute Couture Fall/Winter 2022, Daniel Roseberry
Schiaparelli još jednom sve prisutne, a i nas koji smo pratili online ostavio pod velikim dojmom. Kolekcija je sačinjena od komada kreiranih kao odavanje počasti osnivačici brenda Elsi Schiaparelli. Na zatamnjenoj pisti su prikazani kreativni komadi ponajviše u crnoj i bijeloj boji s neizostavnim detaljima u zlatnoj boji. U dizajnu su se istaknuli i 3D cvjetni aranžmani kao i detalji u obliku grožđa , koje također suptilno odaje omaž Elsi. Volumenizirani i strukturalni komadi su stilizirani s upečatljivim dodacima poput predimenzioniranih šešira.
https://www.youtube.com/watch?v=IkVaehzD00c
Dior Haute Couture Autumn-Winter 2022-2023 show, Maria Grazia Chiuri.
Cijela kolekcija je inspirisana radom umjetnice Olesia Trofymenko koja dolazi iz Ukrajine. Naime, Maria Grazia Chiuri se oduševila njenim radom vezenja na landscape slikama. U razgovoru s umjetnicom došle su do ideje da koriste element ukrajinske kulture zvan 'Drvo života' te da to bude okvirna tema kolekcije. Kroz cijelu kolekciju se mogu vidjeti etno motivi te iako na prvu ne izgleda kao Dior u punom sjaju, u detaljima ove kolekcije leži cijela njena čar.
https://www.youtube.com/watch?v=McNYjHMH17E
Giambattista Valli | Haute Couture Fall Winter 2022/2023
Talijanski dizajner se ove godine vratio na Haute Couture reviju nakon 2019. s 59 ekskluzivnih kombinacija. Inspiracija za njegove kreacije se krila u outfitima koje su se nosile u Studiu 54 u New Yorku, 70ih godina. Revija je otvorena s nešto jednostavnijim kreacijama u bijeloj boji s detaljima od srebra, dok se na sredini pojavljuje rapsodija jarkih boja od roza, žute, narančaste, zelene pa i nekoliko komada u tirkiznoj boji, koja čini se ove godine pravi comeback. Omiljeni nam je look s dugom haljinom od tila i bijelom košuljom ukrašenom crnom mašnom koja je poslužila kao remen.
https://www.youtube.com/watch?v=PsWuhvMdQes
* * *
Naslovna fotografija: @schiaparelli
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 

Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 

Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 

Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!