TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 26.12.2023.
Jeste li spremni za postavljanje (realnih) ciljeva za 2024.?
Niste? Onda smo sigurni da serijal članaka koje smo za vas kreirali s profesoricom Jasnom Bajraktarević može biti odgovor na eventualne nedoumice koje još uvijek imate. Dok nam nova godina stiže za samo 3 dana, a želja da nam upravo ona bude ‘naša godina’ važna je i kvalitetna priprema za istu.
U našem prošlom razgovoru s Jasnom smo govorili o samoj analizi godine iza nas kao i o strategijama za postizanje emocionalne ravnoteže. Sigurni smo da smo vam uspjeli zagolicati maštu i razbuditi u vama osobu koja preuzima kontrolu nad svojim životom.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević
Ovaj put s profesoricom govorimo o motivaciji, o tome kako na zdrav način postaviti ciljeve za narednu godinu, kako postaviti one REALNE ciljeve i šta zapravo to podrazumijeva.
Jasnin odgovor će vam sigurno razbistriti i posložiti misli, a neki od njenih navoda će vas možda i iznenaditi. Tako nas samo jednom rečenicom budi iz sanjarenja s izrekom da ne možemo svi sve! Šokantno, ali smo to ipak deep down i znali?
Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Kako postaviti realne ciljeve, kako održavati motivaciju tokom godine i kako se nositi s eventualnim preprekama? Na ovaj niz pitanja nam u nastavku odgovara Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević.
Profesorica Jasna Bajraktarević o postavljanju realnih ciljeva u 2024.
Većina nas često se rukovodi opšte prihvaćenim ciljevima, trenutno aktuelnim ciljevima ili tome da recimo ako upisujemo fakultet uvek govorimo o završetku fakulteta, a mi smo na prvoj godini.
U zavisnosti od toga koliko ćemo i kako ćemo postaviti ciljeve, zavisi i naša motivacija. Motivacija nije nešto što je kontinuirano, nešto što je konstantno i što je stabilne forme. Motivacija se menja i zavisi od toliko faktora da bi bilo zaista vrlo malo i sat vremena da nabrajam od čega sve zavisi motivacija svakog od nas da bi smo ostvarili neke ciljeve.
Suština je u tome da realno i zrelo, uvek potenciram to zrelo, analiziramo da li naše ciljeve postavljamo iz ego stanja naših roditelja, pa postavljamo ono što su nam oni zacrtali, ono što bi oni želeli da mi budemo ili da zadovoljimo njih pa da kažemo ’kada im ovo završimo gotov/a sam, oslobođen/a sam pritiska’ – da li to radimo?
Da li postavljamo ciljeve iz ega stanja deteta: ’’Ja želim da budem bolji od ovog, ja želim da ovo imam jer on ima, ja želim da uradim ovo jer je ona ili on bio/la tamo,’’ ili konačno, ono što je i najzdravije, postavljamo ciljeve iz ego stanja odraslog. Iz stavova, iz sistema vrednosti koje smo mi kao odrasle osobe postavili, gde smo realno i zrelo svesni da će na tom putu biti dosta prepreka, da će neke stvari zavisiti od nas, ali puno toga i neće. Da ne možemo da predvidimo sve i da budemo spremni da ćemo u svakom momentu jedan deo naših ciljeva morati da korigujemo.
Kada tako realno postavimo stvari onda određujemo okvirnu esenciju ciljeva sa kojim:
• bismo bili zadovoljni,
• bismo bili izuzetno zadovoljni i
• ostvarenje sa kojim bismo bili brilijantni
Dakle, sve tri stvari su jako bitne da bismo mogli da pravimo strategiju i logistiku. Puno ljudi vreme provodi u day dreamingu, sanjarenju, puno ljudi ima taj problem da zapravo svoj cilj ostvari u svojoj glavi pre nego što išta uradi manuelno, otvorenih očiju i na javi.
Zašto? - zato što je puno lakše maštati i sanjati, a puno teže zaista na javi uložiti energiju i biti dosledan, uporan, strpljiv i konzistentan u kontinuiranom radu nečega što možda i ne volimo toliko, ali su jasni koraci na putu do cilja.
Dakle, day dreaming često izaziva i anksioznost. Ako ne možemo na javi da se suočimo sa problemom i preprekama, onda otvorimo knjigu i odlutamo. Odlutamo tamo gde smo mi najjači, najlepši, najzgodniji, završili sve, znamo šta radimo i ta mašta nas zapravo koči da se trgnemo, razbudimo i kažemo ajmo polako.
Ti prvi koraci su jako teški ka ostvarenju cilja i ono što je bitno da motivacija neće uvek biti onakva kakvu gledamo i slušamo na Instagramu, onakva za kakvu nam ljudi govore: ,,Samo kreni, otvori oči i svako sve može da postigne!’’. To je laž. Ne može svako sve da postigne, nismo svi sposobni za sve.
Možemo da budemo uporni, ali najviše ćemo postići ako uspemo da uskladimo naše afinitete, potencijale ili eventualno talente, naše želje i realnost u okviru koje te želje mogu da se ostvare. Kao i činjenicu da je za svaku stvar potrebna doslednost, energija, strpljenje, konzistentnost i hrabrost da se suočimo sa svim preprekama i to da ne mazimo sebe, već da budemo dovoljno uporni i onda kada smo preumorni.
Da se ne žalimo svima oko nas, već da znamo da moramo da zagrizemo i odgrizemo kamen ako je potrebno da bismo ostvarili cilj. U tome se razlikuju oni koji su uspeli da izdresiraju svoju emociju, svoju upornost, svoju istrajnost od onih koji to nisu.
U tome se razlikuju oni za koje kažemo: ,,Kako njemu ili njoj sve ide u životu, a nama ne?’’. To je zato što imamo tu pogrešnu percepciju i tumačimo svet vrlo površno. Dakle, Instagramsko prikazivanje sveta je površno.
Da bismo mogli da radimo na sebi, moramo da budemo mnogo autentičniji, da se bavimo suštinom nas samih, a tek onda ako nam preostane vremena da se bavimo suštinom ljudi do kojih nam je stalo. Baviti se životima ljudi do kojih nam nije stalo, već samo tek tako da bismo mogli da kažemo nešto ružno o njima, ne bi li nama bilo lakše i bolje ako mi ne ostvarujemo ništa, je zapravo samo izgubljeno vreme koje možemo bolje da utrošimo, da se bavimo samim sobom.
Prema tome, prepreka će biti, motivacija će varirati, a ciljevi se postavljaju u skladu sa svim onim što sam malopre rekla.
Da li je cilj ostvariti sve što smo zamislili u životu?
Ne, cilj je da budemo ponosni na korake koje pri tom cilju ostvarujemo i da budemo ponosni na bol koju smo osetili, na muku, znoj i suze koje smo prolili i da sa svim tim budemo neko ko sam sa sobom može da porazgovara, čestitati sebi na kraju i kaže: ,,Svaka ti čast za trud i za borbu koju si napravio.’’.
Suštinski, mi smo ti koji samo sebi predstavljamo onaj najveći cilj u životu, a to je da iskoristimo svoje potencijale i da budemo zadovoljni, ponosni na sebe.
* * *
U razgovoru s profesoricom Jasnom Bajraktarević dobili smo konkretan uvid u proces postavljanja ciljeva za 2024. godinu. Njene riječi podsjećaju nas da je postavljanje ciljeva kompleksan proces koji zahtijeva introspekciju, realnost i hrabrost. Jasno je istaknula i važnost postavljanja ciljeva iz zrelog i odraslog ego stanja, odvojenog od očekivanja roditelja ili nerealnih želja djeteta u nama.
Motivacija, kako nam je Jasna objasnila, nije konstantna, ali ključ je u dosljednosti, strpljenju i hrabrosti suočavanja s preprekama na putu ostvarivanja ciljeva. Jasna nas je potaknula da se odmaknemo od "day dreaminga" i suočimo s realnošću, jer samo konkretnim koracima možemo ostvariti svoje ciljeve.
Nadamo se da je ovaj razgovor s Jasnom bio inspirativan i poticajan te da će vam pomoći u postavljanju konkretnih ciljeva za nadolazeću godinu. Vjerujemo da su njezine riječi probudile svijest o važnosti realnosti, truda i samoponosa na putu ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Sada, kada ste opremljeni uvidima i savjetima, vjerujemo da ste spremni suočiti se s izazovima 2024. godine na realan i osnažujući način. No, podsjećamo naš naredni razgovor s Jasnom dotiče se pitanja:
,,Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godine?'', mi u uredništvu se radujemo istom.
* * *
Foto: Privatna arhiva
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Crvenilo, zatezanje i osjećaj da koža odjednom reaguje na sve često pripisujemo narušenoj barijeri. Problem je što internet taj izraz koristi za gotovo svaku iritaciju.
U beauty svijetu trenutno postoji nekoliko izraza koje viđamo doslovno svuda, a skin barrier je vjerovatno na vrhu liste.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Od TikTok rutina do dermatoloških savjeta, svi pričaju o njemu. I to s razlogom.
Ali znamo li zapravo šta znači?
Riječ je o zaštitnoj barijeri kože čiji je glavni zadatak zadržati vodu u koži i ograničiti prodor potencijalnih iritansa iz okoline. Kada dobro funkcioniše, o njoj uglavnom ni ne razmišljamo.
Problem počinje kada koža više ne podnosi tempo koji smo joj zadale.
Najjednostavnije ga je zamisliti kao zid od cigli i maltera.
Ćelije vanjskog sloja kože, korneociti, ponašaju se poput cigli, dok prostor između njih ispunjava organizirana lipidna matrica, “malter” sastavljen prvenstveno od ceramida, holesterola i slobodnih masnih kiselina. Zajedno čine strukturu koja ograničava gubitak vode i otežava prodor potencijalnim iritansima iz okoline.
Kada se sastav ili organizacija te lipidne matrice poremete, barijerna funkcija može oslabiti, koža lakše gubi vodu i postaje propusnija za vanjske supstance.
Beauty internet posljednjih godina prilično uspješno prodaje ideju da bolja koža uvijek dolazi uz još jedan serum, još jednu kiselinu i još nekoliko koraka u rutini.
Koža obično prva pokaže kada pređemo granicu.
Crvenilo, zatezanje, peckanje, pojačana suhoća i osjećaj da lice odjednom reaguje na proizvode koje je ranije sasvim dobro podnosilo mogu pratiti oslabljenu kožnu barijeru .
Važna riječ ovdje je mogu.
Svako peckanje ili crvenilo nije automatski dokaz da smo “uništile skin barrier”. Dehidrirana koža, reakcija na određeni sastojak, kontaktni dermatitis, rozacea i druga stanja mogu izgledati vrlo slično.
Ako se problem ponavlja, pogoršava ili ne smiruje nakon pojednostavljivanja rutine, odgovor vjerovatno nije još jedan serum s riječima barrier repair na pakiranju.
Najkorisniji potez često je i najmanje uzbudljiv: privremeno pojednostaviti rutinu.
Bez novih proizvoda, bez dodatnog eksperimentisanja i bez pokušaja da se problem riješi preko noći.
U praksi to često znači povratak na nekoliko osnovnih koraka koje koža dobro podnosi: blagi cleanser, hidratantna krema i SPF.
Istovremeno ima smisla napraviti pauzu od svega što trenutno dodatno iritira kožu, uključujući jače kiseline, pilinge i retinoide , dok se ne vrati normalna tolerancija.
U ovoj fazi dobra rutina često izgleda gotovo banalno.
To joj ne oduzima efikasnost.
U formulama namijenjenim podršci barijeri zato često susrećemo ceramide i druge lipide, pantenol te humektanse poput glicerina i hijaluronske kiseline, koji pomažu koži zadržati vodu.
Sve korisno.
Ali natpis barrier repair na prednjoj strani pakiranja sam po sebi još nije dokaz da je formula sofisticiranija ili bolja od dobre hidratantne kreme bez tog izraza.
Još jedna stvar koju algoritam ne voli posebno naglašavati jeste vrijeme.
Oporavak kožne barijere nije instant proces.
Koliko će trajati zavisi od toga šta je problem izazvalo, koliko je koža iritirana i nastavljamo li je u međuvremenu izlagati istim okidačima. Konstantno mijenjanje proizvoda u toj fazi može samo otežati procjenu onoga što koži zapravo odgovara.
Nekoliko proizvoda koje koža dobro podnosi, dovoljno hidratacije i malo strpljenja nisu naročito uzbudljiv sadržaj za TikTok.
Za kožu mogu biti sasvim druga priča.
Skin barrier je postao marketinški izraz gotovo jednako brzo koliko je postao edukativan.
Ipak, iza cijelog trenda ostala je jedna korisna ideja: više skincare proizvoda ne znači automatski bolju kožu.
Dobra rutina ponekad se ne gradi dodavanjem.
Gradi se vrlo promišljenim oduzimanjem.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @alisontoby
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
