Jeste li spremni za postavljanje (realnih) ciljeva za 2024.?

Niste? Onda smo sigurni da serijal članaka koje smo za vas kreirali s profesoricom Jasnom Bajraktarević može biti odgovor na eventualne nedoumice koje još uvijek imate. Dok nam nova godina stiže za samo 3 dana, a želja da nam upravo ona bude ‘naša godina’ važna je i kvalitetna priprema za istu. 

U našem prošlom razgovoru s Jasnom smo govorili o samoj analizi godine iza nas kao i o strategijama za postizanje emocionalne ravnoteže. Sigurni smo da smo vam uspjeli zagolicati maštu i razbuditi u vama osobu koja preuzima kontrolu nad svojim životom. 

Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević

Ovaj put s profesoricom govorimo o motivaciji, o tome kako na zdrav način postaviti ciljeve za narednu godinu, kako postaviti one REALNE ciljeve i šta zapravo to podrazumijeva. 
Jasnin odgovor će vam sigurno razbistriti i posložiti misli, a neki od njenih navoda će vas možda i iznenaditi. Tako nas samo jednom rečenicom budi iz sanjarenja s izrekom da ne možemo svi sve! Šokantno, ali smo to ipak deep down i znali? 

Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Kako postaviti realne ciljeve, kako održavati motivaciju tokom godine i kako se nositi s eventualnim preprekama? Na ovaj niz pitanja nam u nastavku odgovara Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević. 

Profesorica Jasna Bajraktarević o postavljanju realnih ciljeva u 2024. 

Većina nas često se rukovodi opšte prihvaćenim ciljevima, trenutno aktuelnim ciljevima ili tome da recimo ako upisujemo fakultet uvek govorimo o završetku fakulteta, a mi smo na prvoj godini. 

U zavisnosti od toga koliko ćemo i kako ćemo postaviti ciljeve, zavisi i naša motivacija. Motivacija nije nešto što je kontinuirano, nešto što je konstantno i što je stabilne forme. Motivacija se menja i zavisi od toliko faktora da bi bilo zaista vrlo malo i sat vremena da nabrajam od čega sve zavisi motivacija svakog od nas da bi smo ostvarili neke ciljeve. 
 

Suština je u tome da realno i zrelo, uvek potenciram to zrelo,  analiziramo da li naše ciljeve postavljamo iz ego stanja naših roditelja, pa postavljamo ono što su nam oni zacrtali, ono što bi oni želeli da mi budemo ili da zadovoljimo njih pa da kažemo ’kada im ovo završimo gotov/a sam, oslobođen/a sam pritiska’ – da li to radimo? 

Da li postavljamo ciljeve iz ega stanja deteta: ’’Ja želim da budem bolji od ovog, ja želim da ovo imam jer on ima, ja želim da uradim ovo jer je ona ili on bio/la tamo,’’ ili konačno, ono što je i najzdravije, postavljamo ciljeve iz ego stanja odraslog. Iz stavova, iz sistema vrednosti koje smo mi kao odrasle osobe postavili, gde smo realno i zrelo svesni da će na tom putu biti dosta prepreka, da će neke stvari zavisiti od nas, ali puno toga i neće. Da ne možemo da predvidimo sve i da budemo spremni da ćemo u svakom momentu jedan deo naših ciljeva morati da korigujemo. 
 

Kada tako realno postavimo stvari onda određujemo okvirnu esenciju ciljeva sa kojim: 
•    bismo bili zadovoljni, 
•    bismo bili izuzetno zadovoljni i 
•    ostvarenje sa kojim bismo bili brilijantni

Dakle, sve tri stvari su jako bitne da bismo mogli da pravimo strategiju i logistiku. Puno ljudi vreme provodi u day dreamingu, sanjarenju, puno ljudi ima taj problem da zapravo svoj cilj ostvari u svojoj glavi pre nego što išta uradi manuelno, otvorenih očiju i na javi. 

Zašto? -  zato što je puno lakše maštati i sanjati, a puno teže zaista na javi uložiti energiju i biti dosledan, uporan, strpljiv i konzistentan u kontinuiranom radu nečega što možda i ne volimo toliko, ali su jasni koraci na putu do cilja. 
 

Dakle, day dreaming često izaziva i anksioznost. Ako ne možemo na javi da se suočimo sa problemom i preprekama, onda otvorimo knjigu i odlutamo. Odlutamo tamo gde smo mi najjači, najlepši, najzgodniji, završili sve, znamo šta radimo i ta mašta nas zapravo koči da se trgnemo, razbudimo i kažemo ajmo polako.

Ti prvi koraci su jako teški ka ostvarenju cilja i ono što je bitno da motivacija neće uvek biti onakva kakvu gledamo i slušamo na Instagramu, onakva za kakvu nam ljudi govore: ,,Samo kreni, otvori oči i svako sve može da postigne!’’. To je laž. Ne može svako sve da postigne, nismo svi sposobni za sve. 

 

Možemo da budemo uporni, ali najviše ćemo postići ako uspemo da uskladimo naše afinitete, potencijale ili eventualno talente, naše želje i realnost u okviru koje te želje mogu da se ostvare. Kao i činjenicu da je za svaku stvar potrebna doslednost, energija, strpljenje, konzistentnost i hrabrost da se suočimo sa svim preprekama i to da ne mazimo sebe, već da budemo dovoljno uporni i onda kada smo preumorni. 

Da se ne žalimo svima oko nas, već da znamo da moramo da zagrizemo i odgrizemo kamen ako je potrebno da bismo ostvarili cilj. U tome se razlikuju oni koji su uspeli da izdresiraju svoju emociju, svoju upornost, svoju istrajnost od onih koji to nisu. 

U tome se razlikuju oni za koje kažemo: ,,Kako njemu ili njoj sve ide u životu, a nama ne?’’. To je zato što imamo tu pogrešnu percepciju i tumačimo svet vrlo površno. Dakle, Instagramsko prikazivanje sveta je površno. 

 

Da bismo mogli da radimo na sebi, moramo da budemo mnogo autentičniji, da se bavimo suštinom nas samih, a tek onda ako nam preostane vremena da se bavimo suštinom ljudi do kojih nam je stalo. Baviti se životima ljudi do kojih nam nije stalo, već samo tek tako da bismo mogli da kažemo nešto ružno o njima, ne bi li nama bilo lakše i bolje ako mi ne ostvarujemo ništa, je zapravo samo izgubljeno vreme koje možemo bolje da utrošimo, da se bavimo samim sobom. 
 

Prema tome, prepreka će biti, motivacija će varirati, a ciljevi se postavljaju u skladu sa svim onim što sam malopre rekla. 
Da li je cilj ostvariti sve što smo zamislili u životu? 

Ne, cilj je da budemo ponosni na korake koje pri tom cilju ostvarujemo i da budemo ponosni na bol koju smo osetili, na muku, znoj i suze koje smo prolili i da sa svim tim budemo neko ko sam sa sobom može da porazgovara, čestitati sebi na kraju i kaže: ,,Svaka ti čast za trud i za borbu koju si napravio.’’. 

 

Suštinski, mi smo ti koji samo sebi predstavljamo onaj najveći cilj u životu, a to je da iskoristimo svoje potencijale i da budemo zadovoljni, ponosni na sebe.

* * * 

U razgovoru s profesoricom Jasnom Bajraktarević dobili smo konkretan uvid u proces postavljanja ciljeva za 2024. godinu. Njene riječi podsjećaju nas da je postavljanje ciljeva kompleksan proces koji zahtijeva introspekciju, realnost i hrabrost. Jasno je istaknula i važnost postavljanja ciljeva iz zrelog i odraslog ego stanja, odvojenog od očekivanja roditelja ili nerealnih želja djeteta u nama.

Motivacija, kako nam je Jasna objasnila, nije konstantna, ali ključ je u dosljednosti, strpljenju i hrabrosti suočavanja s preprekama na putu ostvarivanja ciljeva. Jasna nas je potaknula da se odmaknemo od "day dreaminga" i suočimo s realnošću, jer samo konkretnim koracima možemo ostvariti svoje ciljeve.

Nadamo se da je ovaj razgovor s Jasnom bio inspirativan i poticajan te da će vam pomoći u postavljanju konkretnih ciljeva za nadolazeću godinu. Vjerujemo da su njezine riječi probudile svijest o važnosti realnosti, truda i samoponosa na putu ostvarivanja postavljenih ciljeva. 
Sada, kada ste opremljeni uvidima i savjetima, vjerujemo da ste spremni suočiti se s izazovima 2024. godine na realan i osnažujući način. No, podsjećamo naš naredni razgovor s Jasnom dotiče se pitanja:
,,Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godine?'', mi u uredništvu se radujemo istom. 

* * * 
Foto: Privatna arhiva

Među novitetima koje je predstavila Poliklinika DermaVision, jedan bi mogao posebno zanimati sve kojima su kvaliteta, elastičnost i sjaj kože visoko na beauty listi. Istražili smo što stoji iza njega i zašto se razlikuje od tretmana na koje smo navikli.

Koža koja izgleda svježije i zaglađenije je beauty cilj sezone. DermaVision ima novi pristup.

Nekada smo od beauty tretmana očekivali promjenu koju ćemo odmah primijetiti. Danas nas mnogo češće zanima ona koju je malo teže objasniti.

Koža izgleda odmornije. Tekstura je zaglađenija, ton ujednačeniji, a lice jednostavno djeluje svježije. Upravo je kvalitet kože postao jedna od glavnih tema savremene beauty industrije, pa su nam posebno zanimljive tehnologije koje se razvijaju u tom smjeru.  



 

Jednu takvu ovih dana predstavila je Poliklinika DermaVision, koju dr. Anita i dr. Filip Gunarić razvijaju zajedno sa svojim timom liječnika i medicinskih sestara, iza kojeg su godine stručnog iskustva, kontinuirane edukacije i rada s pacijentima. 

Dr. Anita i dr. Filip Gunarić sa timom Poliklinike DermaVision.

Među novitetima koji ulaze u njihovu ponudu glavnu riječ vodi FRAXion PRO, dvostruki frakcijski laserski sistem namijenjen tretmanima kože lica i tijela. Cilj su poboljšanje teksture i tonusa, ublažavanje finih linija te zaglađeniji i svježiji izgled kože.  

Dva frakcijska lasera, jedan individualno prilagođen tretman  

Upravo je tehnologija iza FRAXion PRO sistema ono zbog čega smo zastali.

U jednom uređaju objedinjena su dva frakcijska lasera, što omogućava preciznije prilagođavanje tretmana stanju i individualnim potrebama kože.  





A šta zapravo znači kada kažemo da je laser frakcijski?

Umjesto tretiranja cijele površine kože na jednak način, frakcijski pristup djeluje kroz mnoštvo kontrolisanih mikrozona, dok između njih ostaju netretirana područja kože. Na taj način pokreću se prirodni procesi obnove kože, zbog čega se ovakav pristup koristi kada su u fokusu tekstura, tonus i fine linije.  
 



 

Kod FRAXion PRO sistema posebno je važna mogućnost individualnog prilagođavanja tretmana. Različito stanje, tekstura i potrebe kože traže i različit pristup, pa stručna procjena određuje kako će sam tretman izgledati.  

U Poliklinici DermaVision FRAXion PRO predstavljaju i kao prvi uređaj ove vrste u Bosni i Hercegovini.  



 

A koliko vremena treba ostaviti za oporavak?  

Kod laserskih tretmana to je pitanje koje vrlo brzo dolazi nakon rezultata.

U Poliklinici DermaVision kod FRAXion PRO sistema ističu kraći period oporavka u odnosu na agresivnije frakcijske laserske procedure. Ovisno o vrsti i intenzitetu tretmana, najčešće traje između tri i šest dana.  



 

Efekt kojem se teži u beauty terminologiji dobio je i naziv baby skin. Iza njega se krije upravo ono od čega je priča krenula, zaglađenija, svježija i ujednačenija koža, uz fokus na njenoj kvaliteti, elastičnosti i prirodnom sjaju.  



 

Laser nam je privukao pažnju, ali nije jedini novitet  

FRAXion PRO jeste bio glavni tehnološki novitet predstavljanja, ali ostatak odabira otkriva nešto više o smjeru u kojem Poliklinika DermaVision razvija svoju beauty ponudu.

RRS Long Lasting predstavlja drugačiji pristup kvaliteti kože. Riječ je o hibridnom skinboosteru i biorevitalizatoru, dok Jalupro Super Hydro fokus stavlja na intenzivnu hidrataciju i sjajniji izgled kože. Uz lasersku tehnologiju usmjerenu na teksturu i tonus, fokus se tako širi i na intenzivnu hidrataciju te blistaviji izgled kože.  






Mesoestetic Mesopeel Retiflash priči pristupa iz drugog ugla. Profesionalni hemijski piling namijenjen je osvježavanju kože i postizanju blistavijeg izgleda, a posebno je zanimljiv zbog toga što ne zahtijeva period oporavka.

Laser, skinboosteri i profesionalni piling na papiru možda pripadaju različitim kategorijama. Ovdje ih, međutim, povezuje ista ideja: rad na kvaliteti kože kroz pristup prilagođen njenim potrebama.  








Zato nam je FRAXion PRO prvi privukao pažnju, ali je cijeli izbor noviteta dao nešto zanimljiviju sliku. Poliklinika DermaVision sljedeće poglavlje svoje beauty ponude gradi oko kože koja izgleda svježije, zaglađenije i njegovanije.

A sudeći po tome gdje se beauty razgovor trenutno kreće, timing teško da je mogao biti bolji.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Dermavision PR