TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 26.12.2023.
Jeste li spremni za postavljanje (realnih) ciljeva za 2024.?
Niste? Onda smo sigurni da serijal članaka koje smo za vas kreirali s profesoricom Jasnom Bajraktarević može biti odgovor na eventualne nedoumice koje još uvijek imate. Dok nam nova godina stiže za samo 3 dana, a želja da nam upravo ona bude ‘naša godina’ važna je i kvalitetna priprema za istu.
U našem prošlom razgovoru s Jasnom smo govorili o samoj analizi godine iza nas kao i o strategijama za postizanje emocionalne ravnoteže. Sigurni smo da smo vam uspjeli zagolicati maštu i razbuditi u vama osobu koja preuzima kontrolu nad svojim životom.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević
Ovaj put s profesoricom govorimo o motivaciji, o tome kako na zdrav način postaviti ciljeve za narednu godinu, kako postaviti one REALNE ciljeve i šta zapravo to podrazumijeva.
Jasnin odgovor će vam sigurno razbistriti i posložiti misli, a neki od njenih navoda će vas možda i iznenaditi. Tako nas samo jednom rečenicom budi iz sanjarenja s izrekom da ne možemo svi sve! Šokantno, ali smo to ipak deep down i znali?
Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Kako postaviti realne ciljeve, kako održavati motivaciju tokom godine i kako se nositi s eventualnim preprekama? Na ovaj niz pitanja nam u nastavku odgovara Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević.
Profesorica Jasna Bajraktarević o postavljanju realnih ciljeva u 2024.
Većina nas često se rukovodi opšte prihvaćenim ciljevima, trenutno aktuelnim ciljevima ili tome da recimo ako upisujemo fakultet uvek govorimo o završetku fakulteta, a mi smo na prvoj godini.
U zavisnosti od toga koliko ćemo i kako ćemo postaviti ciljeve, zavisi i naša motivacija. Motivacija nije nešto što je kontinuirano, nešto što je konstantno i što je stabilne forme. Motivacija se menja i zavisi od toliko faktora da bi bilo zaista vrlo malo i sat vremena da nabrajam od čega sve zavisi motivacija svakog od nas da bi smo ostvarili neke ciljeve.
Suština je u tome da realno i zrelo, uvek potenciram to zrelo, analiziramo da li naše ciljeve postavljamo iz ego stanja naših roditelja, pa postavljamo ono što su nam oni zacrtali, ono što bi oni želeli da mi budemo ili da zadovoljimo njih pa da kažemo ’kada im ovo završimo gotov/a sam, oslobođen/a sam pritiska’ – da li to radimo?
Da li postavljamo ciljeve iz ega stanja deteta: ’’Ja želim da budem bolji od ovog, ja želim da ovo imam jer on ima, ja želim da uradim ovo jer je ona ili on bio/la tamo,’’ ili konačno, ono što je i najzdravije, postavljamo ciljeve iz ego stanja odraslog. Iz stavova, iz sistema vrednosti koje smo mi kao odrasle osobe postavili, gde smo realno i zrelo svesni da će na tom putu biti dosta prepreka, da će neke stvari zavisiti od nas, ali puno toga i neće. Da ne možemo da predvidimo sve i da budemo spremni da ćemo u svakom momentu jedan deo naših ciljeva morati da korigujemo.
Kada tako realno postavimo stvari onda određujemo okvirnu esenciju ciljeva sa kojim:
• bismo bili zadovoljni,
• bismo bili izuzetno zadovoljni i
• ostvarenje sa kojim bismo bili brilijantni
Dakle, sve tri stvari su jako bitne da bismo mogli da pravimo strategiju i logistiku. Puno ljudi vreme provodi u day dreamingu, sanjarenju, puno ljudi ima taj problem da zapravo svoj cilj ostvari u svojoj glavi pre nego što išta uradi manuelno, otvorenih očiju i na javi.
Zašto? - zato što je puno lakše maštati i sanjati, a puno teže zaista na javi uložiti energiju i biti dosledan, uporan, strpljiv i konzistentan u kontinuiranom radu nečega što možda i ne volimo toliko, ali su jasni koraci na putu do cilja.
Dakle, day dreaming često izaziva i anksioznost. Ako ne možemo na javi da se suočimo sa problemom i preprekama, onda otvorimo knjigu i odlutamo. Odlutamo tamo gde smo mi najjači, najlepši, najzgodniji, završili sve, znamo šta radimo i ta mašta nas zapravo koči da se trgnemo, razbudimo i kažemo ajmo polako.
Ti prvi koraci su jako teški ka ostvarenju cilja i ono što je bitno da motivacija neće uvek biti onakva kakvu gledamo i slušamo na Instagramu, onakva za kakvu nam ljudi govore: ,,Samo kreni, otvori oči i svako sve može da postigne!’’. To je laž. Ne može svako sve da postigne, nismo svi sposobni za sve.
Možemo da budemo uporni, ali najviše ćemo postići ako uspemo da uskladimo naše afinitete, potencijale ili eventualno talente, naše želje i realnost u okviru koje te želje mogu da se ostvare. Kao i činjenicu da je za svaku stvar potrebna doslednost, energija, strpljenje, konzistentnost i hrabrost da se suočimo sa svim preprekama i to da ne mazimo sebe, već da budemo dovoljno uporni i onda kada smo preumorni.
Da se ne žalimo svima oko nas, već da znamo da moramo da zagrizemo i odgrizemo kamen ako je potrebno da bismo ostvarili cilj. U tome se razlikuju oni koji su uspeli da izdresiraju svoju emociju, svoju upornost, svoju istrajnost od onih koji to nisu.
U tome se razlikuju oni za koje kažemo: ,,Kako njemu ili njoj sve ide u životu, a nama ne?’’. To je zato što imamo tu pogrešnu percepciju i tumačimo svet vrlo površno. Dakle, Instagramsko prikazivanje sveta je površno.
Da bismo mogli da radimo na sebi, moramo da budemo mnogo autentičniji, da se bavimo suštinom nas samih, a tek onda ako nam preostane vremena da se bavimo suštinom ljudi do kojih nam je stalo. Baviti se životima ljudi do kojih nam nije stalo, već samo tek tako da bismo mogli da kažemo nešto ružno o njima, ne bi li nama bilo lakše i bolje ako mi ne ostvarujemo ništa, je zapravo samo izgubljeno vreme koje možemo bolje da utrošimo, da se bavimo samim sobom.
Prema tome, prepreka će biti, motivacija će varirati, a ciljevi se postavljaju u skladu sa svim onim što sam malopre rekla.
Da li je cilj ostvariti sve što smo zamislili u životu?
Ne, cilj je da budemo ponosni na korake koje pri tom cilju ostvarujemo i da budemo ponosni na bol koju smo osetili, na muku, znoj i suze koje smo prolili i da sa svim tim budemo neko ko sam sa sobom može da porazgovara, čestitati sebi na kraju i kaže: ,,Svaka ti čast za trud i za borbu koju si napravio.’’.
Suštinski, mi smo ti koji samo sebi predstavljamo onaj najveći cilj u životu, a to je da iskoristimo svoje potencijale i da budemo zadovoljni, ponosni na sebe.
* * *
U razgovoru s profesoricom Jasnom Bajraktarević dobili smo konkretan uvid u proces postavljanja ciljeva za 2024. godinu. Njene riječi podsjećaju nas da je postavljanje ciljeva kompleksan proces koji zahtijeva introspekciju, realnost i hrabrost. Jasno je istaknula i važnost postavljanja ciljeva iz zrelog i odraslog ego stanja, odvojenog od očekivanja roditelja ili nerealnih želja djeteta u nama.
Motivacija, kako nam je Jasna objasnila, nije konstantna, ali ključ je u dosljednosti, strpljenju i hrabrosti suočavanja s preprekama na putu ostvarivanja ciljeva. Jasna nas je potaknula da se odmaknemo od "day dreaminga" i suočimo s realnošću, jer samo konkretnim koracima možemo ostvariti svoje ciljeve.
Nadamo se da je ovaj razgovor s Jasnom bio inspirativan i poticajan te da će vam pomoći u postavljanju konkretnih ciljeva za nadolazeću godinu. Vjerujemo da su njezine riječi probudile svijest o važnosti realnosti, truda i samoponosa na putu ostvarivanja postavljenih ciljeva.
Sada, kada ste opremljeni uvidima i savjetima, vjerujemo da ste spremni suočiti se s izazovima 2024. godine na realan i osnažujući način. No, podsjećamo naš naredni razgovor s Jasnom dotiče se pitanja:
,,Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godine?'', mi u uredništvu se radujemo istom.
* * *
Foto: Privatna arhiva
TEKST: Bonjour.ba
Postoji jedna stvar o muškom zdravlju koju svi znamo, ali rijetko izgovaramo naglas: muškarci često čekaju predugo na pregled. Čekaju da bol prođe sama od sebe, da umor “nije ništa”, da se neugodan simptom ne ponovi, da stres popusti… i tako mjesecima, pa i godinama.
Upravo u tom čekanju najčešće propuste prve signale koje tijelo šalje kao upozorenje.
U Movembru, mjesecu koji snažno podcrtava važnost preventivnih pregleda, prepoznali smo da se dvije misije prirodno susreću: misija kompanije dm drogerie markt da iz godine u godinu govori o zdravlju i misija stručnjaka poput prof. dr. sc. Senada Bajramovića da podigne svijest o ranoj dijagnostici pa smo ih odlučili spojiti u jedan Bonjour.expert razgovor.
Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala i prof. dr. sc. Senad Bajramović
Kako bismo ponudili nešto mnogo važnije od teorije, jasne, stručne i praktične smjernice koje mogu promijeniti tok zdravlja svakog muškarca, prof. dr. sc. Senad Bajramović podijelio je ključne signale koji se ne smiju ignorisati, preporuke o pravom trenutku za pregled prostate i principe preventive koji svakom muškarcu mogu postati trajna navika.
Senad Bajramović, prof. dr. sc.
Mnogo muškaraca vjeruje da poznaje svoje tijelo, ali praksa kaže suprotno. Urologija svakodnevno pokazuje da najveći izazovi nastaju ne zbog bolesti, nego zbog toga što se prvi signali propuste ili pogrešno tumače.
Evo kako to vidi prof. dr. sc. Senad Bajramović: “Najveći problem je što muškarci o svom tijelu i svojim simptomima nauče onda kada se bolest već razvije. Smatram da je edukacija i razumijevanje funkcionisanja vlastitog tijela osnov prevencije bolesti.”
Dok neke promjene zvuče bezazleno, upravo one najtiše znaju biti najvažnije. To mogu biti promjene u mokrenju, bolovi, novi simptomi koje mnogi smatraju normalnim za godine ili bilo šta što se ponavlja.
Zamolili smo ga da izdvoji jedan znak koji muškarac nikad, ni pod kojim okolnostima, ne bi trebao ignorisati: "Prvobitno, svi smatraju da se radi o aktu mokrenja. Međutim, naše tijelo nam šalje neke suptilnije znakove. To može biti umor, pad libida, gubitak mišićne snage, slabljenje koncentracije, zatim slabljenje jutarnjih erekcija ili nemogućnost održavanja erekcija. Sve su to znakovi za koje trebamo da se zapitamo da li se radi o poremećajima u muškom zdravlju.”
Urologija se već dugo oslanja na principe preventive, a jedna mala, ali ključna navika može napraviti ogromnu razliku u godinama koje dolaze, posebno kada govorimo o zdravlju prostate.
On objašnjava: “Smatram da je to regulacija metaboličkog sindroma koja uključuje metabolizam šećera, metabolizam hormona i metabolizam masti.”
I dalje postoji ogroman jaz između onog što muškarci osjećaju i onog što izgovore na pregledu. Umjesto da pitaju direktno, istražuju i na internetu, pretpostavljaju ili čekaju da prođe. "Ne mogu zabraniti pacijentima da istražuju internet i da se informišu. Smatram da je potrebno da se informišu, a da na kraju potraže savjet od ljekara, odnosno stručnog lica.” - naglasio je.
Jedna od najčešćih zabluda je da su suplementi rezervisani samo za sportiste. Prof. dr. sc. Senad Bajramović pojašnjava da je istina mnogo šira:
"Suplementi nisu samo za sportiste. Određene amino kiseline, vitamini, mikronutrijenti učestvuju u metabolizmu hormona, masti, šećera i nitričnog oksida i pomažu muškarcima koji žive ubrzano, rade stresne poslove, zatim nemaju dovoljan ritam sna ili nemaju adekvatnu ishranu.
Od ovih suplementa posebno bih istaknuo esencijalne aminokiseline L-arginin i L-citrulin, koji pomažu metabolizmu nitričnog oksida.
Zatim mikronutrijente: Mivolis magnezij, Mivolis cink i selen (Mivolis vitamin C + D3 + selen sa produženim djelovanjem), koji učestvuju u metabolizmu prvenstveno hormona, te kombinaciju esencijalnih masnih kiselina Mivolis Omega-3 i omega-6.
Također bih izdvojio i sokove, posebno od jabuke (dmBio sok od jabuke i manga), cvekle (dmBio sok od cvekle), aronije (dmBio sok od aronije) i narandže (dmBio sok od narandže).”
Ovo je tema od koje većina muškaraca bježi i upravo zato je najvažnija.
Pojašnjava da muškarci bez porodičnog rizika prvi pregled trebaju uraditi oko 50. godine, dok oni koji imaju rizik (karcinom prostate u porodici) trebaju doći ranije, između 40. i 45. godine. Posebno ističe i situacije kada je u porodici bilo karcinoma dojke jer određene mutacije mogu biti povezane s agresivnijim oblicima karcinoma prostate.
Naglašava dodatno da… “karcinom prostate nije individualna odgovornost, nego je dio partnerskog odnosa.”
Prevencija nije sezonska. To je ritam koji traje cijele godine i ne oduzima mnogo vremena.
Kako kaže prof. dr. sc. Senad Bajramović, Movember je samo podsjetnik, dok briga o muškom zdravlju treba trajati tokom cijele godine.
Prepoznavanje signala, iskren razgovor na pregledu, pregled prostate u pravo vrijeme i mala rutina podrške grade osnovu muškog zdravlja. Kako bi se o tim temama govorilo češće, glasnije i jednostavnije, važnu ulogu ima dm koji priču o muškom zdravlju dosljedno podržava godinama.
Movembar je odličan početak, ali stvarna snaga leži u prevenciji koja traje cijelu godinu. Prvo, najvažniji korak je onaj koji se ne odgađa.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
