U svijetu ubrzanog tempa života, osvrnuti se na proteklu godinu postaje ključno pitanje.

No, zapitali smo se koji je to najbolji način za analizu godine iza nas. Kako na zdrav način sumirati rezultate koje smo postigli, bez osjećaja grižnje savjesti ili pak onog 'nisam uradio/la dovoljno'? 

Uz to smo osluškivali i vaše želje, pa se prisjetili kako ste na anketi 'Šta želite čitati na Bonjour.ba?' većinski izrazili želju za savjetima stručnjaka o mentalnom zdravlju. Poslušali smo vas, jer smo znali da postoji osoba koja će nam dati savršene odgovore na ova pitanja pa smo odlučili razgovarati s poznatom psihologinjom, Jasnom Bajraktarević, postavljajući joj tri ključna pitanja o značaju osvrta na prošlu godinu, strategijama za emocionalnu ravnotežu i postavljanju zdravih ciljeva. 

 

Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević

 

Ovaj put donosimo odgovor na naše prvo pitanje: Važnost osvrta na godinu iza nas?
Koje su to zapravo strategije za postizanja emocionalne ravnoteže?

Profesorica Jasna je, očekivano, dala odgovor koji će vam zasigurno pomoći pri ličnoj analizi. 

Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević o analizi godine iza nas

Decembar je mesec kada se inače sumiraju rezultati. Zašto je važno da sumiramo rezultate i da vidimo šta smo to uradili u prethodnoj godini? 
Pre svega, jer toliko brzo živimo da i lepe, a i one loše stvari bivaju zaboravljene. Sećamo se samo svega što nismo ostvarili u životu i često razmišljamo samo o tome na koji način bismo mogli da iskritikujemo sebe. 
 

Spolja, mnogo nam energije odlazi da bi bismo svetu pokazali da smo jaki, moćni, uspešni, stabilni, mlađi 10 godina nego što jesmo, a iznutra nosimo taj negativizam i osećaj kritike prema samom sebi, koji nesigurnost koju nosimo često nije nikada ni prevazišao. 

Foto: Pexels.com

Zato je jako bitno da krenemo od početka, da ovih 12 meseci posvetimo tome da vidimo šta smo to uspeli da uradimo. Da li smo održali neke ciljeve zadnjih par godina, da li smo napredovali u nečemu što smo zacrtali? Da li možda nismo ostvarili i zašto nismo ostvarili ono sto smo hteli? Najveći problem je nesumirati rezultate, ne nagraditi sebe, već ostati zaglavljen u tome da sam mogao još više. Problem je u tome što ne radimo na sebi i što bez nagrada za ono što smo uradili, bez zahvalnosti sebi, ne možemo da idemo dalje. 


Nažalost, parametri su nam društvene mreže u kojima vlada parola ''više, jače, bolje'' i uvek ima neko ko ima nešto više od onoga što mi imamo ili još više, ono što želimo deluje kontraproduktivno. I u tome smo se izgubili i zaboravili koliko je bitno, koliko je značajno da zaista pogledamo realno šta smo, ko smo, šta jesmo, čemu idemo i čemu težimo. 

 

U toj analizi nas samih bitno je da se ne vodimo reklamama, marketinškim trikovima, instagramskim porukama ili tim svetom nekog visokog sjaja koji nas fascinira koji šljašti i blješti i suštinski nam razdire dušu. Ako nismo dovoljno sigurni u sebe da smo prevazišli dečiju potrebu da budemo neko koga ljudi slave, kome se dive, neko ko stalno ima hiljadu lajkova za sve ono što radi i neko ko zapravo nikada nije odrastao već je ostao na nivou deteta koje želi da bude centar pažnje svojih roditelja i sveta koji ga okružuje. 

Dakle, sve te analize služe tome da sami sa sobom vidimo jesmo li odrasli, da li je naš ego odrastao ili smo i dalje u egu deteta, pa se trudimo da nekim spoljnim igračkama zadovoljimo trenutak u kojem ćemo misliti da smo se popeli na Vavilon. 

 Foto: Pexels.com

Analiza treba da nam pomogne da shvatimo jesmo li krenuli dalje, da li je naš put nešto što je naše autentično ili smo ga preuzeli i da li smo konačno naučili da uživamo u procesu, a ne samo da nam cilj bude opterećenje do kojeg teško stižemo. Svako stizanje do cilja izazov je samo onda ako nam se proces stizanja do cilja dopada, ako zaista osjećamo zadovoljstvo dok pravimo kolače, čitamo knjigu, ako smo taj ispit shvatili samo kao još jednu prepreku i izazov, a ne kao smrtnu kaznu koju smo dobili jer moramo to da završimo, a ovamo sanjamo da smo milioneri, doktori nauka i da predajemo na prestižnim univerzitetima itd. 

 

Dakle, analiza je tu da nam presliša ego, da nas pohvali ako smo sve uradili, da nam ukaže na greške ako nismo uradili ono što smo zacrtali u prošloj godini i da naprosto smireno, prihvaćajući sebe krenemo u novu godinu sa novim zadacima, ne zato što kad ih ostvarimo će tu biti kraj, već što ćemo novu godinu obogatiti novim adrenalinskim iščekivanjem lepih stvari koje će nam se desiti uz rad. Jer monotonija, dosada, završetak jednog cilja uvek izazivaju anksioznost jer je to jedna praznina koja uvek nastaje nakon ostvarenja cilja. 

 

Zato trudite se da vam ni jedan dan ne bude bez cilja, kratkoročnog, dugoročnog, onih najjednostavnijih, onih lepih malih slatkih ciljeva koji nam čine dan lepim ili onih malo većih ciljeva u kojima se osjećamo dobro kada ih uradimo.

Znači, zrelost, mentalna zrelost, mentalna stabilnost, analiza je jednako važna kao i svako postavljanje novih ciljeva i onoga gdje želimo biti polako, sigurno, stabilno, prihvaćajući sebe, verujući u sebe da možemo da stignemo. Ali naravno uz jednu realnost koja nastaje samo onda kada istinski prihvatimo sebe. 

 

Foto: Pexels.com

* * * 

Na Bonjour.ba uvijek težimo prenositi relevantne savjete stručnjaka, a Jasnina stručnost dodatno obogaćuje ovakve priče.
Profesorici Jasni zahvaljujemo na dubokom uvidu u važnost osvrta na proteklu godinu. Njezine riječi o potrebi samoproučavanja i postavljanju realnih ciljeva pružaju nam vrijedne smjernice za osobni rast. 

Uvijek nam je zadovoljstvo dijeliti korisne informacije s našom zajednicom, a Jasna Bajraktarević pruža nam neprocjenjivu podršku na putu ka emocionalnoj ravnoteži i osobnom razvoju. Zato, stay tuned jer uskoro donosimo njene odgovore na pitanja: 

Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godinu?

* * * 
Naslovna fotografija: Privatna arhiva 

Među novitetima koje je predstavila Poliklinika DermaVision, jedan bi mogao posebno zanimati sve kojima su kvaliteta, elastičnost i sjaj kože visoko na beauty listi. Istražili smo što stoji iza njega i zašto se razlikuje od tretmana na koje smo navikli.

Koža koja izgleda svježije i zaglađenije je beauty cilj sezone. DermaVision ima novi pristup.

Nekada smo od beauty tretmana očekivali promjenu koju ćemo odmah primijetiti. Danas nas mnogo češće zanima ona koju je malo teže objasniti.

Koža izgleda odmornije. Tekstura je zaglađenija, ton ujednačeniji, a lice jednostavno djeluje svježije. Upravo je kvalitet kože postao jedna od glavnih tema savremene beauty industrije, pa su nam posebno zanimljive tehnologije koje se razvijaju u tom smjeru.  



 

Jednu takvu ovih dana predstavila je Poliklinika DermaVision, koju dr. Anita i dr. Filip Gunarić razvijaju zajedno sa svojim timom liječnika i medicinskih sestara, iza kojeg su godine stručnog iskustva, kontinuirane edukacije i rada s pacijentima. 

Dr. Anita i dr. Filip Gunarić sa timom Poliklinike DermaVision.

Među novitetima koji ulaze u njihovu ponudu glavnu riječ vodi FRAXion PRO, dvostruki frakcijski laserski sistem namijenjen tretmanima kože lica i tijela. Cilj su poboljšanje teksture i tonusa, ublažavanje finih linija te zaglađeniji i svježiji izgled kože.  

Dva frakcijska lasera, jedan individualno prilagođen tretman  

Upravo je tehnologija iza FRAXion PRO sistema ono zbog čega smo zastali.

U jednom uređaju objedinjena su dva frakcijska lasera, što omogućava preciznije prilagođavanje tretmana stanju i individualnim potrebama kože.  





A šta zapravo znači kada kažemo da je laser frakcijski?

Umjesto tretiranja cijele površine kože na jednak način, frakcijski pristup djeluje kroz mnoštvo kontrolisanih mikrozona, dok između njih ostaju netretirana područja kože. Na taj način pokreću se prirodni procesi obnove kože, zbog čega se ovakav pristup koristi kada su u fokusu tekstura, tonus i fine linije.  
 



 

Kod FRAXion PRO sistema posebno je važna mogućnost individualnog prilagođavanja tretmana. Različito stanje, tekstura i potrebe kože traže i različit pristup, pa stručna procjena određuje kako će sam tretman izgledati.  

U Poliklinici DermaVision FRAXion PRO predstavljaju i kao prvi uređaj ove vrste u Bosni i Hercegovini.  



 

A koliko vremena treba ostaviti za oporavak?  

Kod laserskih tretmana to je pitanje koje vrlo brzo dolazi nakon rezultata.

U Poliklinici DermaVision kod FRAXion PRO sistema ističu kraći period oporavka u odnosu na agresivnije frakcijske laserske procedure. Ovisno o vrsti i intenzitetu tretmana, najčešće traje između tri i šest dana.  



 

Efekt kojem se teži u beauty terminologiji dobio je i naziv baby skin. Iza njega se krije upravo ono od čega je priča krenula, zaglađenija, svježija i ujednačenija koža, uz fokus na njenoj kvaliteti, elastičnosti i prirodnom sjaju.  



 

Laser nam je privukao pažnju, ali nije jedini novitet  

FRAXion PRO jeste bio glavni tehnološki novitet predstavljanja, ali ostatak odabira otkriva nešto više o smjeru u kojem Poliklinika DermaVision razvija svoju beauty ponudu.

RRS Long Lasting predstavlja drugačiji pristup kvaliteti kože. Riječ je o hibridnom skinboosteru i biorevitalizatoru, dok Jalupro Super Hydro fokus stavlja na intenzivnu hidrataciju i sjajniji izgled kože. Uz lasersku tehnologiju usmjerenu na teksturu i tonus, fokus se tako širi i na intenzivnu hidrataciju te blistaviji izgled kože.  






Mesoestetic Mesopeel Retiflash priči pristupa iz drugog ugla. Profesionalni hemijski piling namijenjen je osvježavanju kože i postizanju blistavijeg izgleda, a posebno je zanimljiv zbog toga što ne zahtijeva period oporavka.

Laser, skinboosteri i profesionalni piling na papiru možda pripadaju različitim kategorijama. Ovdje ih, međutim, povezuje ista ideja: rad na kvaliteti kože kroz pristup prilagođen njenim potrebama.  








Zato nam je FRAXion PRO prvi privukao pažnju, ali je cijeli izbor noviteta dao nešto zanimljiviju sliku. Poliklinika DermaVision sljedeće poglavlje svoje beauty ponude gradi oko kože koja izgleda svježije, zaglađenije i njegovanije.

A sudeći po tome gdje se beauty razgovor trenutno kreće, timing teško da je mogao biti bolji.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Foto: Dermavision PR