TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 25.12.2023.
U svijetu ubrzanog tempa života, osvrnuti se na proteklu godinu postaje ključno pitanje.
No, zapitali smo se koji je to najbolji način za analizu godine iza nas. Kako na zdrav način sumirati rezultate koje smo postigli, bez osjećaja grižnje savjesti ili pak onog 'nisam uradio/la dovoljno'?
Uz to smo osluškivali i vaše želje, pa se prisjetili kako ste na anketi 'Šta želite čitati na Bonjour.ba?' većinski izrazili želju za savjetima stručnjaka o mentalnom zdravlju. Poslušali smo vas, jer smo znali da postoji osoba koja će nam dati savršene odgovore na ova pitanja pa smo odlučili razgovarati s poznatom psihologinjom, Jasnom Bajraktarević, postavljajući joj tri ključna pitanja o značaju osvrta na prošlu godinu, strategijama za emocionalnu ravnotežu i postavljanju zdravih ciljeva.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević
Ovaj put donosimo odgovor na naše prvo pitanje: Važnost osvrta na godinu iza nas?
Koje su to zapravo strategije za postizanja emocionalne ravnoteže?
Profesorica Jasna je, očekivano, dala odgovor koji će vam zasigurno pomoći pri ličnoj analizi.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević o analizi godine iza nas
Decembar je mesec kada se inače sumiraju rezultati. Zašto je važno da sumiramo rezultate i da vidimo šta smo to uradili u prethodnoj godini?
Pre svega, jer toliko brzo živimo da i lepe, a i one loše stvari bivaju zaboravljene. Sećamo se samo svega što nismo ostvarili u životu i često razmišljamo samo o tome na koji način bismo mogli da iskritikujemo sebe.
Spolja, mnogo nam energije odlazi da bi bismo svetu pokazali da smo jaki, moćni, uspešni, stabilni, mlađi 10 godina nego što jesmo, a iznutra nosimo taj negativizam i osećaj kritike prema samom sebi, koji nesigurnost koju nosimo često nije nikada ni prevazišao.
Foto: Pexels.com
Zato je jako bitno da krenemo od početka, da ovih 12 meseci posvetimo tome da vidimo šta smo to uspeli da uradimo. Da li smo održali neke ciljeve zadnjih par godina, da li smo napredovali u nečemu što smo zacrtali? Da li možda nismo ostvarili i zašto nismo ostvarili ono sto smo hteli? Najveći problem je nesumirati rezultate, ne nagraditi sebe, već ostati zaglavljen u tome da sam mogao još više. Problem je u tome što ne radimo na sebi i što bez nagrada za ono što smo uradili, bez zahvalnosti sebi, ne možemo da idemo dalje.
Nažalost, parametri su nam društvene mreže u kojima vlada parola ''više, jače, bolje'' i uvek ima neko ko ima nešto više od onoga što mi imamo ili još više, ono što želimo deluje kontraproduktivno. I u tome smo se izgubili i zaboravili koliko je bitno, koliko je značajno da zaista pogledamo realno šta smo, ko smo, šta jesmo, čemu idemo i čemu težimo.
U toj analizi nas samih bitno je da se ne vodimo reklamama, marketinškim trikovima, instagramskim porukama ili tim svetom nekog visokog sjaja koji nas fascinira koji šljašti i blješti i suštinski nam razdire dušu. Ako nismo dovoljno sigurni u sebe da smo prevazišli dečiju potrebu da budemo neko koga ljudi slave, kome se dive, neko ko stalno ima hiljadu lajkova za sve ono što radi i neko ko zapravo nikada nije odrastao već je ostao na nivou deteta koje želi da bude centar pažnje svojih roditelja i sveta koji ga okružuje.
Dakle, sve te analize služe tome da sami sa sobom vidimo jesmo li odrasli, da li je naš ego odrastao ili smo i dalje u egu deteta, pa se trudimo da nekim spoljnim igračkama zadovoljimo trenutak u kojem ćemo misliti da smo se popeli na Vavilon.
Foto: Pexels.com
Analiza treba da nam pomogne da shvatimo jesmo li krenuli dalje, da li je naš put nešto što je naše autentično ili smo ga preuzeli i da li smo konačno naučili da uživamo u procesu, a ne samo da nam cilj bude opterećenje do kojeg teško stižemo. Svako stizanje do cilja izazov je samo onda ako nam se proces stizanja do cilja dopada, ako zaista osjećamo zadovoljstvo dok pravimo kolače, čitamo knjigu, ako smo taj ispit shvatili samo kao još jednu prepreku i izazov, a ne kao smrtnu kaznu koju smo dobili jer moramo to da završimo, a ovamo sanjamo da smo milioneri, doktori nauka i da predajemo na prestižnim univerzitetima itd.
Dakle, analiza je tu da nam presliša ego, da nas pohvali ako smo sve uradili, da nam ukaže na greške ako nismo uradili ono što smo zacrtali u prošloj godini i da naprosto smireno, prihvaćajući sebe krenemo u novu godinu sa novim zadacima, ne zato što kad ih ostvarimo će tu biti kraj, već što ćemo novu godinu obogatiti novim adrenalinskim iščekivanjem lepih stvari koje će nam se desiti uz rad. Jer monotonija, dosada, završetak jednog cilja uvek izazivaju anksioznost jer je to jedna praznina koja uvek nastaje nakon ostvarenja cilja.
Zato trudite se da vam ni jedan dan ne bude bez cilja, kratkoročnog, dugoročnog, onih najjednostavnijih, onih lepih malih slatkih ciljeva koji nam čine dan lepim ili onih malo većih ciljeva u kojima se osjećamo dobro kada ih uradimo.
Znači, zrelost, mentalna zrelost, mentalna stabilnost, analiza je jednako važna kao i svako postavljanje novih ciljeva i onoga gdje želimo biti polako, sigurno, stabilno, prihvaćajući sebe, verujući u sebe da možemo da stignemo. Ali naravno uz jednu realnost koja nastaje samo onda kada istinski prihvatimo sebe.
Foto: Pexels.com
* * *
Na Bonjour.ba uvijek težimo prenositi relevantne savjete stručnjaka, a Jasnina stručnost dodatno obogaćuje ovakve priče.
Profesorici Jasni zahvaljujemo na dubokom uvidu u važnost osvrta na proteklu godinu. Njezine riječi o potrebi samoproučavanja i postavljanju realnih ciljeva pružaju nam vrijedne smjernice za osobni rast.
Uvijek nam je zadovoljstvo dijeliti korisne informacije s našom zajednicom, a Jasna Bajraktarević pruža nam neprocjenjivu podršku na putu ka emocionalnoj ravnoteži i osobnom razvoju. Zato, stay tuned jer uskoro donosimo njene odgovore na pitanja:
Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godinu?
* * *
Naslovna fotografija: Privatna arhiva
TEKST: Lamija Muratagić
Ako ste posljednjih mjeseci barem jednom pomislili da svi odjednom sjede kod kuće s LED maskom na licu, niste pretjerali. A ako ste je već stavili u korpu, zastanite još minut.
Ovaj beauty uređaj je trenutno svuda, od skincare rutina do videa prije spavanja, ali prije kupovine vrijedi znati šta od njega zaista možete očekivati.
LED maska može biti pametan dodatak njezi kože, posebno ako već imate dobru osnovnu rutinu. Ipak, njen efekat nije trenutan. Radi postepeno, kroz redovno korištenje, i najbolje funkcioniše kada joj pristupite kao dodatnoj podršci, a ne kao brzom rješenju.
LED maske koriste različite vrste svjetlosti kako bi ciljale određene potrebe kože. Crveno svjetlo najčešće se povezuje s umirenijim izgledom kože, boljom teksturom i podrškom kod prvih znakova starenja. Plavo svjetlo koristi se kod kože sklone upalnim nepravilnostima, posebno kada su akne blaže i površinske.
Neki uređaji imaju i blisko infracrveno svjetlo, koje se veže za oporavak kože i njen ukupni kvalitet.
Najvažnije je da rezultate ne očekujete nakon jednog korištenja. Promjene dolaze polako, pa ovaj uređaj najviše odgovara osobama koje mogu biti dosljedne i koje žele nježan tretman bez pilinga, peckanja i perioda oporavka.
Najviše će je cijeniti koža kojoj treba smirivanje, ujednačeniji izgled i dodatna podrška između klasične njege i profesionalnih tretmana. Može biti korisna ako primjećujete crvenilo, umoran ten, neravnu teksturu ili povremene upalne nepravilnosti.
Dobra je i za one koji vole tretmane kod kuće, ali ne žele agresivne uređaje ni rutinu koja traži oporavak. LED maska je u tom smislu jedan od nježnijih beauty gadgeta, pod uslovom da se koristi prema uputama i da očekivanja ostanu realna.
Ako još uvijek preskačete SPF, često mijenjate serume ili vam je kožna barijera već iziritirana, LED maska ne treba biti prva kupovina. Tada je bolje prvo smiriti kožu, pojednostaviti rutinu i vidjeti šta joj zaista nedostaje.
Oprez je potreban i ako imate fotosenzitivnost, koristite lijekove koji povećavaju osjetljivost na svjetlo ili imate problem s očima. U tom slučaju je najbolje provjeriti s dermatologom prije korištenja, posebno ako planirate masku koristiti često.
Svaka vrsta LED svjetlosti djeluje kroz određenu talasnu dužinu, pa je upravo taj podatak važan pri kupovini. Ako maska koju gledate, ili ona koju već imate, nigdje ne navodi ove specifikacije, to je znak za oprez. Vrlo je moguće da se ne radi o talasnim dužinama koje su najčešće korištene i ispitivane u dermatološkim studijama.
Obratite pažnju i na obećanja koja dolaze uz uređaj. Ako se rezultat predstavlja kao nešto što se vidi za nekoliko dana, vrijedi biti oprezan. Kod LED terapije ključ je u redovnom korištenju, a ne u instant promjeni.
LED maska vrijedi pažnje ako već imate stabilnu rutinu i spremni ste je koristiti redovno. Najbolje funkcioniše kao dodatak njezi, posebno kod kože koja izgleda umorno, reaktivno ili neujednačeno.
Ako želite kućni tretman koji je nježan, praktičan i s vremenom može doprinijeti boljem izgledu kože, LED maska je beauty uređaj o kojem vrijedi razmisliti. Samo je važno da joj ne date ulogu koju ipak imaju SPF, dermatolog i dobro posložena svakodnevna njega.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @sanlueur
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
