TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 25.12.2023.
U svijetu ubrzanog tempa života, osvrnuti se na proteklu godinu postaje ključno pitanje.
No, zapitali smo se koji je to najbolji način za analizu godine iza nas. Kako na zdrav način sumirati rezultate koje smo postigli, bez osjećaja grižnje savjesti ili pak onog 'nisam uradio/la dovoljno'?
Uz to smo osluškivali i vaše želje, pa se prisjetili kako ste na anketi 'Šta želite čitati na Bonjour.ba?' većinski izrazili želju za savjetima stručnjaka o mentalnom zdravlju. Poslušali smo vas, jer smo znali da postoji osoba koja će nam dati savršene odgovore na ova pitanja pa smo odlučili razgovarati s poznatom psihologinjom, Jasnom Bajraktarević, postavljajući joj tri ključna pitanja o značaju osvrta na prošlu godinu, strategijama za emocionalnu ravnotežu i postavljanju zdravih ciljeva.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević
Ovaj put donosimo odgovor na naše prvo pitanje: Važnost osvrta na godinu iza nas?
Koje su to zapravo strategije za postizanja emocionalne ravnoteže?
Profesorica Jasna je, očekivano, dala odgovor koji će vam zasigurno pomoći pri ličnoj analizi.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević o analizi godine iza nas
Decembar je mesec kada se inače sumiraju rezultati. Zašto je važno da sumiramo rezultate i da vidimo šta smo to uradili u prethodnoj godini?
Pre svega, jer toliko brzo živimo da i lepe, a i one loše stvari bivaju zaboravljene. Sećamo se samo svega što nismo ostvarili u životu i često razmišljamo samo o tome na koji način bismo mogli da iskritikujemo sebe.
Spolja, mnogo nam energije odlazi da bi bismo svetu pokazali da smo jaki, moćni, uspešni, stabilni, mlađi 10 godina nego što jesmo, a iznutra nosimo taj negativizam i osećaj kritike prema samom sebi, koji nesigurnost koju nosimo često nije nikada ni prevazišao.
Foto: Pexels.com
Zato je jako bitno da krenemo od početka, da ovih 12 meseci posvetimo tome da vidimo šta smo to uspeli da uradimo. Da li smo održali neke ciljeve zadnjih par godina, da li smo napredovali u nečemu što smo zacrtali? Da li možda nismo ostvarili i zašto nismo ostvarili ono sto smo hteli? Najveći problem je nesumirati rezultate, ne nagraditi sebe, već ostati zaglavljen u tome da sam mogao još više. Problem je u tome što ne radimo na sebi i što bez nagrada za ono što smo uradili, bez zahvalnosti sebi, ne možemo da idemo dalje.
Nažalost, parametri su nam društvene mreže u kojima vlada parola ''više, jače, bolje'' i uvek ima neko ko ima nešto više od onoga što mi imamo ili još više, ono što želimo deluje kontraproduktivno. I u tome smo se izgubili i zaboravili koliko je bitno, koliko je značajno da zaista pogledamo realno šta smo, ko smo, šta jesmo, čemu idemo i čemu težimo.
U toj analizi nas samih bitno je da se ne vodimo reklamama, marketinškim trikovima, instagramskim porukama ili tim svetom nekog visokog sjaja koji nas fascinira koji šljašti i blješti i suštinski nam razdire dušu. Ako nismo dovoljno sigurni u sebe da smo prevazišli dečiju potrebu da budemo neko koga ljudi slave, kome se dive, neko ko stalno ima hiljadu lajkova za sve ono što radi i neko ko zapravo nikada nije odrastao već je ostao na nivou deteta koje želi da bude centar pažnje svojih roditelja i sveta koji ga okružuje.
Dakle, sve te analize služe tome da sami sa sobom vidimo jesmo li odrasli, da li je naš ego odrastao ili smo i dalje u egu deteta, pa se trudimo da nekim spoljnim igračkama zadovoljimo trenutak u kojem ćemo misliti da smo se popeli na Vavilon.
Foto: Pexels.com
Analiza treba da nam pomogne da shvatimo jesmo li krenuli dalje, da li je naš put nešto što je naše autentično ili smo ga preuzeli i da li smo konačno naučili da uživamo u procesu, a ne samo da nam cilj bude opterećenje do kojeg teško stižemo. Svako stizanje do cilja izazov je samo onda ako nam se proces stizanja do cilja dopada, ako zaista osjećamo zadovoljstvo dok pravimo kolače, čitamo knjigu, ako smo taj ispit shvatili samo kao još jednu prepreku i izazov, a ne kao smrtnu kaznu koju smo dobili jer moramo to da završimo, a ovamo sanjamo da smo milioneri, doktori nauka i da predajemo na prestižnim univerzitetima itd.
Dakle, analiza je tu da nam presliša ego, da nas pohvali ako smo sve uradili, da nam ukaže na greške ako nismo uradili ono što smo zacrtali u prošloj godini i da naprosto smireno, prihvaćajući sebe krenemo u novu godinu sa novim zadacima, ne zato što kad ih ostvarimo će tu biti kraj, već što ćemo novu godinu obogatiti novim adrenalinskim iščekivanjem lepih stvari koje će nam se desiti uz rad. Jer monotonija, dosada, završetak jednog cilja uvek izazivaju anksioznost jer je to jedna praznina koja uvek nastaje nakon ostvarenja cilja.
Zato trudite se da vam ni jedan dan ne bude bez cilja, kratkoročnog, dugoročnog, onih najjednostavnijih, onih lepih malih slatkih ciljeva koji nam čine dan lepim ili onih malo većih ciljeva u kojima se osjećamo dobro kada ih uradimo.
Znači, zrelost, mentalna zrelost, mentalna stabilnost, analiza je jednako važna kao i svako postavljanje novih ciljeva i onoga gdje želimo biti polako, sigurno, stabilno, prihvaćajući sebe, verujući u sebe da možemo da stignemo. Ali naravno uz jednu realnost koja nastaje samo onda kada istinski prihvatimo sebe.
Foto: Pexels.com
* * *
Na Bonjour.ba uvijek težimo prenositi relevantne savjete stručnjaka, a Jasnina stručnost dodatno obogaćuje ovakve priče.
Profesorici Jasni zahvaljujemo na dubokom uvidu u važnost osvrta na proteklu godinu. Njezine riječi o potrebi samoproučavanja i postavljanju realnih ciljeva pružaju nam vrijedne smjernice za osobni rast.
Uvijek nam je zadovoljstvo dijeliti korisne informacije s našom zajednicom, a Jasna Bajraktarević pruža nam neprocjenjivu podršku na putu ka emocionalnoj ravnoteži i osobnom razvoju. Zato, stay tuned jer uskoro donosimo njene odgovore na pitanja:
Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godinu?
* * *
Naslovna fotografija: Privatna arhiva
TEKST: Bonjour.ba
Postoji jedna stvar o muškom zdravlju koju svi znamo, ali rijetko izgovaramo naglas: muškarci često čekaju predugo na pregled. Čekaju da bol prođe sama od sebe, da umor “nije ništa”, da se neugodan simptom ne ponovi, da stres popusti… i tako mjesecima, pa i godinama.
Upravo u tom čekanju najčešće propuste prve signale koje tijelo šalje kao upozorenje.
U Movembru, mjesecu koji snažno podcrtava važnost preventivnih pregleda, prepoznali smo da se dvije misije prirodno susreću: misija kompanije dm drogerie markt da iz godine u godinu govori o zdravlju i misija stručnjaka poput prof. dr. sc. Senada Bajramovića da podigne svijest o ranoj dijagnostici pa smo ih odlučili spojiti u jedan Bonjour.expert razgovor.
Emina Smaka, glavna urednica Bonjour.ba portala i prof. dr. sc. Senad Bajramović
Kako bismo ponudili nešto mnogo važnije od teorije, jasne, stručne i praktične smjernice koje mogu promijeniti tok zdravlja svakog muškarca, prof. dr. sc. Senad Bajramović podijelio je ključne signale koji se ne smiju ignorisati, preporuke o pravom trenutku za pregled prostate i principe preventive koji svakom muškarcu mogu postati trajna navika.
Senad Bajramović, prof. dr. sc.
Mnogo muškaraca vjeruje da poznaje svoje tijelo, ali praksa kaže suprotno. Urologija svakodnevno pokazuje da najveći izazovi nastaju ne zbog bolesti, nego zbog toga što se prvi signali propuste ili pogrešno tumače.
Evo kako to vidi prof. dr. sc. Senad Bajramović: “Najveći problem je što muškarci o svom tijelu i svojim simptomima nauče onda kada se bolest već razvije. Smatram da je edukacija i razumijevanje funkcionisanja vlastitog tijela osnov prevencije bolesti.”
Dok neke promjene zvuče bezazleno, upravo one najtiše znaju biti najvažnije. To mogu biti promjene u mokrenju, bolovi, novi simptomi koje mnogi smatraju normalnim za godine ili bilo šta što se ponavlja.
Zamolili smo ga da izdvoji jedan znak koji muškarac nikad, ni pod kojim okolnostima, ne bi trebao ignorisati: "Prvobitno, svi smatraju da se radi o aktu mokrenja. Međutim, naše tijelo nam šalje neke suptilnije znakove. To može biti umor, pad libida, gubitak mišićne snage, slabljenje koncentracije, zatim slabljenje jutarnjih erekcija ili nemogućnost održavanja erekcija. Sve su to znakovi za koje trebamo da se zapitamo da li se radi o poremećajima u muškom zdravlju.”
Urologija se već dugo oslanja na principe preventive, a jedna mala, ali ključna navika može napraviti ogromnu razliku u godinama koje dolaze, posebno kada govorimo o zdravlju prostate.
On objašnjava: “Smatram da je to regulacija metaboličkog sindroma koja uključuje metabolizam šećera, metabolizam hormona i metabolizam masti.”
I dalje postoji ogroman jaz između onog što muškarci osjećaju i onog što izgovore na pregledu. Umjesto da pitaju direktno, istražuju i na internetu, pretpostavljaju ili čekaju da prođe. "Ne mogu zabraniti pacijentima da istražuju internet i da se informišu. Smatram da je potrebno da se informišu, a da na kraju potraže savjet od ljekara, odnosno stručnog lica.” - naglasio je.
Jedna od najčešćih zabluda je da su suplementi rezervisani samo za sportiste. Prof. dr. sc. Senad Bajramović pojašnjava da je istina mnogo šira:
"Suplementi nisu samo za sportiste. Određene amino kiseline, vitamini, mikronutrijenti učestvuju u metabolizmu hormona, masti, šećera i nitričnog oksida i pomažu muškarcima koji žive ubrzano, rade stresne poslove, zatim nemaju dovoljan ritam sna ili nemaju adekvatnu ishranu.
Od ovih suplementa posebno bih istaknuo esencijalne aminokiseline L-arginin i L-citrulin, koji pomažu metabolizmu nitričnog oksida.
Zatim mikronutrijente: Mivolis magnezij, Mivolis cink i selen (Mivolis vitamin C + D3 + selen sa produženim djelovanjem), koji učestvuju u metabolizmu prvenstveno hormona, te kombinaciju esencijalnih masnih kiselina Mivolis Omega-3 i omega-6.
Također bih izdvojio i sokove, posebno od jabuke (dmBio sok od jabuke i manga), cvekle (dmBio sok od cvekle), aronije (dmBio sok od aronije) i narandže (dmBio sok od narandže).”
Ovo je tema od koje većina muškaraca bježi i upravo zato je najvažnija.
Pojašnjava da muškarci bez porodičnog rizika prvi pregled trebaju uraditi oko 50. godine, dok oni koji imaju rizik (karcinom prostate u porodici) trebaju doći ranije, između 40. i 45. godine. Posebno ističe i situacije kada je u porodici bilo karcinoma dojke jer određene mutacije mogu biti povezane s agresivnijim oblicima karcinoma prostate.
Naglašava dodatno da… “karcinom prostate nije individualna odgovornost, nego je dio partnerskog odnosa.”
Prevencija nije sezonska. To je ritam koji traje cijele godine i ne oduzima mnogo vremena.
Kako kaže prof. dr. sc. Senad Bajramović, Movember je samo podsjetnik, dok briga o muškom zdravlju treba trajati tokom cijele godine.
Prepoznavanje signala, iskren razgovor na pregledu, pregled prostate u pravo vrijeme i mala rutina podrške grade osnovu muškog zdravlja. Kako bi se o tim temama govorilo češće, glasnije i jednostavnije, važnu ulogu ima dm koji priču o muškom zdravlju dosljedno podržava godinama.
Movembar je odličan početak, ali stvarna snaga leži u prevenciji koja traje cijelu godinu. Prvo, najvažniji korak je onaj koji se ne odgađa.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
