TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 25.12.2023.
U svijetu ubrzanog tempa života, osvrnuti se na proteklu godinu postaje ključno pitanje.
No, zapitali smo se koji je to najbolji način za analizu godine iza nas. Kako na zdrav način sumirati rezultate koje smo postigli, bez osjećaja grižnje savjesti ili pak onog 'nisam uradio/la dovoljno'?
Uz to smo osluškivali i vaše želje, pa se prisjetili kako ste na anketi 'Šta želite čitati na Bonjour.ba?' većinski izrazili želju za savjetima stručnjaka o mentalnom zdravlju. Poslušali smo vas, jer smo znali da postoji osoba koja će nam dati savršene odgovore na ova pitanja pa smo odlučili razgovarati s poznatom psihologinjom, Jasnom Bajraktarević, postavljajući joj tri ključna pitanja o značaju osvrta na prošlu godinu, strategijama za emocionalnu ravnotežu i postavljanju zdravih ciljeva.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević
Ovaj put donosimo odgovor na naše prvo pitanje: Važnost osvrta na godinu iza nas?
Koje su to zapravo strategije za postizanja emocionalne ravnoteže?
Profesorica Jasna je, očekivano, dala odgovor koji će vam zasigurno pomoći pri ličnoj analizi.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević o analizi godine iza nas
Decembar je mesec kada se inače sumiraju rezultati. Zašto je važno da sumiramo rezultate i da vidimo šta smo to uradili u prethodnoj godini?
Pre svega, jer toliko brzo živimo da i lepe, a i one loše stvari bivaju zaboravljene. Sećamo se samo svega što nismo ostvarili u životu i često razmišljamo samo o tome na koji način bismo mogli da iskritikujemo sebe.
Spolja, mnogo nam energije odlazi da bi bismo svetu pokazali da smo jaki, moćni, uspešni, stabilni, mlađi 10 godina nego što jesmo, a iznutra nosimo taj negativizam i osećaj kritike prema samom sebi, koji nesigurnost koju nosimo često nije nikada ni prevazišao.
Foto: Pexels.com
Zato je jako bitno da krenemo od početka, da ovih 12 meseci posvetimo tome da vidimo šta smo to uspeli da uradimo. Da li smo održali neke ciljeve zadnjih par godina, da li smo napredovali u nečemu što smo zacrtali? Da li možda nismo ostvarili i zašto nismo ostvarili ono sto smo hteli? Najveći problem je nesumirati rezultate, ne nagraditi sebe, već ostati zaglavljen u tome da sam mogao još više. Problem je u tome što ne radimo na sebi i što bez nagrada za ono što smo uradili, bez zahvalnosti sebi, ne možemo da idemo dalje.
Nažalost, parametri su nam društvene mreže u kojima vlada parola ''više, jače, bolje'' i uvek ima neko ko ima nešto više od onoga što mi imamo ili još više, ono što želimo deluje kontraproduktivno. I u tome smo se izgubili i zaboravili koliko je bitno, koliko je značajno da zaista pogledamo realno šta smo, ko smo, šta jesmo, čemu idemo i čemu težimo.
U toj analizi nas samih bitno je da se ne vodimo reklamama, marketinškim trikovima, instagramskim porukama ili tim svetom nekog visokog sjaja koji nas fascinira koji šljašti i blješti i suštinski nam razdire dušu. Ako nismo dovoljno sigurni u sebe da smo prevazišli dečiju potrebu da budemo neko koga ljudi slave, kome se dive, neko ko stalno ima hiljadu lajkova za sve ono što radi i neko ko zapravo nikada nije odrastao već je ostao na nivou deteta koje želi da bude centar pažnje svojih roditelja i sveta koji ga okružuje.
Dakle, sve te analize služe tome da sami sa sobom vidimo jesmo li odrasli, da li je naš ego odrastao ili smo i dalje u egu deteta, pa se trudimo da nekim spoljnim igračkama zadovoljimo trenutak u kojem ćemo misliti da smo se popeli na Vavilon.
Foto: Pexels.com
Analiza treba da nam pomogne da shvatimo jesmo li krenuli dalje, da li je naš put nešto što je naše autentično ili smo ga preuzeli i da li smo konačno naučili da uživamo u procesu, a ne samo da nam cilj bude opterećenje do kojeg teško stižemo. Svako stizanje do cilja izazov je samo onda ako nam se proces stizanja do cilja dopada, ako zaista osjećamo zadovoljstvo dok pravimo kolače, čitamo knjigu, ako smo taj ispit shvatili samo kao još jednu prepreku i izazov, a ne kao smrtnu kaznu koju smo dobili jer moramo to da završimo, a ovamo sanjamo da smo milioneri, doktori nauka i da predajemo na prestižnim univerzitetima itd.
Dakle, analiza je tu da nam presliša ego, da nas pohvali ako smo sve uradili, da nam ukaže na greške ako nismo uradili ono što smo zacrtali u prošloj godini i da naprosto smireno, prihvaćajući sebe krenemo u novu godinu sa novim zadacima, ne zato što kad ih ostvarimo će tu biti kraj, već što ćemo novu godinu obogatiti novim adrenalinskim iščekivanjem lepih stvari koje će nam se desiti uz rad. Jer monotonija, dosada, završetak jednog cilja uvek izazivaju anksioznost jer je to jedna praznina koja uvek nastaje nakon ostvarenja cilja.
Zato trudite se da vam ni jedan dan ne bude bez cilja, kratkoročnog, dugoročnog, onih najjednostavnijih, onih lepih malih slatkih ciljeva koji nam čine dan lepim ili onih malo većih ciljeva u kojima se osjećamo dobro kada ih uradimo.
Znači, zrelost, mentalna zrelost, mentalna stabilnost, analiza je jednako važna kao i svako postavljanje novih ciljeva i onoga gdje želimo biti polako, sigurno, stabilno, prihvaćajući sebe, verujući u sebe da možemo da stignemo. Ali naravno uz jednu realnost koja nastaje samo onda kada istinski prihvatimo sebe.
Foto: Pexels.com
* * *
Na Bonjour.ba uvijek težimo prenositi relevantne savjete stručnjaka, a Jasnina stručnost dodatno obogaćuje ovakve priče.
Profesorici Jasni zahvaljujemo na dubokom uvidu u važnost osvrta na proteklu godinu. Njezine riječi o potrebi samoproučavanja i postavljanju realnih ciljeva pružaju nam vrijedne smjernice za osobni rast.
Uvijek nam je zadovoljstvo dijeliti korisne informacije s našom zajednicom, a Jasna Bajraktarević pruža nam neprocjenjivu podršku na putu ka emocionalnoj ravnoteži i osobnom razvoju. Zato, stay tuned jer uskoro donosimo njene odgovore na pitanja:
Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godinu?
* * *
Naslovna fotografija: Privatna arhiva
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
SPF koji se vratio s odmora možda još nije završio svoju sezonu. Prije nego što ga spremite ili bacite, vrijedi provjeriti nekoliko detalja koji mijenjaju odgovor.
Sada kada smo se skoro svi već vratili s odmora, a oni koji nisu imaju još nekoliko dana prije ove beauty inventure. Losioni poslije sunčanja polako odlaze u drugi plan, bronzeri se sele nekoliko mjesta unazad, ali s jednom bočicom stvar nije baš tako jednostavna.
Kupaći kostim je opran posljednji put, peškir se vratio u ormar, a na dnu torbe za plažu ostala je ona jedna bočica SPF-a koju smo cijelo ljeto nosili između mora, automobila i apartmana. Rok joj možda još nije ni blizu, a otvorena je tek prije dva mjeseca. Znači li to da je spremna za iduće ljeto? Ne baš.
I prije nego što krenemo čistiti police, vrijedi reći nešto očito što nakon augusta često zaboravimo: SPF nije sezonski proizvod. Ako je formula i dalje dobra, nema razloga spremati je do juna 2027. Zaštita od UV zračenja ima mjesto u svakodnevnoj rutini i tokom jeseni, posebno na licu, vratu i rukama.
Pitanje je samo je li ona bočica koja se vratila s nama s mora još uvijek formula kojoj možemo vjerovati.
Ako na pakovanju nema klasičnog datuma, potražite simbol otvorene teglice uz oznaku poput 6M, 12M ili 18M. To je PAO, odnosno period nakon otvaranja tokom kojeg je proizvod predviđen za korištenje.
Ako vidite 12M, računica je jednostavna: proizvod je predviđen za korištenje 12 mjeseci nakon otvaranja. Ono što se lakše previdi jeste da taj period podrazumijeva i odgovarajuće uvjete čuvanja.
Dakle, SPF otvoren početkom ljeta nije automatski za baciti čim dođe septembar. Ali 12M na pakovanju ne poništava tri mjeseca provedena između visokih temperatura, plaže i automobila.
Proizvode za zaštitu od sunca preporučuje se štititi od pretjerane topline i direktnog sunčevog zračenja. Ako smo duže na plaži, bolje ih je držati u hladu ili barem sklonjene ispod peškira nego ostaviti da cijelo poslijepodne stoje na suncu.
I tu je važna razlika.
SPF koji je bio u torbi pod suncobranom, korišten tokom dana i zatim vraćen u kupaonicu nije ista priča kao bočica koja je redovno ostajala na direktnom suncu ili satima u zatvorenom, zagrijanom automobilu.
Visoke temperature i dugotrajno izlaganje svjetlosti mogu utjecati na stabilnost kozmetičke formule. Zato, ako znate da je vaš SPF sedmicama prolazio kroz takve uvjete, mi ga ne bismo spremali za sljedeće ljeto.
Ne zato što pogledom možemo utvrditi koliko se njegova zaštitna vrijednost promijenila. Upravo suprotno: zato što to ne možemo.
Istisnite malo proizvoda i usporedite ga s onim čega se sjećate iz juna.
Je li tekstura ista? Je li postala izrazito vodenasta, suha ili zrnasta? Jesu li se slojevi odvojili? Miriše li drugačije? Je li promijenila boju?
Promjene u mirisu, boji i teksturi, kao i vidljivo razdvajanje formule, znakovi su zbog kojih proizvod više ne bismo nastavili koristiti. Tu nema potrebe spašavati posljednjih nekoliko nanošenja.
Kod hidratantne kreme možda bismo oko sumnjive teksture pregovarali još minut. Kod proizvoda čiji je posao zaštititi kožu od UV zračenja, taj kompromis nema naročito dobar argument.
Normalan izgled, miris i tekstura znače da nema očiglednih znakova propadanja. Ne znače da kod kuće možemo potvrditi njegovu stvarnu zaštitnu vrijednost.
SPF broj na pakovanju nije procjena napravljena prema tome kako formula izgleda ili se razmazuje. Dobiva se standardiziranim testiranjem. Nakon ljeta ne postoji kućni trik kojim možemo provjeriti pruža li bočica koja izgleda sasvim uredno i dalje tačno onu razinu zaštite napisanu na njenoj prednjoj strani.
Zato je presuda prilično jednostavna:
1. Provjerite rok ili PAO.
2. Prisjetite se kada ste ga otvorili.
3. Razmislite gdje je bio pohranjen.
4. Provjerite teksturu.
5. Provjerite boju i miris.
To je pet informacija koje zajedno vrijede mnogo više od samog datuma na poleđini pakovanja.
A ako je SPF sve provjere prošao, nema mnogo smisla spremiti ga duboko u ladicu do sljedećeg juna. Zaštita od UV zračenja ne završava povratkom s mora, pa urednu bočicu jednostavno nastavite koristiti kroz naredne mjesece.
Tako možda dobivamo i najjednostavniji odgovor na cijelu dilemu: dobar SPF koji je pravilno čuvan i još je unutar svog perioda korištenja ne treba čuvati za sljedeće ljeto.
Treba ga koristiti sada.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @fashionfresh
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
