TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 25.12.2023.
U svijetu ubrzanog tempa života, osvrnuti se na proteklu godinu postaje ključno pitanje.
No, zapitali smo se koji je to najbolji način za analizu godine iza nas. Kako na zdrav način sumirati rezultate koje smo postigli, bez osjećaja grižnje savjesti ili pak onog 'nisam uradio/la dovoljno'?
Uz to smo osluškivali i vaše želje, pa se prisjetili kako ste na anketi 'Šta želite čitati na Bonjour.ba?' većinski izrazili želju za savjetima stručnjaka o mentalnom zdravlju. Poslušali smo vas, jer smo znali da postoji osoba koja će nam dati savršene odgovore na ova pitanja pa smo odlučili razgovarati s poznatom psihologinjom, Jasnom Bajraktarević, postavljajući joj tri ključna pitanja o značaju osvrta na prošlu godinu, strategijama za emocionalnu ravnotežu i postavljanju zdravih ciljeva.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević
Ovaj put donosimo odgovor na naše prvo pitanje: Važnost osvrta na godinu iza nas?
Koje su to zapravo strategije za postizanja emocionalne ravnoteže?
Profesorica Jasna je, očekivano, dala odgovor koji će vam zasigurno pomoći pri ličnoj analizi.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević o analizi godine iza nas
Decembar je mesec kada se inače sumiraju rezultati. Zašto je važno da sumiramo rezultate i da vidimo šta smo to uradili u prethodnoj godini?
Pre svega, jer toliko brzo živimo da i lepe, a i one loše stvari bivaju zaboravljene. Sećamo se samo svega što nismo ostvarili u životu i često razmišljamo samo o tome na koji način bismo mogli da iskritikujemo sebe.
Spolja, mnogo nam energije odlazi da bi bismo svetu pokazali da smo jaki, moćni, uspešni, stabilni, mlađi 10 godina nego što jesmo, a iznutra nosimo taj negativizam i osećaj kritike prema samom sebi, koji nesigurnost koju nosimo često nije nikada ni prevazišao.
Foto: Pexels.com
Zato je jako bitno da krenemo od početka, da ovih 12 meseci posvetimo tome da vidimo šta smo to uspeli da uradimo. Da li smo održali neke ciljeve zadnjih par godina, da li smo napredovali u nečemu što smo zacrtali? Da li možda nismo ostvarili i zašto nismo ostvarili ono sto smo hteli? Najveći problem je nesumirati rezultate, ne nagraditi sebe, već ostati zaglavljen u tome da sam mogao još više. Problem je u tome što ne radimo na sebi i što bez nagrada za ono što smo uradili, bez zahvalnosti sebi, ne možemo da idemo dalje.
Nažalost, parametri su nam društvene mreže u kojima vlada parola ''više, jače, bolje'' i uvek ima neko ko ima nešto više od onoga što mi imamo ili još više, ono što želimo deluje kontraproduktivno. I u tome smo se izgubili i zaboravili koliko je bitno, koliko je značajno da zaista pogledamo realno šta smo, ko smo, šta jesmo, čemu idemo i čemu težimo.
U toj analizi nas samih bitno je da se ne vodimo reklamama, marketinškim trikovima, instagramskim porukama ili tim svetom nekog visokog sjaja koji nas fascinira koji šljašti i blješti i suštinski nam razdire dušu. Ako nismo dovoljno sigurni u sebe da smo prevazišli dečiju potrebu da budemo neko koga ljudi slave, kome se dive, neko ko stalno ima hiljadu lajkova za sve ono što radi i neko ko zapravo nikada nije odrastao već je ostao na nivou deteta koje želi da bude centar pažnje svojih roditelja i sveta koji ga okružuje.
Dakle, sve te analize služe tome da sami sa sobom vidimo jesmo li odrasli, da li je naš ego odrastao ili smo i dalje u egu deteta, pa se trudimo da nekim spoljnim igračkama zadovoljimo trenutak u kojem ćemo misliti da smo se popeli na Vavilon.
Foto: Pexels.com
Analiza treba da nam pomogne da shvatimo jesmo li krenuli dalje, da li je naš put nešto što je naše autentično ili smo ga preuzeli i da li smo konačno naučili da uživamo u procesu, a ne samo da nam cilj bude opterećenje do kojeg teško stižemo. Svako stizanje do cilja izazov je samo onda ako nam se proces stizanja do cilja dopada, ako zaista osjećamo zadovoljstvo dok pravimo kolače, čitamo knjigu, ako smo taj ispit shvatili samo kao još jednu prepreku i izazov, a ne kao smrtnu kaznu koju smo dobili jer moramo to da završimo, a ovamo sanjamo da smo milioneri, doktori nauka i da predajemo na prestižnim univerzitetima itd.
Dakle, analiza je tu da nam presliša ego, da nas pohvali ako smo sve uradili, da nam ukaže na greške ako nismo uradili ono što smo zacrtali u prošloj godini i da naprosto smireno, prihvaćajući sebe krenemo u novu godinu sa novim zadacima, ne zato što kad ih ostvarimo će tu biti kraj, već što ćemo novu godinu obogatiti novim adrenalinskim iščekivanjem lepih stvari koje će nam se desiti uz rad. Jer monotonija, dosada, završetak jednog cilja uvek izazivaju anksioznost jer je to jedna praznina koja uvek nastaje nakon ostvarenja cilja.
Zato trudite se da vam ni jedan dan ne bude bez cilja, kratkoročnog, dugoročnog, onih najjednostavnijih, onih lepih malih slatkih ciljeva koji nam čine dan lepim ili onih malo većih ciljeva u kojima se osjećamo dobro kada ih uradimo.
Znači, zrelost, mentalna zrelost, mentalna stabilnost, analiza je jednako važna kao i svako postavljanje novih ciljeva i onoga gdje želimo biti polako, sigurno, stabilno, prihvaćajući sebe, verujući u sebe da možemo da stignemo. Ali naravno uz jednu realnost koja nastaje samo onda kada istinski prihvatimo sebe.
Foto: Pexels.com
* * *
Na Bonjour.ba uvijek težimo prenositi relevantne savjete stručnjaka, a Jasnina stručnost dodatno obogaćuje ovakve priče.
Profesorici Jasni zahvaljujemo na dubokom uvidu u važnost osvrta na proteklu godinu. Njezine riječi o potrebi samoproučavanja i postavljanju realnih ciljeva pružaju nam vrijedne smjernice za osobni rast.
Uvijek nam je zadovoljstvo dijeliti korisne informacije s našom zajednicom, a Jasna Bajraktarević pruža nam neprocjenjivu podršku na putu ka emocionalnoj ravnoteži i osobnom razvoju. Zato, stay tuned jer uskoro donosimo njene odgovore na pitanja:
Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godinu?
* * *
Naslovna fotografija: Privatna arhiva
TEKST: Lamija Muratagić
Nekome je pilates postao rijedak dio dana u kojem ne gleda ekran. Nekome drugom yoga znači prvi stvarni predah nakon sati provedenih u ritmu notifikacija, sastanaka i stalne dostupnosti.
Zbog toga pitanje “šta je bolje?” uglavnom nema pravi odgovor.
Pilates i yoga danas više govore o načinu na koji živite nego o tome kakav trening birate.
Govore o tome kako trošite energiju, gdje prvo osjećate umor i šta vam trenutno više treba, stabilnost ili usporavanje.
Iako pilates i yoga dijele isti wellness prostor, ne rade istu stvar za tijelo ni za energiju s kojom završavate dan.
Pilates često privuče ljude estetikom, ali ih zadrži osjećaj da se tijelo konačno opet kreće kako treba. Na prvi trening mnogi dođu zbog bolova u leđima, ukočenog vrata ili osjećaja da previše vremena provode sjedeći.
Fokus je na kontroli pokreta, stabilnosti i mišićima koji popravljaju držanje i rasterećuju tijelo od sjedenja. Zato pilates posebno odgovara ljudima koji rade za laptopom i veći dio dana provedu u istoj poziciji.
Pilates često izgleda lagano dok ga gledate sa strane. Onda probate sami i shvatite koliko trening traži koncentraciju.
Nema mnogo prostora da čas odradite autopilotom, što je mnogima i najbolji dio cijelog iskustva.
Prve promjene često nisu ni estetske. Ljudi prije primijete da lakše sjede, da im vrat nije konstantno ukočen ili da im držanje izgleda bolje bez posebnog truda.
Yoga je upravo zbog toga nešto što mnogi ne razumiju odmah. Ako očekujete intenzitet, sporiji čas može djelovati kao da se premalo dešava. Tek kasnije postane jasnije da yoga ne radi samo kroz pokret, nego i kroz način na koji tijelo izlazi iz napetosti.
Nakon nekoliko sedmica ljudi često prvo primijete stvari koje nisu vezane za formu: lakše zaspu, mirnije završe dan ili se brže isključe nakon posla.
Yoga dolazi u više formata, pa jedan čas rijetko govori dovoljno o tome da li vam zaista odgovara. Dinamična vinyasa može biti fizički zahtjevna, dok yin yoga više liči na aktivni odmor. Zato je često važnije pronaći stil koji prati vaš ritam.
Najviše odgovara onima kojima odmor ne dolazi prirodno, čak ni onda kada za njega napokon imaju vremena.
Ako nakon posla najviše osjećate leđa, vrat, ramena i posljedice dugog sjedenja, pilates će vjerovatno brže dati promjene koje ćete primijetiti u svakodnevici. Ako vam je teže umiriti tempo, zaspati bez premotavanja dana ili stvarno napraviti pauzu, yoga može biti bolji početak.
Umjesto da birate prema tome šta je trenutno popularnije, krenite od onoga što vam tijelo već govori.
Možda vam više treba rasterećenje nakon dana provedenog u sjedenju, a možda prostor u kojem um konačno može usporiti.
Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Naslovna fotografija: @437
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
