TEKST: Emina Smaka
DATUM OBJAVE: 25.12.2023.
U svijetu ubrzanog tempa života, osvrnuti se na proteklu godinu postaje ključno pitanje.
No, zapitali smo se koji je to najbolji način za analizu godine iza nas. Kako na zdrav način sumirati rezultate koje smo postigli, bez osjećaja grižnje savjesti ili pak onog 'nisam uradio/la dovoljno'?
Uz to smo osluškivali i vaše želje, pa se prisjetili kako ste na anketi 'Šta želite čitati na Bonjour.ba?' većinski izrazili želju za savjetima stručnjaka o mentalnom zdravlju. Poslušali smo vas, jer smo znali da postoji osoba koja će nam dati savršene odgovore na ova pitanja pa smo odlučili razgovarati s poznatom psihologinjom, Jasnom Bajraktarević, postavljajući joj tri ključna pitanja o značaju osvrta na prošlu godinu, strategijama za emocionalnu ravnotežu i postavljanju zdravih ciljeva.

Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević
Ovaj put donosimo odgovor na naše prvo pitanje: Važnost osvrta na godinu iza nas?
Koje su to zapravo strategije za postizanja emocionalne ravnoteže?
Profesorica Jasna je, očekivano, dala odgovor koji će vam zasigurno pomoći pri ličnoj analizi.
Prof. dr. sc. Jasna Bajraktarević o analizi godine iza nas
Decembar je mesec kada se inače sumiraju rezultati. Zašto je važno da sumiramo rezultate i da vidimo šta smo to uradili u prethodnoj godini?
Pre svega, jer toliko brzo živimo da i lepe, a i one loše stvari bivaju zaboravljene. Sećamo se samo svega što nismo ostvarili u životu i često razmišljamo samo o tome na koji način bismo mogli da iskritikujemo sebe.
Spolja, mnogo nam energije odlazi da bi bismo svetu pokazali da smo jaki, moćni, uspešni, stabilni, mlađi 10 godina nego što jesmo, a iznutra nosimo taj negativizam i osećaj kritike prema samom sebi, koji nesigurnost koju nosimo često nije nikada ni prevazišao.

Foto: Pexels.com
Zato je jako bitno da krenemo od početka, da ovih 12 meseci posvetimo tome da vidimo šta smo to uspeli da uradimo. Da li smo održali neke ciljeve zadnjih par godina, da li smo napredovali u nečemu što smo zacrtali? Da li možda nismo ostvarili i zašto nismo ostvarili ono sto smo hteli? Najveći problem je nesumirati rezultate, ne nagraditi sebe, već ostati zaglavljen u tome da sam mogao još više. Problem je u tome što ne radimo na sebi i što bez nagrada za ono što smo uradili, bez zahvalnosti sebi, ne možemo da idemo dalje.
Nažalost, parametri su nam društvene mreže u kojima vlada parola ''više, jače, bolje'' i uvek ima neko ko ima nešto više od onoga što mi imamo ili još više, ono što želimo deluje kontraproduktivno. I u tome smo se izgubili i zaboravili koliko je bitno, koliko je značajno da zaista pogledamo realno šta smo, ko smo, šta jesmo, čemu idemo i čemu težimo.
U toj analizi nas samih bitno je da se ne vodimo reklamama, marketinškim trikovima, instagramskim porukama ili tim svetom nekog visokog sjaja koji nas fascinira koji šljašti i blješti i suštinski nam razdire dušu. Ako nismo dovoljno sigurni u sebe da smo prevazišli dečiju potrebu da budemo neko koga ljudi slave, kome se dive, neko ko stalno ima hiljadu lajkova za sve ono što radi i neko ko zapravo nikada nije odrastao već je ostao na nivou deteta koje želi da bude centar pažnje svojih roditelja i sveta koji ga okružuje.
Dakle, sve te analize služe tome da sami sa sobom vidimo jesmo li odrasli, da li je naš ego odrastao ili smo i dalje u egu deteta, pa se trudimo da nekim spoljnim igračkama zadovoljimo trenutak u kojem ćemo misliti da smo se popeli na Vavilon.

Foto: Pexels.com
Analiza treba da nam pomogne da shvatimo jesmo li krenuli dalje, da li je naš put nešto što je naše autentično ili smo ga preuzeli i da li smo konačno naučili da uživamo u procesu, a ne samo da nam cilj bude opterećenje do kojeg teško stižemo. Svako stizanje do cilja izazov je samo onda ako nam se proces stizanja do cilja dopada, ako zaista osjećamo zadovoljstvo dok pravimo kolače, čitamo knjigu, ako smo taj ispit shvatili samo kao još jednu prepreku i izazov, a ne kao smrtnu kaznu koju smo dobili jer moramo to da završimo, a ovamo sanjamo da smo milioneri, doktori nauka i da predajemo na prestižnim univerzitetima itd.
Dakle, analiza je tu da nam presliša ego, da nas pohvali ako smo sve uradili, da nam ukaže na greške ako nismo uradili ono što smo zacrtali u prošloj godini i da naprosto smireno, prihvaćajući sebe krenemo u novu godinu sa novim zadacima, ne zato što kad ih ostvarimo će tu biti kraj, već što ćemo novu godinu obogatiti novim adrenalinskim iščekivanjem lepih stvari koje će nam se desiti uz rad. Jer monotonija, dosada, završetak jednog cilja uvek izazivaju anksioznost jer je to jedna praznina koja uvek nastaje nakon ostvarenja cilja.
Zato trudite se da vam ni jedan dan ne bude bez cilja, kratkoročnog, dugoročnog, onih najjednostavnijih, onih lepih malih slatkih ciljeva koji nam čine dan lepim ili onih malo većih ciljeva u kojima se osjećamo dobro kada ih uradimo.
Znači, zrelost, mentalna zrelost, mentalna stabilnost, analiza je jednako važna kao i svako postavljanje novih ciljeva i onoga gdje želimo biti polako, sigurno, stabilno, prihvaćajući sebe, verujući u sebe da možemo da stignemo. Ali naravno uz jednu realnost koja nastaje samo onda kada istinski prihvatimo sebe.

Foto: Pexels.com
* * *
Na Bonjour.ba uvijek težimo prenositi relevantne savjete stručnjaka, a Jasnina stručnost dodatno obogaćuje ovakve priče.
Profesorici Jasni zahvaljujemo na dubokom uvidu u važnost osvrta na proteklu godinu. Njezine riječi o potrebi samoproučavanja i postavljanju realnih ciljeva pružaju nam vrijedne smjernice za osobni rast.
Uvijek nam je zadovoljstvo dijeliti korisne informacije s našom zajednicom, a Jasna Bajraktarević pruža nam neprocjenjivu podršku na putu ka emocionalnoj ravnoteži i osobnom razvoju. Zato, stay tuned jer uskoro donosimo njene odgovore na pitanja:
Kako postaviti zdrave ciljeve za godinu pred nama?
Zašto sebi darovati razgovor i rad s psihologom kao poklon za Novu godinu?
* * *
Naslovna fotografija: Privatna arhiva
TEKST: Ilda Lihić-Isović
U trenutku kad smo odlučili da počnemo raditi gua sha svako jutro, nismo imali pojma da taj mali kamenčić zahtijeva više pažnje nego skincare ormarić. Svi su govorili da mijenja lice, skine natečenost, zategne konture, ali niko nije spomenuo da postoje i greške.
Prvi dan… prehladni kamen. Drugi dan… bez ulja. Treći dan… crvenilo. I tek tada smo shvatili da gua sha nije trend, nego ritual koji traži strpljenje, tehniku i malo ljubavi prema ogledalu.
Gua sha masaža se nikada ne radi na suhoj koži. Ulje (ili bogat serum) stvara zaštitni sloj koji omogućava kamenu da “klizi”, a ne da “struže”. Najbolje se pokazalo ulje s laganom teksturom poput sjemenki grožđa ili skvalana. Ako vam koža reaguje, birajte ulja bez mirisa.
Ako nakon masaže lice boli, pretjerali ste. Trik je u blagom, ravnom pritisku i ritmičnom povlačenju kamena od centra lica prema van. Pokreti neka budu spori, gotovo meditativni kao da iscrtavate mapu svog lica.
Jedna masaža neće promijeniti konture, ali sedam dana zaredom sigurno hoće. Lice se s vremenom “probudi”, cirkulacija se poboljša, a tonus postane čvršći. Ujutro pomaže protiv natečenosti, navečer smiruje lice nakon dana punog ekrana i stresa.
Ovo smo otkrili slučajno, ali… kakva razlika! Hladan kamen umiruje kožu i daje onaj “spa” osjećaj kod kuće. Plus, pomaže kod podočnjaka i jutarnje natečenosti. Također, možete 10 minuta prije staviti ga u čašu sa ledom.
Ako nas danas neko pita odakle početi, odgovor je sa strpljenjem. Gua sha nije čarobni trik, ali jeste prekrasan ritual koji u pet minuta vraća mir i fokus.
Konkretni početak? Idealna nam je bila 20 sekundi rutina Kendall Jenner.
Koliko često treba raditi gua sha masažu? Idealno svaki dan ili barem 3–4 puta sedmično, po 5–10 minuta.
Koji oblik kamena je najbolji za početnike? Klasični “heart shape” jer je najjednostavniji za kontrolu i radi na svim zonama lica.
Smije li se gua sha raditi ako imaš akne? Da, ali s oprezom. Izbjegavajte aktivne upale i područja s otvorenim bubuljicama. Umjesto po cijelom licu, fokusirajte se na vrat i liniju vilice. To pomaže limfnoj drenaži bez iritacije.
Da li gua sha može promijeniti oblik lica? Ne “preoblikuje” lice trajno, ali smanjuje natečenost i definiše konture pa lice djeluje svježije i zategnutije. Dakle, efekat da, a nova kostur struktura ne.
Koliko često treba prati gua sha kamen? Nakon svake upotrebe mlakom vodom i blagim sapunom. Inače se na površini nakupljaju ostaci ulja i bakterije koje mogu izazvati prištiće.


Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba
Foto: @hannaschonberg
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!