TEKST: Arijana Bošnjak
DATUM OBJAVE: 29.5.2024.
Pravilo trećina može dramatično poboljšati izgled i osjećaj vašeg doma, stvarajući uravnotežen i vizualno privlačan prostor.
To je jedno je od najvažnijih pravila u kompoziciji koje se koristi u fotografiji, slikarstvu, ali i u interijer dizajnu. Rasporedom elemenata prema pravilima trećina stvara se vizualna ravnoteža koja čini prostor ugodnijim i atraktivnijim.
Poznato i kao zlatni rez, ovo pravilo je popularna tehnika u dizajnu koja pomaže stvoriti vizualno privlačne i uravnotežene kompozicije. Osnova pravila je podjela površine ili objekta na trećine, gdje se koristi omjer 1:2 ili 2:1 kako bi se postigla harmonična ravnoteža. Ova metoda se često primjenjuje u fotografiji, slikarstvu, ali i u interijer dizajnu, gdje može značajno poboljšati estetski dojam prostora.
Primjena pravila trećine u dnevnom boravku
Sofa i namještaj
Kada uređujete dnevni boravak, pravilo trećine može vam pomoći da postignete skladnu kompoziciju. Postavite sofu tako da zauzima dvije trećine zida ili prostora, dok ostatak jedne trećine ostavite za komplementarne komade namještaja poput stolića ili fotelje. Na primjer, ako je zid širok 3 metra, sofa može zauzimati 2 metra, dok preostali 1 metar može biti iskorišten za postavljanje biljke ili umjetničkog djela.
Foto: @golden.cottagee
Umjetnine i ukrasi
Za umjetnine i ukrase, pravilo trećine može osigurati da svaki predmet ima svoje mjesto i da ne pretrpate prostor. Postavite najveći umjetnički komad ili zrcalo tako da zauzima dvije trećine zida, dok preostalu trećinu iskoristite za manje ukrase ili slike. Ovakva raspodjela stvara fokusnu točku i daje prostor za vizualni odmor.
Pravilo trećine na stoliću za kavu
Stolići za kavu često služe kao središnji dio dnevnog boravka, pa ih je važno dekorirati s pažnjom. Podijelite površinu stolića na trećine i koristite dvije trećine za veće predmete poput knjiga, svijeća ili vaze s cvijećem. Preostalu trećinu ostavite slobodnom ili postavite manji dekorativni predmet. Na taj način stol izgleda uredno i atraktivno.
Foto: @marcmichaelsid
Foto: @interiorbygini
Ovo je pravilo koje možete primijeniti u svakoj prostoriji i u svakom interijeru, bez obzira na arhitekturu. Iako se radi o naizgled malim i jednostavnim izmjenama, kada čitav prostor uredite prema ovim smjernicama, rezultat će biti skladan i vizualno privlačan, uredan dom.
* * *
Naslovna fotografija: @staceysmitherscreative
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
