Serija koja je osvojila sve simpatije vraća se sa novom sezonom! Iz Netflixa su sve fanove serije odlučili obradovati sa vijesti da nam stiže i peta sezona serije Money Heist ili La Casa de Papel.

Nažalost, također su potvrdili da "pljački dolazi kraj", što znači da će peta sezona biti posljednji dio hit španske serije.

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by La Casa de Papel (@lacasadepapel)

Upravo zbog toga odlučili smo da istražimo sve info što trebate znati o tome što možete očekivati i što će se sljedeće dogoditi u seriji.

KADA IZLAZI PETA SEZONA MONEY HEIST SERIJE NA NETFLIXU?

Money Heist je trenutno jedna od najpopularnijih Netflixovih emisija na svijetu i tako je bilo otkako je originalna serija na Netflixu premijerno prikazana 2017. godine.

Nakon brojnih glasina o datumu izlaska u devetom mjesecu 2021. godine, konačno je potvrđeno 24.05, sa info da će cijela sezona biti podijeljena na dva dijela. Sezona 5, prvi dio serije stiže 3. 09. 2021, dok sezona 5, drugi dio, dolazi 3.12.2021.  Snimanja traju u Španiji, Danskoj i Portugalu, a posljednja serija sastoji se od 10 epizoda. Álex Pina, autor serije, obrazložio je ovo u službenoj izjavi:

"Kada smo počeli pisati 5. dio usred pandemije, osjećali smo da moramo promijeniti ono što se očekuje od sezone u deset epizoda i koristili smo sve moguće alate kako bismo stvorili senzaciju finalne sezone ili finala serije. Odlučili smo raditi u izuzetno agresivnom žanru, stavljajući Gang na konopce. U drugom dijelu više se fokusiramo na emocionalnu situaciju likova. To je putovanje kroz njihovu sentimentalnu mapu koja nas direktno povezuje s njihovim odlaskom. "

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by La Casa de Papel (@lacasadepapel)

KO ĆE SVE BITI U PETOJ SEZONI?

Netflix je otkrio koga možemo očekivati u petoj sezoni, a bandi se pridružuju i neka nova lica. Miguel Ángel Silvestre (Sky Rojo, Sense 8) i Patrick Criado potvrđeni su kao novi dodaci ansamblu. Među glumcima koji su se vratili također su potvrđeni za novu seriju: Úrsula Corberó (Tokio), Álvaro Morte (profesor), Itziar Ituño (Lisabon), Miguel Herrán (Rio), Jaime Lorente (Denver), Esther Acebo (Stockholm), Enrique Arce ( Arturo), Darko Perić (Helsinki), Hovik Keuchkerian (Bogota), Luka Peros (Marseille), Belén Cuesta (Manila), Fernando Cayo (Coronel Tamayo), Rodrigo de la Serna (Palermo), Najwa Nimri (inspektor Sierra), José Manuel Poga (Gandía) i Pedro Alonso (Berlín).

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by La Casa de Papel Brasil (@lacasadepapelbrasil)

RADNJA SERIJE

Kao i svake sezone Money Heist-a, i peta sezona će pratiti profesora i ekipu kako rade ono što im ide najbolje: oružanu pljačku najvišeg stepena. Nakon najave o datumu izlaska, Netflix je objavio službeni sažetak sezone pet, koji u nastavku možete pročitati u cijelosti:

"Banda je zatvorena u Španskoj banci više od 100 sati. Uspjeli su spasiti Lisabon, ali njihov najmračniji trenutak je nad njima nakon što su izgubili jednog od svojih. Profesora je zarobila Sierra i po prvi put, nema plan za bijeg. Taman kad se čini da ništa drugo ne može poći po zlu, na scenu stupa neprijatelj koji je mnogo moćniji od bilo kojeg sa kojim su se suočili: vojska. Kraj najveće pljačke u povijesti se približava, a ono što je započelo kao pljačka pretvorit će se u rat."

Ne sumnjamo da će nove epizode prouzrokovati jednak hype kao i prethodne sezone.

***

Naslovna fotografija: @lacasadepapel
Tekst: Ilda Lihić-Isović

Jedan zimski dan proveli smo s Lamineom Guèyeom dok se dokumentarni film ''Sarajevski spust 1984.'' snimao na Bjelašnici, u gradu i u hotelu Apeiro, mjestima gdje se prošlost i sadašnjost prirodno prepliću.

Ekipa filma bila je u punom zamahu, atmosfera uzbuđena, a Lamine, miran, otvoren i potpuno prisutan u svakom trenutku. Između kadrova na planini i gradskih lokacija, sjeli smo s njim na razgovor koji je vrlo brzo otišao dalje od sporta. 

Pratiti snimanje dokumentarca i istovremeno zaroniti u njegovu priču značilo je ići punom brzinom, ali bez straha. Ta energija osjeti se i u ovom razgovoru, jednako kao i jasna autorska namjera iza projekta. 





Iza filma stoji Adnan Hasković, jedan od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih glumaca, koji se nakon međunarodnih i holivudskih angažmana svjesno okreće filmovima s jasnom društvenom porukom i globalnim dometom. 

Ideju za ‘’Sarajevski spust 1984.'' potpisuje autorica i rediteljica Aleksandra Fracassa-Kostić, koja je ovu snažnu priču prvi put predstavila Haskoviću prije tri godine. 

Od tada, njihova zajednička posvećenost projektu rasla je u filmu koji s jednakom pažnjom gleda u prošlost i govori o sadašnjem trenutku.



 

Lamine Guèye o Sarajevu, Olimpijadi i svijetu koji još može biti bolji

Lamine Guèye je prvi i do danas jedini senegalski sportista koji se takmičio u alpskom skijanju na Zimskim olimpijskim igrama, upravo u Sarajevu 1984. godine. Danas se, nakon četiri decenije, vraća u grad koji za njega nije samo olimpijska destinacija, već simbol susreta, otvorenosti i zajedništva. 

U razgovoru koji slijedi govori o identitetu, solidarnosti i vrijednostima sporta koje nadilaze medalje. Neki od najličnijih trenutaka iz ovog susreta ostali su zabilježeni i van samog intervjua kao mali uvidi u to ko je Lamine danas.

Lamine Guèye, Senegalski skijaš i predsjednik Senegalske skijaške federacije sa Eminom Smakom, glavnom urednicom Bonjour.ba

Lamine, povratak u Sarajevo nakon četiri decenije: koje su vas emocije najviše iznenadile tokom ovog povratka?

Iskreno, nije to bilo iznenađenje, već potvrda. Potvrda onoga što sam osjetio kada sam prvi put došao ovdje sa 24 godine. Taj grad, ti ljudi, ta toplina i osjećaj dobrodošlice. Tokom Olimpijskih igara ste stalno u žurbi, sastanci kapitena, treninzi, trke, priprema skija i nemate vremena da sve to zaista osjetite. 

Danas, zahvaljujući ovom projektu, mogao sam sve upiti, poput spužve. I to je bila velika potvrda. Hodate ulicom, ljudi su ljubazni, topli. Sarajevo je primjer. Ovdje se osjećam dobro.
 

Takmičili ste se u sportu i okruženju u kojem je vrlo malo ljudi dijelilo vaše porijeklo. Kako je to tada oblikovalo vaš osjećaj identiteta?

To je, istovremeno, najbolji način da izgradite sebe. U takvom okruženju ne možete opstati ako niste duboko svoji i sigurni u ono što jeste. Ali, s druge strane, to je bilo neočekivano i neobično, pa ste prisiljeni da upoznajete druge i dijelite s njima. U opasnom sportu kao što je alpsko skijanje, nemate drugog izbora. 

Ostajući svoj i spuštajući se tim stazama punom brzinom, stekao sam poštovanje drugih. Na kraju su se razvila i vrlo vrijedna prijateljstva s takmičarima i ljudima iz tog svijeta koji mi u početku nije bio blizak.

Sarajevo 1984. postalo je simboličan trenutak u olimpijskoj historiji. Šta danas, gledajući unazad, taj trenutak predstavlja izvan sporta?

Sarajevo nije samo grad. Historijski i geografski, to je mjesto gdje katolička crkva, pravoslavna crkva, sinagoga i džamija postoje zajedno. To je mjesto gdje se svijet može susresti. 

Olimpijske igre bi trebale biti upravo to. Za mene je Sarajevo 1984. bilo spajanje te dvije ideje: Olimpijade, gdje se svijet susreće i Sarajeva, grada u kojem se svijet već susreće. Svaka od tih ideja je sama po sebi ogromna, ali zajedno postaju nešto posebno. Vrijednosti su iste i zato je taj događaj bio toliko poseban.




Film ‘’Sarajevski spust 1984.'' se vraća u prošlost, ali snažno govori o sadašnjosti. Zašto mislite da je ovu priču bilo važno ispričati baš sada?

Ne prođe dan da ne uključite televiziju, pogledate telefon ili pročitate novine, a da ne dobijete katastrofalne vijesti. Kao da vozimo voz punom brzinom prema zidu. Čini se da je dio čovječanstva zaboravio da smo prije svega ljudi. Bez obzira na boju kože, religiju ili imovinsko stanje. 

Ova priča pokazuje da je, čak i kada smo različiti, moguće raditi zajedno. Ja sam se takmičio za Senegal, sam, bez trenera, bez novca, bez infrastrukture. 

To je bilo moguće zahvaljujući pomoći drugih: francuske i italijanske skijaške federacije, drugih takmičara, ljudi ovdje u Sarajevu. Kada sam tražio pomoć, uvijek su govorili: ‘’Nema problema''. 

To pamtim cijeli život. Ako želimo ići naprijed, jedini put je uz međusobno poštovanje. Posebno vjerujem u mlađe generacije. Pitanje je samo kako tu većinu pretvoriti u stvarnu promjenu.
 

Ako neko pogleda dokumentarac, a da ne zna ništa o vama, šta biste voljeli da razumije o svijetu u kojem danas živimo?

Sport bi trebao promovisati poštovanje, pravila, protivnika, saradnje. Sport vas uči prijateljstvu i bratstvu. Na kraju, recimo, hokejaške utakmice, rukujete se s protivnikom. Te vrijednosti su ključne. Kada to povežete s mojom pričom, nekim ko dolazi iz zemlje u kojoj taj sport nije uobičajen, shvatite da ništa nije nemoguće. 

Kada sam sa 18 godina odlučio osnovati Senegalsku skijašku federaciju, svi su mi govorili da sam lud. Važno je imati cilj i znati da ćete tokom puta učiti. 

Nije presudno šta znate danas, već vaša sposobnost da učite svakog dana. Tako postaje moguće i ono što drugima izgleda nedostižno.
 

U kratkim pauzama između snimanja, razgovor je odlazio i u intimnijem smjeru, o tome kako njegova priča pripada i drugima, te kako danas vidi sebe, slojevitog i oblikovanog svim iskustvima kroz koja je prošao. Te odgovore poslušajte u reels-u ispod.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Bonjour.ba (@bonjour.ba)

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Bonjour.ba produkcija

Voditeljica projekta: Emina Smaka
Autorica članka: Ada Ćeremida
Foto: Monika Andrić za Bonjour.ba
Video: Marko Jovančić za Bonjour.ba