TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 30.8.2019.
IKEA je postala sinonim za skandinavski dizajn, jednostavnost, eleganciju te prihvatljive cijene. Svake godine predstave cijelu paletu novih proizvoda uz koje po pristupačnim cijenama svojim kupcima nude trendi update doma.
No, pojedini proizvodi, iako predstavljeni unazad nekoliko desetljeća, upravo zahvaljujući idealnom omjeru kvalitete, bezvremenskog dizajna i cijene su postali kultni i prodaju se negdje u svijetu gotovo svakih deset sekundi.
Neke od ovih multifunkcionalnih komada možda i sami već imate doma, a neke od njih ćete nakon ovog članka, možda poželjeti imati u svojoj kolekciji. Upoznajte sedmoricu veličanstvenih s polica IKEA trgovina.
BILLY bookcase
Komad koji je predstavljen još 1979. godine svojim jednostavnim dizajnom i danas krade simpatije brojnih dama. Dolazi u šarolikoj paleti boja i veličina čime se lako uklapa u svaki dom iznova dozvoljavajući vašoj kolekciji knjiga da bude glavna zvijezda cijele priče.
POÄNG stolica
Izrađena je od bukvinog drveta, ima visok naslon i bezvremenski dizajn koji uz pristupačnu cijenu čini ovaj komad dostupan u nekoliko nijansi chic gostom u uredu, spavaćoj sobi ili dnevnom boravku.
MALM krevet
Ovaj krevet izrađen je također od drveta, a ima i prostor za skladištenje. Uzglavlje u cijelu priču unosi dodatnu modernu notu, a čest je gost brojnih stanova za iznajmljivanje, budući da spaja dizajn, udobnost i pristupačnu cijenu u jedan praktičan komad namještaja.
KALLAX polica
Kallax polica s pregradama donosi nekoliko različitih mogućnosti slaganja pregrada, pristupačna je, a jednostavan dizajn čini je iskoristivom u baš svakom prostoru. Možete ju koristiti i kao pregradu u prostoru, ali i za skladištenje omiljenih uspomena, dječjih igračaka, opcija je bezbroj.
STOCKHOLM tepih
Dolazi u nekoliko različitih nijansi, veličina i tekstura, ručno se izrađuje, napravljen je od 100% vune i u potpunosti zaokružuje svaki interijer te mu daje uglađenu notu.
DOCKSTA stol
Jedan od prepoznatljivih IKEA artikala koji ćete naći u domu brojnih interior stručnjaka, budući da se oblikom uklapa i u manje interijere, dok njegov dizajn daje elegantnu i modernu notu svakom dnevnom boravku.
FÄRGRIK šalice za kavu
Uz cijenu od oko 3KM te dostupnost u svim mogućim nijansama, idealan su dodatak u kuhinji.
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
