TEKST: Bonjour.ba/PR
DATUM OBJAVE: 3.3.2023.
Osmi mart je prilika da se prisjetimo hrabrih žena iz prošlosti, ali istovremeno može biti dan kada ćemo korisnim poklonom uštedjeti vrijeme mnogih dama.
Ne podcjenjujući moć lijepog buketa cvijeća ili knjige, ovoga puta smo otišli korak dalje i napravili listu poklona koji će obradovati mnoge dame koje uživaju spremajući gourmet jela, organizaciji doma i održavanju omiljenih komada odjeće.
Listu top 5 nešto drugačijih poklona počinjemo nesvakidašnjim malim kućanskim aparatom idealnim za pripremu hladnih i toplih jela.
Blender brenda AENO
Blender koji je istovremeno i aparat za supu, inovacija je koja će obradovati svakoga ko voli spremati krem juhe ili kašice, a ne želi da na to troši puno svog vremena. I ne samo to. Šest automatskih programa omogućava pripremu hrane za bebe, raznih kašica, čorbi, smoothija od voća ili povrća i još mnogo zdravih i ukusnih jela u toploj ili hladnoj varijanti.
Robot usisavač
Još jedan poklon koji će uveseliti svakoga ko se trudi da se u današnjem užurbanom životu izbori za svoj djelić vremena je zasigurno robotski usisivač. Sama pomisao da imate malog pomagača koji umjesto vas brine o čišćenju podova ovaj uređaj čini jednim od najboljih poklona koji možete dobiti. Još ako imate mališane ili kućne ljubimce, onda nema dileme da li vam je potreban AENO robotski usisivač za usisavanje i mokro čišćenje.
Pegla na paru
Peglanje odjeće je još jedan od poslova koji u nama ne bude radost. Zato je na našoj listi lagana, ali snažna pegla na paru čija vruća para prodire duboko u vlakna, uklanja sve nabore, ali i bakterije, alergene, klice i neugodne mirise. Idealna je za vertikalno i horizontalno peglanje na dasci za peglanje ili vješalici, a zavjese možete peglati bez skidanja.
Nema pregrijavanja i isušivanja pa tako ni opasnosti da uništite svoju odjeću, a za samo 35 sekundi para od 160°C spremna je za akciju.
Prečišćivač zraka
Čist zrak je preduvjet za zdrav život, a danas je to svakako visoko na našoj listi prioriteta. AENO ima prečišćivač za svaki dom, ovisno o kvadraturi i drugim potrebama, a svi su opremljeni vrhunskim HEPA filterima koji su sinonim za čist zrak jer hvataju i najsitnije čestice, uključujući bakterije i alergene, smog i duhanski dim.
Uz čišćenje, ovi uređaji vrše i UV dezinfekciju, a putem instalirane aplikacije možete daljinski upravljati svojim uređajem.
Električni gril
I za kraj izdvajamo AENO električni gril koji će doprinijeti češćem okupljanju porodice i prijatelja oko trpeze jer na njemu svako može brzo i lako pripremati omiljene specijalitete s roštilja, ne čekajući lijepo vrijeme.
Uz podesivu temperaturu i ploču koja se lako čisti vodom iz česme i može prati u mašini za suđe dobijate uređaj za pečenje odreska, ribe, morskih plodova ili povrća, ali i palačinki, kajgane i omleta jer ima ravnu i rebrastu površinu. Ovaj gril se otvara za 180°, a hrana na njemu neće zagorjeti ili se zalijepiti.
Obradovat će vas i činjenica da su AENO proizvodi do kraja 3. mjeseca sniženi za 20% u web trgovinama Ekupi, Doper Tech, Plus.ba i ABC Shop.
* * *
Foto: AENO PR
TEKST: Ada Ćeremida
Kada je 29. novembra 1969. godine, tačno u 18 sati, Sarajevo dobilo svoj potpuno novi Kulturno-sportski centar, događaj nije ličio ni na šta što je grad do tada vidio.
Upravo zato danas, 56 godina kasnije, o Skenderiji ne govorimo samo kao o zgradi, govorimo o mitologiji grada Sarajeva. Postoje zgrade koje postanu orijentiri, a postoje one koje postanu dio kolektivnog pamćenja. Skenderija je u Sarajevu oduvijek bila oboje.
Sve je počelo 1969. godine, kada je grad pod Trebevićem otvorio vrata monumentalnog Kulturno-sportskog centra, zdanja koje će narednih pola stoljeća oblikovati kulturni, umjetnički i društveni život Sarajeva kao malo koji drugi prostor. Tog dana Sarajevo je dobilo scenu, ritam, ambiciju i osjećaj pripadanja vremenu koje je tek dolazilo.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Nastanak Skenderije bio je trenutak modernističke hrabrosti. Kompleks su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin, stvarajući zdanje koje je radikalno odbacilo dekorativnost i tradicionalna rješenja, nudeći umjesto toga arhitekturu koja je izgledala kao da je stigla iz budućnosti.
Masivni betonski volumeni, ogromne plohe, lepezasto krovno rješenje i široki plato koji se prirodno stapao s gradskim tkivom činili su da Skenderija ne bude samo jedan kompleks, nego urbana topografija.
Da je hrabrost bila ispravna, potvrdila je i godina njenog otvaranja: Skenderija je tada osvojila godišnju nagradu za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji.
Sve oko nje djelovalo je kao pozornica, kao da je Sarajevo dobilo svoj otvoreni forum, prostor koji je živio s gradom, u ritmu koraka, događaja i generacija koje će tek sazrijeti uz nju.
Kada je stigao dan svečanog otvaranja, Skenderija je odisala ceremonijalnošću. Premijera filma Bitka na Neretvi, jedne od najskupljih jugoslavenskih filmskih produkcija, okupila je šest hiljada pažljivo odabranih uzvanika.
Pozivnice su, gotovo nestvarno, nosile Picassov pečat u vidu skice potopljenog broda kao vizuelni potpis.
Foto: @centar_skenderija
Na ulazu su hostese prodavale simbolične kartonske cigle za Dom mladih, podsjećajući svakoga da ova zgrada nije samo prostor predstave, nego mjesto koje ulaže u buduće generacije umjetnika.
Tribine u dvorani, monumentalne i precizno konstruisane, izradila je njemačka firma Telembach, čiji je vlasnik, fasciniran viđenim, izjavio da je Skenderija najljepša i najimpresivnija dvorana koju je ikada vidio.
Njegove riječi nisu bile pretjerivanje. Skenderija je zaista bila arhitektonski šok, struktura koja je spajala brutalistički izraz s iznenađujućom mekoćom javnog prostora.
Bila je moderna, ali nije bila hladna. Bila je monumentalna, ali nikada nepristupačna. A u vremenu kada su gradovi širom Evrope tragali za novim urbanim identitetima, Sarajevo ga je te večeri dobilo.
Dio te priče je i Dom mladih, zamišljen kao kreativno središte grada, mjesto gdje počinju karijere, gdje se pronalaze interesi, gdje generacije uče šta znači biti dio kulturne scene. 
Među ljudima koji su ostavili neizbrisiv trag u njegovoj historiji bila je i Gordana Magaš, balerina, glumica i pedagoginja, koja je u periodu od 1987. do 1991. vodila Baletni studio u Domu mladih.
Njeni treninzi oblikovali su čitave generacije plesača i unijeli u ovaj modernistički prostor nešto što ga je uvijek činilo posebnim: disciplinu, eleganciju i posvećenost.
Foto: @centar_skenderija
Dok se u Domu mladih stvarala nova urbana kultura, u Ledenoj dvorani stvarala su se potpuno drugačija, ali podjednako dragocjena sjećanja. Za mnoge građane, Ledena dvorana je bila prvi dodir s klizanjem, prvi pad, prvi stisak ruke, prvi izlazak s društvom, prvo takmičenje, prva revija Holiday on Ice.
U arhitekturi koja je spolja djelovala masivno i hladno, unutra se odvijao jedan od najtoplijih dijelova života grada: ritual zimskih druženja.
Skenderija je ubrzo postala mjesto za koje se zna daleko izvan Sarajeva. Veliki međunarodni događaji stizali su jedan za drugim, a kompleks je samo nekoliko mjeseci nakon otvaranja zvanično prepoznat kao jedno od najvažnijih arhitektonskih ostvarenja u Jugoslaviji.
Moglo bi se reći da je funkcionalnost pratila ambiciju, a ambicija grad i to je možda najveća tajna njene dugovječnosti.
Danas, 56 godina kasnije, Skenderija i dalje živi. U njenim dvoranama održavaju se koncerti, predstave, sajmovi, sportska takmičenja i festivalski programi.
Hiljade ljudi prelaze preko njenog platoa svakog dana, često nesvjesne činjenice da hodaju po prostoru koji je decenijama bio kulturni puls grada. Iako je vrijeme donijelo nove izazove, Skenderija je ostala dosljedna sebi: javna, otvorena, živa.
Foto: Bonjour.ba arhiva
Možda je zato svaki njen rođendan više od pukog jubileja jer je podsjetnik na čitavu zajednicu, arhitekturu, navike, generacije, uspomene…
Podsjetnik da ponekad jedan kompleks može postati cijeli svijet koji traje već 56 godina i koji danas, uprkos svemu, uporno raste i diše u ritmu grada koji ga je izgradio.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
