Širok asortiman proizvoda, pristupačna cijena, skandinavski dizajn i praktična rješenja za dom koje nude, razlog su zašto je robna kuća IKEA idealna destinacija za sve koji uređuju stan, dom ili vikendicu. Kako bi stvorili magično okružje u vašem domu, IKEA je pripremila i blagdansku kolekciju koja uključuje razne ukrase, papir za darove, mirisne svijeće i ukrase za blagdanski stol.

No, iako IKEA nema dostupne trgovine u Bosni i Hercegovini, to ne mora biti prepreka vašoj kupovini IKEA artikala. Naime, na Facebook stranici IKEA dostava BiH, vrlo jednostavno i lako možete poručiti artikl koji vam se dopada.

„Ovim poslom bavimo se već pune dvije godine, od samog otvorenja robne kuće Ikea u Zagrebu. U te dvije godine odradili smo preko 50 dovoza robe i uspješno surađivali s nekoliko stotina kupaca, što fizičkih lica, što firmi. Pored stotina zadovoljnih kupaca, surađivali smo s brojnim renomiranim firmama u BiH, a neke od njih su Atlant BH, Pixel Interactive, Torte i to, Sarajevo City Center, Mediatime, hotel Woytila iz Međugorja, švedska ambasada u BiH... Opremali smo poslovne urede, hotele, restorane, vrtiće, igraonice.“ – komentirala je Valentina Bradvica, vlasnica stranice IKEA dostava BiH.

„Uvijek rado dajemo savjet kupcima koje zanima kako roba izgleda uživo, koji se dvoume između sličnih artikala iz različitih serija, koji se raspituju za kvalitetu i ponašanje određenog materijala. Ne možemo za kupce pretraživati i odabirati artikle, ali možemo im pomoći da bolje upoznaju artikl koji im je potreban i koji im se sviđa." - nadodala je Valentina.

„Ne dostavljamo hranu i živo bilje, a imali smo i za to dosta upita. Nemamo potrebne dozvole niti uvjete za prijevoz tih artikala niti imamo dovoljno potražnje kupaca da bismo to uveli u usluge koje pružamo. Uvijek dajemo rok za dostavu 15-20 dana od trenutka narudžbe. Vrlo često smo u mogućnosti kupcima isporučiti robu već za nekoliko dana i nastojimo da svaki kupac što prije dođe do željenih artikala.“ - odgovorila je Valentina na naš upit o artiklima za koje ne rade dostavu.

Valentinu smo zamolili da nam izdvoji i par favorita kada je u pitanju blagdanska kolekcija robne kuće IKEA, koje smo okupili u jednu galeriju. Nakon pregledavanja ovih fotografija, veselje oko blagdana i blagdanske kupovine nam je instant postalo veće.

{gallery}2016/2016_12/ikea{/gallery}

Ukoliko želite naručiti neke od ovih artikala ili iz ostalog IKEA asortimana, sve što trebate jeste poslati šifre/spisak željenih artikala IKEA dostava BiH Facebook stranicu ili na [email protected] i ponudu dobivate u roku od 24 sata kada su radni dani u pitanju.

Foto: IKEA

Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.

Nakon brojnih tekstova o modi uz serijal Bonjour Picks, koje ste, sudeći po čitanosti voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, The Bonjour List se ovoga puta okreće arhitekturi.

Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.

Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.



Paržik i Vančaš: 8 sarajevskih fasada koja su oblikovala lice grada  

Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.

Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.

Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja

Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.

Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.





Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce

Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.

Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.




Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.

Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.

Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo

Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.

Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.




Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea

Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.

Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.






Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu

Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.

Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.



Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol

Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.

Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.



Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.

Narodno pozorište teatar monumentalnosti

Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.

To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.




Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir

Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.

Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.




Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice

Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.

Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.





Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.

Zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: Bonjour.ba