Čarolija novogodišnjih praznika se često krije u malim stvarima, a pismo Djedu Mrazu je jedna od najposebnijih tradicija koje djeca pamte cijeli život.

Zamislite radost na licima kada nakon iščekivanja dobiju odgovor od samog Djedice! Ta jedinstvena prilika stvara uspomene koje nose kroz godine, a tek trenutak kada otvore kovertu i vide svoje ime, a vi im pročitate poruku, osjećaj povezanosti sa vilenjacima, Rudolfom i Djedicom kreću na put. To nije samo pismo, to je magičan doživljaj koji gradi čaroliju praznika i posebnih trenutaka sa porodicom.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by A Jennings Photography | Product Photographer (@our_life_behind_the_lens)

Da li i vama u pozadini se već čuje "Zvončići, zvončići..."?


Kako da pomognete djeci da napišu pismo? 
 

• započnite s pozdravom: Djeca mogu početi s nečim toplim, poput "Dear Santa" ili "Dragi Djeda Mraze".
• ime i godine – Djed Mraz voli znati s kim razgovara pa je važno da dijete napiše svoje ime i koliko ima godina.
• neka izraze svoje želje: Potaknite ih da napišu nekoliko želja, ali i da kažu nešto o svom ponašanju tokom godine.
• napišite povratnu adresu: Ovo je ključno! Roditelji trebaju pomoći djeci da jasno napišu povratnu adresu kako bi mogli dobiti odgovor.
• dodatni plus: Dodavanje crteža ili čak fotografija djeteta (ako vi to želite) ili pjesmice može biti zabavno za mališane.

Mala napomena da djeca iz Bosne i Hercegovine mogu pisati svoja pisma Djedu Mrazu na maternjem jeziku, ali bi bilo idealno da roditelji prevedu pismo na engleski jezik prije slanja. Na taj način, Djedica će lakše razumjeti želje i moći odgovoriti. Također, Djed Mraz odgovara na engleskom jeziku.

 

Do kada možete poslati pismo Djeda Mrazu? 

Do 9. decembra pismo mora stići u Djedicinu čarobnu poštu, a on će početi odgovarati već od 18. novembra.

 

Koja je adresa za slanje pisma? 

Santa/Father Christmas,

Santa's Grotto,

Reindeerland,

XM4 5HQ, United Kingdom

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by Alyce Riccio (@alyce_riccio)

Obavezno pažljivo napišite adresu, stavite internacionalnu poštansku markicu i na pozadini koverte napišite puno ime i vašu adresu na kojoj treba doći pismo od Djeda Mraza. Također, za djecu koja koriste Brailleovo pismo, moguće je dogovoriti poseban odgovor tako što ćete poslati email na [email protected]. Zar to nije predivno?


Koliko košta putovanje pisma do Sjevernog pola? 

Slanje pisma Djeda Mrazu iz BiH neće vam isprazniti novčanik jer je cijena  simboličnih 1,90 KM! Sve što trebate jeste napisati najljepše želje, dodati adresu Djeda Mraza i povjeriti svoje pismo bh. poštama.

PS: Ne zaboravite da ostavite kolačić i mlijeko za Djedicu, a mrkvicu za Rudolfa. 

* * *
Foto: @domsli22

Radoznalost je vjerovatno najprirodniji ulaz u nauku, a djeci ponekad treba samo prostor u kojem je mogu pratiti dovoljno daleko. Evropska noć istraživača 25. septembra donosi eksperimente, radionice i susrete s istraživačima u 13 bh. gradova.

Jedna večer za djecu koja nikada ne prestaju pitati „kako to radi?“

U školskom rasporedu nauka dolazi pod različitim imenima. Jednom je fizika, drugi put biologija ili hemija, a mnogo prije toga priroda i društvo. Dječija radoznalost, srećom, ne poznaje takve podjele.

Pitanje zašto nebo mijenja boju lako završi razgovorom o svjetlosti, jedno „kako avion ostaje u zraku?“ otvori fiziku, a fascinacija dinosaurima, ljudskim tijelom ili svemirom vrlo brzo preraste u sate istraživanja. Djeca često dođu do nauke mnogo prije nego što znaju kojoj disciplini pripada ono što ih zanima.

Tu vrijedi sačuvati njihovu potrebu da pitaju. Ne zato što svako dijete treba odgajati kao budućeg naučnika, već zato što su radoznalost, sposobnost povezivanja informacija i navika da se odgovor provjeri neke od najvrjednijih vještina koje mogu ponijeti dalje, bez obzira na to čime će se jednog dana baviti.



 

Škola im daje pojmove i temelje, ali susret sa stvarnim eksperimentom, istraživačem ili problemom koji se pokušava riješiti može učiniti nešto drugo: pokazati im kako znanje izgleda kada izađe iz udžbenika.

Zato nam je Evropska noć istraživača jedan od zanimljivijih septembarskih planova za roditelje i djecu. 25. septembra više od 80 aktivnosti stiže u 13 gradova širom Bosne i Hercegovine, kroz eksperimente, radionice, demonstracije i razgovore s ljudima koji se istraživanjem zaista bave.

Nauka izgleda drugačije kada je možete vidjeti izbliza

Evropska noć istraživača ove godine u Bosni i Hercegovini obilježava svoju 13. godišnjicu, dok se paralelno odvija u 25 evropskih zemalja i više od 400 gradova širom kontinenta. Tokom prethodnih izdanja okupila je hiljade djece i mladih, škole, nastavnike, studente, istraživače, univerzitete, organizacije i porodice.

Vrijednost takvog formata najlakše se vidi u neposrednom iskustvu. Jedno je pročitati kako nešto funkcionira, a sasvim drugo gledati proces, pokušati ga ponoviti i imati osobu kojoj odmah možete postaviti sljedeće pitanje.



 

Događaj je upravo tako i zamišljen, kao prostor u kojem znanje cirkuliše između istraživača, učenika, studenata, profesionalaca, institucija i građana. Nauka se iz laboratorija i akademskih prostora seli među ljude, tamo gdje pitanje može nastati sasvim spontano.

Program će se 25. septembra održavati u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Goraždu, Jajcu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Travniku, Trebinju, Tuzli i Zenici.

Naukatorium ostavlja dovoljno prostora za još jedno pitanje

Jedan od centralnih dijelova programa je Naukatorium, Sajam nauke i inovacija, zamišljen kao susret javnosti s istraživanjem iz prve ruke.

Otvoreni poziv namijenjen je osnovnim i srednjim školama, fakultetima, istraživačkim institutima, kompanijama, startupima, nevladinim organizacijama i javnim ustanovama iz svih 13 gradova, koji svoj rad mogu predstaviti kroz štand, radionicu ili oba formata. Prijave se podnose putem forme na zvaničnoj stranici događaja.

Za dijete takav prostor ima jednu veliku prednost: ne mora unaprijed znati šta ga zanima.



 

Može ga zaustaviti eksperiment koji ne razumije, demonstracija koju želi ponoviti ili tema za koju do tog trenutka nije znalo da postoji. Neko će imati dvadeset pitanja, neko će samo pažljivo gledati, a neko će tek na posljednjem štandu pronaći ono zbog čega želi ostati duže.

Sve su to sasvim dobri počeci.

Za srednjoškolce pitanje postaje ozbiljnije

Stariji učenici ove godine mogu otići korak dalje kroz ScienceFormers, takmičenje namijenjeno srednjoškolskim timovima.

Timovi od po tri učenika ili učenice, uz podršku jednog mentora ili mentorice, pozvani su da istraže naučni odgovor na stvaran problem iz svoje zajednice. Teme obuhvataju klimatske promjene i biodiverzitet, vještačku inteligenciju, obrazovanje i gradove budućnosti, a najbolji projekti bit će predstavljeni i nagrađeni tokom Evropske noći istraživača.



 

Za tinejdžere koji tek počinju ozbiljnije razmišljati o vlastitim interesovanjima ovo otvara drugačiji odnos prema znanju. Problem iz grada, škole ili svakodnevice postaje nešto što se može precizno postaviti, istražiti i pokušati riješiti.



 

Radoznalost ne traži unaprijed napisan plan

Djeca ne moraju doći s jasnim interesovanjem za fiziku, biologiju, tehnologiju ili neku buduću naučnu karijeru. Dovoljno je da postoji tema zbog koje žele pitati još jednom.

Vrijednost ovakvih susreta upravo je u tome što ostavljaju prostor za istraživanje bez obaveze da se interesovanje odmah pretvori u veliku odluku. Pitanje, pokušaj, pogrešna pretpostavka i novi odgovor dio su istog procesa.





 

Uz učenike i škole, organizatori su otvorili i poziv volonterima i volonterkama, bez obzira na godine i prethodno znanje, koji žele učestvovati u realizaciji događaja u svom gradu.

Ovogodišnji program realizira se uz podršku Marie Skłodowska-Curie Actions u okviru Horizon Europe.
 

Prijave su otvorene, a učešće je besplatno

Prijave za učešće trenutno su otvorene, a učešće u Evropskoj noći istraživača je besplatno i otvoreno za sve. Više informacija o programu i prijavama dostupno je na zvaničnoj stranici događaja, nocistrazivaca.ba, kao i na njihovim Instagram i Facebook kanalima. 

Nakon 13 godina, osnovna ideja ostaje ista: približiti nauku ljudima i ostaviti dovoljno prostora za radoznalost, pitanje i eksperiment. Generacije djece i mladih već su odrastale uz ovaj događaj, a 25. septembra nova generacija dobiva priliku da istražuje, eksperimentiše i možda napravi svoj prvi korak prema nauci.

Za roditelje to može biti jedan dobar plan za septembarsko poslijepodne. Za dijete, prilika da nešto što ga već dugo zanima prvi put vidi izbliza, pokuša vlastitim rukama ili o tome razgovara s nekim ko se istraživanjem zaista bavi.



 

Ne mora iz te večeri nastati velika odluka o budućnosti. Dovoljno je da se kući vrati s novom fascinacijom, željom da nešto ponovo pokuša ili s još jednim pitanjem.

Možda upravo tako počinje prvi ozbiljniji korak prema nauci.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba  
Naslovna fotografija: PR