TEKST: Nevena Divčić
DATUM OBJAVE: 19.1.2024.
Nismo sigurni kako izgledaju vaše početne stranice na društvenim mrežama, ali nama se svakodnevno ukazuje na to da je vrijeme da isprobamo pilates uz zid kao svoju narednu aktivnost.
Wall pilates je odjednom procvjetao i jedna je od fizičkih aktivnosti koja većini zvuči primamljivo, jer, budimo iskreni, prva ideja nam je da bi ovo mogao biti trening bez boli i mnogo napora, a donijeti odlične rezultate. Obično ga povezujemo sa damama Hollywooda, zabavnim jutarnjim rutinama iz filmova i spravama koje su neophodne za njegovo izvođenje.

Foto: @daurpower
Međutim, pilates ima više svojih varijacija, a o njemu smo i ranije govorili nešto više. Njegova suština je u tome da se pozitivno odražava na našu fleksibilnost, bolju kontrolu nad tijelom i snagu mišića. Ok, kako nam onda zid može pomoći u tome umjesto cool sprava koje stalno viđamo?
Šta je pilates uz zid?
Wall pilates ili pilates uz zid, koristi zid kao alat za podršku i otpor pri izvođenju vježbi. Zid prilikom izvođenja vježbi pruža stabilnost i ravnotežu, omogućavajući vam da dublje aktivirate mišiće i poboljšate fleksibilnost bez potrebe za tradicionalnim rekvizitima.
Kako se izvodi pilates uz zid?
Na iznenađenje mnogih, ova vrsta treninga je mnogo više raznolika nego što možda pomislimo na prvu. Mnoštvo je videa na društvenim mrežama s detaljnim uputama kako da izvedete neku od vježbi, a pored toga popularnost wall pilates aplikacija sve više raste te vjerujemo da je to za neke od njih potpuno opravdano.
Koji su benefiti pilatesa uz zid?

Foto: @daurpower
* * *
Uz malo kreativnosti možete transformisati svoj dnevni boravak u studio za pilates i postići fantastične rezultate. Neovisno od toga želite li ovu vrstu treninga isprobati samo nekoliko puta ili se pridružiti jednom od brojnih izazova, sigurni smo da ćete uživati.
* * *
Naslovna fotografija: @keziacook
TEKST: Ilda Lihić-Isović
Vijesti o tuđem gubitku bude u nama duboku empatiju i osjećamo bol onih koji su pogođeni, kao da je dio nas. Ta povezanost često izaziva i naše unutrašnje talase: anksioznost raste, strah od sličnog gubitka steže grudi, misli se vrte oko "šta ako".
Šta ako taj strah, rođen iz empatije, nije lanac, već prilika da ojačamo sebe? Ovaj članak nije o ignorisanju tih emocija, već o jednostavnim koracima koji ih smiruju. Hajde da razmislimo zajedno: šta ako danas odabereš jedan mali korak i vidiš kako težina postaje podnošljivija?
Gabor Maté, doktor i pisac, objašnjava da anksioznost i strah često dolaze iz rana koje nismo izliječili, a iscjeljuju se saosjećanjem prema sebi. Empatija prema vijestima, iako budi stare strahove, zapravo uči kako da budemo otporniji.

Foto: @jameslknightcenter
Brené Brown, istraživačica ranjivosti, piše da ranjivost zvuči kao istina i osjeća se kao hrabrost. Možda nije uvijek ugodna, ali nikad nije slabost. Kada nas empatija podsjeti na strah od gubitka, važno je da mu dozvolimo da postoji, bez sramote. To je prvi korak ka unutrašnjem miru.
Neuroznanstvenik Andrew Huberman sa Stanforda, objašnjava da negativne vijesti aktiviraju centar za strah u mozgu, ali da jednostavna tehnika poput uzdaha može smiriti tijelo za manje od minute.
Slično, Tara Brach u knjizi Radical Acceptance savjetuje da osjećaje prihvatimo i da pišemo o njima, jer tako gube snagu nad nama.
Ovi stručnjaci pokazuju put od empatije koja boli do emocija koje možemo nositi.
Konkretni savjeti su ključ tj. oni koji se mogu primijeniti odmah, da ublaže anksioznost i strah. Evo ih, inspirisanih stručnjacima:
Povežite se sa sobom i drugima. Maté i Brown podsjećaju da izolacija pojačava strah i prvo budite ljubazni prema sebi pa zovite nekoga i recite: "Ova vijest me baš pogodila. Kako si ti?" Dijeljenje olakšava teret.
Zabilježite i prihvatite. Kao što Brach predlaže, uzmite papir: napišite tri misli koje vas plaše u vijestima (izazvane empatijom), zatim tri male stvari za koje ste zahvalni danas. Ovo pretvara anksioznost u nešto što možete držati.

Dišite kroz emocije. Isprobajte Hubermanovu tehniku fiziološkog uzdaha: duboko udahnite kroz nos do punih pluća, dodajte mali dodatni udah pa polako izdahnite kroz usta. Ponovite 3-5 puta. Ovo smanjuje kortizol, hormon stresa.
Ograničite izloženost vijestima. Američki psihološki savez (APA) u smjernicama iz 2023. preporučuje samo 15-20 minuta dnevno za vijesti ili socijalne mreže, da ne ometaju san ili svakodnevni život. Postavite tajmer.
Krećite se naprijed. Šetnja od 10 minuta na svježem zraku, kako Huberman ističe, snižava stres i čisti um. Fokusirajte se na sadašnji trenutak.

Ovi koraci nisu čarolija, već navike koje grade otpornost. Počni sa jednim i primijeti kako strah slabi.
Negativne vijesti će buditi empatiju, a sa njom i naše strahove, ali način na koji ih nosimo određuje našu snagu. Šta ako taj proces postane učitelj: empatija nas povezuje, a smirene emocije nas jačaju?
Ako danas osjetite da možete, isprobajte samo jedan korak i to onaj koji vam se čini najlakšim. Budite strpljivi prema sebi ako treba vremena… promjena dolazi polako, ali dolazi.
Foto: unsplash.com
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!