Lagerfeldova očaravajuća podvodna bajka u bijelom    Danas predstavljena kolekcija za sezonu proljeće/ljeto 2012. svakoga je ostavila bez daha. Prvi wow faktor činila je veličanstvena pozornica s enormnim figurama koje prikazuju morsko dno obojanim u bijelo. Raže, egzotične ribe, koralji, morski konjici, školjke i meduze pružale su se pozornicom smještenom u pariškoj Grand Palais. Nakon

"Morsko dno prikazano na poetičan način", kako je Lagerfeld opisao pozornicu, pokazalo se kao idalna podloga za nadasve romantičnu kolekciju. Dizajner je za iduće proljeće odlučio dekonstruirati klasični Chanel sako i prikazati nam ga u nekom novom svjetlu. Sakoi i haljine su izgubili svoj crni porub, koji je dizajner inspiriran djelima njemačkog apstraktnog umjetnika Blinkyja Palerma pretvorio u pravocrtnu liniju kojom je zašarao dobar dio kolekcije. Kontrastni crni porub pojavio se tek kod dva modela sakoa od tvida u boji mente i puderastoj nijansi roze, koja je dizajner lišio stražnjeg dijela i tako otkrio leđa modela.
Biseri su igrali veliku ulogu u ovoj Lagerfeldovoj modnoj bajci. Osim što je njima obogatio neke haljine i sakoe, vidjeli smo ih i kao ukrase za tijelo nalijepljene duž leđa modela te kao ukosnice u njihovim mokrim frizurama. Remenje je zamijenila niska bisera, a čvrste clutch torbice bile su u obliku školjki optočenih biserima. Čak su i gumbi na kreacijama bili u obliku bisera.
Pokušavši imitirati pojave iz morskog svijeta poput bioluminiscentnih algi i kretanja morskih trava, dizajner je bijele haljine prekrio sedefastim trakama od organze.
Kupaći kostimi su bili bijeli, sa par iznimki koji su imali oslikane umetke od prozirnog PVC-a, od kojeg su bile izrađene i kabanice koje su modeli nosili preko.
Za tračke dodatnog sjaja pobrinuli su se suvremeni materijali, među kojima su se našli i oni protkani staklenim nitima.
Revija je zatvorena večernjim haljinama kojima je cijeloj kolekciji dan dašak haute couturea kroz tehnike nabiranja i drapiranja koje su haljinama dale određenu pjenastu mekoću.
Karl Lagerfeld pokazao je još jednom zašto na spomen imena Chanel više ne pomišljamo isključivo na legendarnu osnivačicu kuće, nego i na njegovu sijedu glavu. Jedno je sigurno - s njim na čelu, kuća Chanel i sve što ona predstavlja ne može i neće pasti u vodu.

Uživajte.

{gallery}/listopad_jedanaest/p_chanel{/gallery}


A.S.
^{Foto: style.com, vogue.com}

U subotu, 20. decembra, beogradska modna scena dobila je svoj novi manifest.

U autentičnom ambijentu projekta Radostan Settlement, predstavljena je kolekcija Z'B'N, saradnja brenda Radostan i upcycling dizajnerke i umjetnice Vladica Čulić , koja transformiše tradicionalni odjevni predmet zubun u simbol rodne suverenosti.

Kada se susretnu etnografsko naslijeđe i savremeni izraz, rezultat rijetko ostaje u domenu estetike. U slučaju kolekcije Z’B’N, riječ je o snažnom kulturnom i političkom zahvatu.






Vladica Čulić i Radostan predstavili su sedam unikatnih komada nastalih direktnom intervencijom kreatorke na autentičnim zubunima, odjevnim formama koje su decenijama nosile kodove statusa, tijela i pripadnosti.

Zaštitni znak kolekcije je hibridni ornament nastao reinterpretacijom motiva “Karakačka”, jednog od prepoznatljivih ornamenata ćilimarstva jugoistočne Evrope. Motiv stilizirane ženske figure sa rukama na kukovima, blizak simbolu Elibelinde, tradicionalno je vezivan za plodnost.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by @radostan_settlement_

Autori, međutim, izvode svjesnu subverziju. Preklapanjem forme zubuna i geometrije ornamenta, arhetip se transformiše, čime se simbol ženske reproduktivne moći prevodi u savremeni narativ seksualnog oslobođenja i rodne autonomije.

Tokom samog događaja, u ambijentu trpezarije Radostana, posjetioci su imali priliku da ovaj hibridni ornament trajno ponesu na koži kroz specifičan tattoo pop-up, čime je simbolika kolekcije doslovno postala dio tijela publike.






Zubun kao anti-muzejski objekt

Zubun je, svojom skulpturalnom formom koja naglašava kukove, oduvijek bio više od odjeće, bio je snažan marker identiteta. U ovoj kolekciji, on prestaje biti nijemi muzejski eksponat. Postaje anti-muzejski objekt, oslobođen rigidnih interpretacija i zatvorenih identitetskih okvira.

„Identitet nije statičan; on je u stalnom pregovaranju“, poručuje Vladica Čulić.

Inspirisana nomadskim principima kretanja i prilagodbe, kolekcija podsjeća da je naslijeđe fluidno. U kontekstu savremene mode, Z’B’N se pozicionira kao anti-konzumeristički manifest: fokusiran na upcycling i rad s postojećim materijalima, on ne proizvodi nove identitete, već otvara prostor za njihovo preispitivanje i redefinisanje.







Predstavljanje kolekcije bilo je daleko od klasične modne revije. Riječ je o imerzivnom multimedijalnom performansu u kojem je Kйr, Bane Jovančević, oblikovao zvučni pejzaž spajajući elektronske strukture s ritmovima inspirisanim folklornim naslijeđem. Vizuelni identitet upotpunio je Aleksandar Lazar, koji je uživo mapirao projekcije, pretvarajući prostor Radostana u polje dijaloga između digitalnog i arhaičnog.






Pristup Radostana i Vladice Čulić prevazilazi okvire održive mode. To je poziv na otpor prema uniformnosti sistema brze potrošnje. Njihov zubun postaje platno za savremeni izraz, dokaz da tradicija nije nešto što se pasivno čuva, već nešto što se živi, mijenja i ponovo osvaja.

Pogledajte najnovije teme na Bonjour.ba

Foto: PR