TEKST: Bonjour.ba
DATUM OBJAVE: 4.10.2011.
Lagerfeldova očaravajuća podvodna bajka u bijelom Danas predstavljena kolekcija za sezonu proljeće/ljeto 2012. svakoga je ostavila bez daha. Prvi wow faktor činila je veličanstvena pozornica s enormnim figurama koje prikazuju morsko dno obojanim u bijelo. Raže, egzotične ribe, koralji, morski konjici, školjke i meduze pružale su se pozornicom smještenom u pariškoj Grand Palais. Nakon
"Morsko dno prikazano na poetičan način", kako je Lagerfeld opisao pozornicu, pokazalo se kao idalna podloga za nadasve romantičnu kolekciju. Dizajner je za iduće proljeće odlučio dekonstruirati klasični Chanel sako i prikazati nam ga u nekom novom svjetlu. Sakoi i haljine su izgubili svoj crni porub, koji je dizajner inspiriran djelima njemačkog apstraktnog umjetnika Blinkyja Palerma pretvorio u pravocrtnu liniju kojom je zašarao dobar dio kolekcije. Kontrastni crni porub pojavio se tek kod dva modela sakoa od tvida u boji mente i puderastoj nijansi roze, koja je dizajner lišio stražnjeg dijela i tako otkrio leđa modela.
Biseri su igrali veliku ulogu u ovoj Lagerfeldovoj modnoj bajci. Osim što je njima obogatio neke haljine i sakoe, vidjeli smo ih i kao ukrase za tijelo nalijepljene duž leđa modela te kao ukosnice u njihovim mokrim frizurama. Remenje je zamijenila niska bisera, a čvrste clutch torbice bile su u obliku školjki optočenih biserima. Čak su i gumbi na kreacijama bili u obliku bisera.
Pokušavši imitirati pojave iz morskog svijeta poput bioluminiscentnih algi i kretanja morskih trava, dizajner je bijele haljine prekrio sedefastim trakama od organze.
Kupaći kostimi su bili bijeli, sa par iznimki koji su imali oslikane umetke od prozirnog PVC-a, od kojeg su bile izrađene i kabanice koje su modeli nosili preko.
Za tračke dodatnog sjaja pobrinuli su se suvremeni materijali, među kojima su se našli i oni protkani staklenim nitima.
Revija je zatvorena večernjim haljinama kojima je cijeloj kolekciji dan dašak haute couturea kroz tehnike nabiranja i drapiranja koje su haljinama dale određenu pjenastu mekoću.
Karl Lagerfeld pokazao je još jednom zašto na spomen imena Chanel više ne pomišljamo isključivo na legendarnu osnivačicu kuće, nego i na njegovu sijedu glavu. Jedno je sigurno - s njim na čelu, kuća Chanel i sve što ona predstavlja ne može i neće pasti u vodu.
Uživajte.
{gallery}/listopad_jedanaest/p_chanel{/gallery}
A.S.
Foto: style.com, vogue.com
TEKST: Ada Ćeremida
Prvi ponedjeljak u maju 2026. godine otvara pitanje šta moda postaje kada se vrati svom izvornom mediju: tijelu i umjetnosti.
Prvi ponedjeljak u maju odavno je više od glamurozne noći: on određuje način na koji ćemo posmatrati modu u godini pred nama. Prošlogodišnji fokus na arhivima i reinterpretaciji tradicije otvorio je razgovor o tome kako moda čuva svoje nasljeđe. Ove godine, priča postaje još direktnija, intimnija i sa suštinom.
Umjesto da se bavi onim što odjeća “pamti”, ovogodišnja izložba vraća se na početnu tačku: na tijelo.
Na načine na koje se ono kroz stoljeća oblikovalo, prikazivalo, štitilo, ukrašavalo i tumačilo. A tema koja stoji iza ovogodišnjeg prvog majskog ponedjeljka naglašava upravo to, odjeveni oblik kao temelj umjetničke i modne istorije.
Šta stoji iza ovogodišnje ideje Costume Art ?
Izložba koja određuje koncept ove godine zasnovana je na jednostavnoj, ali moćnoj ideji: odjeveno tijelo je jedan od ključnih motiva kroz cijelu istoriju umjetnosti. I to ne samo u modnom smislu. Gotovo svaki figurativni prikaz u Met muzeju — od skulptura do slika različitih epoha, prikazuje tijelo obučeno na određeni način.
Kroz putovanje od praistorije do savremenosti, postavka istražuje kako je “dressed body” mijenjao značenja, identitete i forme. Uparivanjem komada iz Costume Institute kolekcije sa remek-djelima iz ostatka muzeja, stvara se vizuelni dijalog: odjeća nije dekor, ona je kulturni tekst.
Tu ideju potvrđuje i historičarka umjetnosti mode Aileen Ribeiro, koja je još prije nekoliko decenija primijetila da se historija odijevanja često tretirala kao oblast “neprobojna za analizu”. Drugim riječima, moda se predugo držala izvan ozbiljnog umjetničkog diskursa. Ova izložba to konačno ispravlja.
Tri tijela tri načina čitanja mode
Tema se tumači kroz tri vrste tijela:
Tijelo kao umjetnost: Idealizirane, klasične siluete koje povezuju modu sa skulpturom i ikonografijom prošlih epoha.
Zanemareno tijelo: Tijela koja su historijski izostavljena iz modnog i umjetničkog kanona: trudno, starije, bolesno, stvarno tijelo.
Fizičko, univerzalno tijelo: Anatomska, simbolička forma; tijelo kao temelj bez kojeg moda ne postoji.
Ova tri pristupa otvaraju prostor dizajnerima da iskoriste punu snagu svoje imaginacije i da kroz modu ispričaju potpuno nove priče o ljudskom obliku.
Uparivanjem modnih komada sa umjetničkim djelima, izložba pokazuje ono što se dugo ignorisalo: moda i umjetnost nikada nisu bile odvojene discipline. Moda je uvijek učila iz umjetnosti. Umjetnost je uvijek koristila odjeću kao ključ za razumijevanje identiteta.
Šta možemo očekivati ovog maja?
Očekuje se da će ovogodišnji crveni tepih biti jedan od najkonceptualnijih u posljednjoj deceniji, jer tema otvara dizajnerima prostor za neobičnu slobodu, ali i odgovornost. Siluete će vjerovatno kliziti između skulpturalnih formi inspirisanim antičkim i renesansnim djelima i anatomskih konstrukcija koje prate samu arhitekturu tijela.
Vidjet ćemo i modele koji nose snažan društveni komentar, reinterpretacije zanemarenih ili cenzurisanih tijela, kao i arhivske kreacije izvučene iz depoa i postavljene u kontekst kulturnog artefakta. Mnogi će posegnuti za instalacijskim pristupom, stvarajući komade koji više podsjećaju na galerijske radove nego na klasičnu modu.
Sve ukazuje na to da će prvi ponedjeljak u maju postati susret skulpture, mode, društvenih pitanja i vizuelne poezije, noć u kojoj odjeća neće biti samo glamur, nego analiza, komentar i umjetničko djelo samo po sebi.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
