TEKST: Ada Ćeremida
DATUM OBJAVE: 31.1.2025.
Ova sedmica bila je obilježena očaravajućim kreacijama kuća kao što su Schiaparelli, Dior, Chanel i Jacquemus. Ipak, iza reflektora i raskošnih materijala krije se još jedna vrsta umjetnosti, a to je scenografija.
Mi smo otišli korak dalje i istražili ko je zaslužan za nevjerojatnu scenografiju, pretvarajući piste u glavne pozornice mode.
Schiaparelli: Icarus
Schiaparelli je predstavio svoju haute couture kolekciju za proljeće/ljeto 2025., pod nazivom Icarus u Petit Palaisu. Kolekcija je crpila inspiraciju iz različitih referenci i ikona prošlih era, sa siluetama koje su balansirale između antike i modernizma. Kao i kolekcija, scenografija modne piste je reflektovala dramatičnu strukturu korseta, sa zavojitim bijelim stazama i zlatnim kružnim detaljima, stvarajući dojam fluidnog pokreta i sofisticirane teatralnosti.
Foto: @villaeugenie
Dior: Flowers we grew
Posebna scenografska instalacija za predstavljanje Dior couture kolekcije za proljeće/ljeto 2025., koju je kreirala Maria Grazia Chiuri. U prostoru osmišljenom za održavanje revije, umjetničko djelo Rithike Merchant je reproducirano na devet ogromnih zidnih panela u formi vezenih radova. Velika tekstilna djela, koja su obavijala goste unutar prostora revije, predstavljala su fantastičnu kompoziciju elemenata kao što su šaren prizor mitskih scena obogaćenih bujnim motivima flore i faune.
Foto: @galerie.lj
Foto: @chanakya.in
Chanel: Infinite movement
Chanel je svoju haute couture reviju za proljeće/ljeto 2025. obilježio proslavom 110 godina postojanja u impresivnom prostoru Grand Palais u Parizu. Nadahnuta simbolikom beskonačnosti, set dizajn je spajao ideju prepoznatljivog duplog C amblema kuće, ističući neograničenu kreativnu slobodu i bezvremenski šarm koji se kontinuirano reinterpretira. Elegantna vijugava pista evocirala je dojam beskonačnog kretanja, simbolizirajući neprekidnu evoluciju i kreativnu izvrsnost brenda.
Foto: @villaeugenie
Dior: Winter 25
Diorova kolekcija za jesen/zimu 2025. godine za muškarce, koju je kreirao Kim Jones, ponovno osmišljava suštinu Maison brenda, spajajući historijske reference s odjekom današnjice. Minimalistička scena sadržavala je monumentalne stepenice, što je aludiralo na istraživanje transformacije i kontrasta u samoj kolekciji. Scenografija je stvarala iluziju beskonačne dubine i čistog prostora, gdje bijele stepenice uronjene u crnu pozadinu simboliziraju prelaz između svjetla i sjene, modernog i bezvremenog.
Foto: @adriendirand
Foto: @villaeugenie
Set dizajn sve više postaje umjetnost za sebe, s fokusom koji se sada proširuje i na fascinantne scenografije koje oživljavaju vizije dizajnera. Na ovogodišnjim haute couture revijama u Parizu, upravo su impresivni prostorni koncepti dodatno istaknuli kreativnost i dramatiku kolekcija.
***
Naslovna fotografija: @villaeugenie
Dodajte Bonjour u omiljene izvore na Googleu
Označite nas kao omiljeni izvor i naši će se članci češće pojavljivati među vašim vijestima na Google pretrazi.
TEKST: Lamija Muratagić
Koliko košta imati stav u modnoj industriji? Marko Feher ne bira uvijek isplativiji odgovor. U prvom Front Row govori o pravilima koja rado krši.
Postoji mnogo načina da započnete razgovor s modnim dizajnerom. Možete ga pitati o posljednjoj kolekciji, uspjehu ili planovima za budućnost. Naša glavna urednica i Bonjour.Front Row voditeljica, Emina Smaka, odlučila je početi pitanjem koje naizgled ne može biti jednostavnije: Ko je Marko Feher?
Odgovor nije stigao u obliku profesionalne biografije. Marko je priznao da na to pitanje pokušava odgovoriti cijeli život. 
Kod Fehera identitet nije nešto što se jednom definiše i ostavlja po strani. Njegove kolekcije pokazuju koliko se toga može otkriti njegovim preispitivanjem. Bio je to početak razgovora koji je Emina odvela od odrastanja i školovanja na Central Saint Martinsu do rodnih normi, kreativne slobode i poslovnih odluka iza jednog od najprepoznatljivih autorskih izraza domaće modne scene. 
Marko sebe iz djetinjstva opisuje kao buntovnog dječaka iz manje sredine, zainteresovanog za pravdu, aktivizam i propitivanje ustaljenih pravila. Prije mode razmišljao je čak i o studiju prava.
Dizajn je kao profesionalni izbor prepoznao tek oko dvadesete godine. Slijedili su studij u Banjoj Luci i odlazak na Central Saint Martins u Londonu, instituciju kroz koju su prošla neka od najutjecajnijih imena modne industrije.
Jedna od zanimljivijih anegdota iz tog perioda tiče se zadatka koji je ozbiljno uzdrmao njegovu tadašnju estetiku. 
Na studij je stigao uvjeren da se želi baviti isključivo monohromatskom paletom. Zatim je dobio zadatak da napravi 100 skica bez korištenja crne, bijele i sivih tonova.
Za dizajnera koji je već imao prilično jasnu ideju o svom vizuelnom izrazu, bio je to izazov. Danas upravo to iskustvo povezuje sa slobodom koju mu je obrazovanje donijelo. 
Za Marka Fehera estetika nikada nije bila dovoljan razlog za stvaranje.
„Ja se zaista ne mogu natjerati da uradim nešto lijepo, da bi bilo lijepo.“
Od prve kolekcije Virdžina , inspirisane balkanskim fenomenom žena koje su prema tradicionalnim društvenim pravilima preuzimale muške uloge, njegov rad istražuje identitet, rodne norme i kontradikcije društva.
S Eminom je razgovarao i o reakcijama koje je ta kolekcija izazvala, uključujući kontroverzu oko haljine koju je nosio muškarac, te o tome zašto publika ne mora uvijek odmah razumjeti poruku dizajnera.
Otvorili su i pitanje mora li svaka kolekcija imati društveni stav. Markov odgovor ostavlja prostor različitim estetikama, ali istovremeno insistira na odgovornosti ljudi koji rade u modnoj industriji. 
Razgovor o dizajnu imao je i odgovarajuću scenografiju. U ambijentu GAZZDA flagship store , Marko je sjedio u Dedo Lounge fotelji od crnog lakiranog hrasta s crnom Dunes kožom, dok je Emina sjedila u Aska fotelji od oraha sa SILK nougat kožom. Set su upotpunili Mushroom pomoćni stolovi u završnoj obradi tamnim uljem. 
A onda dolazimo do pitanja o kojem kreativne industrije često govore mnogo tiše: šta se događa kada vlastita uvjerenja nisu najisplativiji poslovni potez?
Marko otvoreno govori o ponudama i saradnjama koje odbija, odnosu kreativnosti i biznisa te činjenici da njegov brend ne mora imati univerzalnu publiku.
„Ja ni ne uživam u tome da bi svi voljeli moj brand.“
Razgovor se dotiče i domaće modne scene, nedostatka sistemske podrške, potrebe za kvalitetnijim platformama i navike da domaće autore ozbiljno shvatimo tek nakon što dobiju priznanje izvan Bosne i Hercegovine. 
Marko ima prilično jasan stav i o pritisku društvenih mreža, instant uspjehu i savjetima koje bi dao mlađim dizajnerima. A kada ga Emina pita šta bi promijenio da danas ponovo kreće od nule, njegov odgovor vrijedi čuti.
Bi li ponovo izabrao isti put? Koliko kompromisa kreativnost može podnijeti? I kome moda zapravo treba polagati račune?
Za odgovore vam ovog puta ne treba pozivnica za reviju. Vi ste u prvom redu.
Pretplatite se na Bonjour.ba YouTube kanal i uključite obavijesti. Svakog mjeseca donosimo novi razgovor s ljudima koji oblikuju kreativne industrije, a pitanja se nastavljaju i kada se ugase kamere. 
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
